Novi Konjic

Jesen je vrijeme kuhanog vina: Dobro je za zdravlje, štiti srce i krvne sudove

Kuhano vino tradicionalno se pije u jesen i zimu, najviše za vrijeme praznika. Na spomen zime mnogi se odmah sjete mirisa kuhanog vina s klinčićem i cimetom.

Povećan broj uhapšenih u akciji VAR: Među privedenim i predsjednik NSFBiH

Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), prema nalogu tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine, nastavili su danas hapšenja i pretrese više osoba osumnjičenih za krivična djela organiziranog kriminala, primanja dara i drugih oblika koristi i zlouporabe položaja ili ovlasti.

Bh. dirigent Emir Nuhanović: "Carmina Burana" je monumentalno djelo koje vrijedi poslušati

Bh. dirigent Emir Nuhanović krajem novembra će sarajevskoj publici predstaviti projekt "Carmina Burana", muzičko-scenski spektakl na kojem će učestovovati više od 200 umjetnika iz Sjeverne Makedonije, BiH, Turske, Portugala, Rusije i Srbije.


Osim o "Carmini Burani", Nuhanović je u intervjuu za Klix.ba govorio o svojoj dugogodišnjoj karijeri, Fondu muzičkih instrumenata koji je nedavno osnovao, ali i Sarajevskoj filharmoniji na čijem je čelu bio ratnih i poratnih godina.

"Carmina Burana" ansambla Državne opere i baleta iz Republike Sjeverne Makedonije bit će održana 30. novembra u dvorani "Mirza Delibašić" u Skenderiji, šta nam možete reći o ovom spektaklu?

Neke stvari se u životu ne propuštaju ako se za njih ukaže prilika. Jedna od takvih je definitivno i antologijska kantata "Carmina Burana" Carla Orffa, koja redovno puni dvorane širom svijeta. Ovim monumentalnim djelom 30. novembra predstavit će se simfonijski orkestar, hor, solisti, baletni ansambl Nacionalne Opere i Baleta Sjeverne Makedonije, ali i dječiji hor sastavljen od mališana iz sedam gradova BiH.
Ovo je jedno od najpopularnijih djela klasične muzike, jer je Orffova muzika poletna, direktna, komunikativna, melodijski i ritmički snažna i siguran sam da će je publika dobro prihvatiti.

Koliko je teško organizirati ovakav jedan događaj u našem gradu i koliko je publika uopće zainteresirana za takvu vrstu muzičkih događaja?

Bilo kakva organizacija nečega što na sceni zahtijeva 200 ljudi je teška. Iza pozornice ih ima bar još toliko, a moj posao je koordinirati svim tim ljudima. Pogotovo je to teško raditi u našoj zemlji. Umjesto jednog javljaju se tri problema, sve morate raditi na tri nivoa, baš kao što je vlast u državi napravljena. Još kada imate goste to je mnogo teže. Sreća je pa nam ne trebaju vize za Sjevernu Makedoniju, to nam je mnogo olakšalo.

Izvođenje Hasanaginice u Istanbulu



U Turskoj ste veoma cijenjeni. Tamo ste čak radili na velikim projektima, postavili ste operu Hasanaginica u Državnoj operi i baletu u Istanbulu. Hasanaginica je prevedena na turski jezik. Koliko su ovakvi projekti značajni za promociju bh. kulturnog naslijeđa u svijetu?

Upravo takvi projekti promovišu našu zemlju i to je veoma važno. Država bi trebala ulagati u te projekte. Nažalost, jedino je Fondacija za muzičke, scenske i likovne djelatnosti prepoznala vrijednost tog projekta i pomogla mi. Imao sam sreću što sam našao ljude u Turskoj koji su bili zainteresirani, jer su vidjeli da je 'Hasanaginica' iz perioda Osmanskog carstva i oni su taj projekt prihvatili kao svoj. Drago mi je da sam upoznao njihov proces rada, njjihovu ozbiljnost u pripremama, oni su došli u Bosnu i Hrvatsku, gdje se nalaze ostaci Hasanaginog dvora, obišli Hasanaginicin mezar, a onda su krenuli u tumačenje. Dobili smo jedan drugačiji pristup ovoj operi. Osim toga, imaju izuzetne uvjete. Imali smo čak tri postave, šest korepetitora, kostimografi su bili fenomenalni. Mislim da bi bilo lijepo da se tako radi i kod nas.

O vašem radu je upoznat region i gotovo cijela Evropa, no koliko ste cijenjeni u našoj zemlji? Da li je uobičajena pojava da su domaći umjetnici ipak više cijenjeni van okvira BiH?

Nažalost to je tako. Kada je riječ o muzičkim umjetnicima, mi nemamo nijedan muzički festival koji je u organizaciji državnog ansambla. Imamo samo festivale koji su poluprivatni. Nemamo nijednu nagradu ustanovljenu za umjetnike u BiH. Njihov rad nije valoriziran. Ljudi odu u penziju i prestanu svi kontakti s njima. Država se nije potrudila da tim ljudima oda počast nekim priznanjem za njihov rad i trud koji je sigurno nemjerljiv. Ne krivim samo državu, isto toliko su krivi i umjetnici koji se ne bore za svoja prava.

Izvođenje Hasanaginice u Istanbulu



Koliko država ulaže u kulturu, izdvaja li dovoljno finansijskih sredstava?

Mislim da je najveći problem što ljudi shvataju kulturu kao potrošnju. Ulaganje u kulturu je ulaganje u budućnost. Umjetnici se moraju boriti i za status i za finansije. Uzmite Austriju kao primjer. Pa oni najveće prihode imaju od kulturnog turizma. U Austriji i u Beču imaju po 20-30 muzičkih dešavanja dnevno. Opere, solistički koncerti, koncerti sa simfonijskim orkestrom. Na te koncerte dolazi puno stranaca koji u tome uživaju. Oni šopinguju, troše svoj novac. Kultura ih privlači da dođu.

Bili ste na čelu Sarajevske filharmonije u najtežem periodu za našu zemlju, za vrijeme rata. Kako pamtite te dane? Kako pamtite 31. decembar 1993. godine kada ste pod granatama koje su zasipale naš grad održali novogodišnji koncert?

To je bio naš prvi koncert kojim je dirigirao Rešad Arnautović. Mi smo probali u nemogućim uvjetima, to je bilo u prostorijama "Selje", u jednoj dvorani u koju smo "strpali" cijelu filharmoniju, što je bilo dobro, jer smo se brzo ugrijali, a imali smo samo jednu peć. Koncert smo pravili u podne, zbog svjetla, jer tih ratnih godina nije bilo struje. Tog dana granate su toliko padale da smo mislili da niko neće doći. No, koncert je bio prepun, neki ljudi su čak i stajali i niko se nije plašio. Ni orkestar, ni publika. To je bilo nešto veličanstveno, nešto što je Sarajlijama tada bilo potrebno, zbog toga ih ni granate nisu omele.

Činjenica je da su muzičari mogli otići u inozemstvo za vrijeme rata, no vi ste odlučili ostati u svojoj zemlji. Kajete li se nekada zbog toga i da li biste promijenili nešto u svojoj dugogodišnjoj karijeri?

Mi smo imali mogućnost jer smo 1994. godine napravili prvi koncert van BiH. Imali smo koncert na Siciliji. Tim koncertom prikupljali smo novac za izbjeglice iz Ruande. Svi smo mogli ostati tamo, ali ipak se većina vratila. Nismo željeli napustiti svoj grad. Mislim da bismo svi isto uradili da možemo vratiti vrijeme. No, postoje stvari koje me bole. Neki umjetnici koji su napusti BiH i nas poslije rata su se vratili i mnogi vode glavnu riječ u kulturi. A što se tiče moje karijere, ne bih puno stvari promijenio. Ono što mi je drago jeste da smo u nemogućim uslovima imali puno koncerata vani. Svaki koncert vani puno je značio za BiH. Mozzartov "Requiem" 1994. godine je bio velika poruka, ta vijest je 36 puta objavljena na CNN-u, BBC-u, Euro Newsu, a nije bila neka tragedija, nije bio masakr, a obično se samo o tome tada izvještavalo kada je riječ o Sarajevu.

Remembering Srebrenica u Lancaster houseu u Londonu



Radili ste i Srebrenički lamenotos kojim ste željeli obilježiti srebreničku tragediju. Izveli ste ga na pet kontinenata. Kakve su bile reakcije na ovo umjetničko djelo? Plašite li se da bi nove generacije mogle zaboraviti genocid u Srebrenici?

Nažalost, mislim da mi moramo da govorimo o svemu što je bilo i da pokušavamo da prevaziđemo to loše. 'Srebrenički lamenotoso' je napravljen da da oprost. Mislim da trebamo jedni drugima opraštati, ne da zaboravljamo i ne da se revanširamo. 'Srebrenički lamenotoso' nisam zamislio kao revanš za bilo što, ali zaboraviti ne smijemo, revanširati se ne smijemo. Osim Srebrenice, ja sam u očima imao i druge genocide, poput genocida u Ruandi. Prvi put smo Lametoso izveli u Londonu i publika ga je veoma dobro prihvatila jer sam ga izvodio s djevojčicom koja je plesala balet uz klavirsku pratnju. Sjećam se da je sva publika u hali plakala i da niko nije ostao imun.

Nedavno je vaša Fondacija za umjetnost i obrazovanje Amadeus došla do sjajne ideje i osnovala Fond muzičkih instrumenata uz pomoć kojih talentovanim i mladim umjetnicima koji su u potrebi osiguravate vrijedne instrumente. Otkud ideja za jedan ovakav projekt?

Osnovao sam fond prije svega da bih pomogao mladim umjetnicima koji od svojih plata ne mogu da kupe odgovarajuće instrumente. Nadam se da ću im pomoći instrumentima koje sam dobio iz inozemstva. Oni će te instrumente koristiti godinu-dvije. Javlja se dosta ljudi koji žele donirati instrumente. Volio bih da taj fond pređe u državne ruke, jer će na taj način dobiti na ozbiljnosti. Do sada smo prikupili dvije violine, dvije gitare, klarinet, trubu i klavir. To je sedam instrumenata.

Remembering Srebrenica u Lancaster houseu u Londonu



Na kojim projektima trenutno radite, šta možemo očekivati nakon "Carmine Burane" ?

Pravim mini konferenciju za zdravstveni turizam gdje ću dovesti ljude iz Turske. Osim toga, radim na jednom svjetskom projektu koji će biti izveden u nekoliko zemalja svijeta. Prvo prikazivanje će biti u Moskvi. To je popularniji koncert koji će privući široke mase. Zvat će se 'Tri tenora, protiv tri basa', to je jedno takmičenje između tenora i basova kojim ćemo na šaljiv način samim programom, dinamikom, kostimima, koreografijom i scenografijom izazvati veliko interesovanje.


 Klix.ba / Novikonjic.ba

Studenti iz Danske u posjeti vatrogasnoj jedinici Konjic

Prethodnih dana su vatrogasnu jedinicu posjetili studenti iz Danske sa svojim profesorima iz njihovog centra za spašavanje.


Za svoje goste pripadnici vatrogasne jedinice izveli su vježbu spašavanja povrijeđene osobe u saobraćajnoj nesreći.

Nakon vježbe gosti su obišli vatrogasni dom i upoznali se sa načinom rada naših vatrogasaca.

Na kraju posjete šef službe za civilnu zaštitu i vatrogastvo općine Konjic g-din Husein Hodžić se zahvalio gostima na posjeti i zaželio im ugodan boravak u našem gradu.


 Konjic.ba / Novikonjic.ba

ATP lista: Džumhur ponovo među 100 tenisera svijeta

Damir Džumhur nakon plasmana u finale teniskog Challenger turnira u Bratislavi vratio se među 100 najboljih igrača svijeta.


Na novoj ATP listi najbolji bosanskohercegovački teniser napredovao je za šest pozicija i trenutno zauzima 97. mjesto.

Napredak su zabilježijala još tri bh. tenisera – Mirza Bašić (300.), Aldin Šetkić (486.) i Tomislav Brkić (546.), dok je Nerman Fatić na 348. mjestu slabije rangiran za 14 pozicija.

Među top 10 tenisera svijeta nije bilo promjena. Na čelu liste ostao je Španac Rafeal Nadal, ispred Srbina Novaka Đokovića i Švicarca Rogera Federera.

ATP lista (11. novembra):
1.(1) Rafael Nadal (Špa) 9.585
2.(2) Novak Đokovic (Srb) 8.945
3.(3) Roger Federer (Švi) 6.190
4.(4) Daniil Medvedev (Rus) 5.705
5.(5) Dominic Thiem (Aut) 5.025
6.(6) Stefanos Tsitsipas (Grč) 4.000
7.(7) Alexander Zverev (Njem) 2.945
8.(8) Matteo Berrettini (Ita) 2.670
9.(9) Roberto Bautista Agut (Špa) 2,540
10.(10) Gael Monfils (Fra) 2.530
…..

97.(103) Damir Džumhur (BiH) 594
300.(301) Mirza Bašić (BiH) 137
348.(334) Nerman Fatic (BiH) 112
486.(491) Aldin Šetkić (BiH) 63
546.(548) Tomislav Brkić (BiH) 47


Enver  Nimanović

Pripreme za Italiju i Lihtenštajn: Reprezentativci odradili prvi trening

Reprezentacija Bosne i Hercegovine odradila je u Trening centru u Zenici prvi, od ukupno četiri planirana treninga za posljednja dva duela kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2020. godine – 15. novembra protiv Italije u Zenici i tri dana kasnije u Vaduzu protiv Lihtenštajna.

Konjic gradsku rasvjetu ima već 83 godine

Prva električna žarulja u ovom gradu zasvijetlila je 30.10.1936.godine, o čemu postoji i fotografija koju je napravio konjički fotograf Veljko Tadić. 

Rezime 14. kolo Prve lige FBiH: Pobjeda GOŠK-a u Kaknju, remi Olimpika u Orašju

Lider sarajevski Olimpik je gostovao u Orašju gdje je odigrao 1:1 sa domaćom istoimenom ekipom, gabelski GOŠK je u derbiju kola u Kaknju savladao  domaći Rudar (4:3).

Završen Omladinski kamp medijske pismenosti u Konjicu

Volonteri i prijatelji konjičke regije kao i portal Novikonjic.ba stalno ulažu u edukaciju svojih kadrova, pa je tako i naš glavni urednik Sejo Ivković, protekli pet dana proveo na Kampu medijske pismenosti koji je održan u Konjicu.

14. kolo Druga liga FBiH, grupa "Jug": Derbi u Neumu ubjedljivo pripao bivšem premijerligašu Posušju

Derbi 14. kola je odigran u Neumu gdje su se sastali domaća istoimena ekipa i bivši premijerligaš Posušje. U prvom poluvremenu mreže su mirovale, ali u drugom Posušaci su golovima Glavine, Miličevića, Mandurića i Begića slavili rezultatom, 4:0.

Stranica 6 od 541