Tako se, eto, nakon što je ušminkana ulica novim asfaltom i pločnikom vratila stara navika mostarskih vozača.

Ispod Starog mosta u Mostaru danas se odvijala prava drama u poslijepodnevnim satima kad je jedan od turista iz Amerike pokušao izvesti skok sa Starog mosta i nije uspio isplivati iz Neretve.

JP Aerodromu Mostar d.o.o. odobren je iznos od 1.000.000 KM.

Datum 9. maj je duboko urezan u historiju grada na Neretvi , ali i u sjećanje i srca njegovih građana. 9.maj u Mostaru obilježava se i kao Dan početka opsade grada 1993. godine, ali i kao Dan pobjede 1995.godine.

U Izvještaju se navodi i da je u četrnaest (14) predmeta Centar za socijalni rad Grada Mostara uputio prijave nasilja u porodici nadležnoj PU na daljnje postupanje.

Federacija BiH raspolagat će u skorije vrijeme s novih 66 miliona litara obavezujućih naftnih rezervi.


"Trenutne rezerve nafte iznose sedam miliona litara, što je dovoljno da se izdrži eventualni prvi udar u slučaju bilo kakve nestašice prouzročene rusko-ukrajinskom krizom", rekao je za Avaz direktor Operator – Terminala Federacije (OTF) Hermedin Zornić.

"Početkom maja krećemo s totalnom rekonstrukcijom terminala u Blažuju. Kad posao bude završen, moći ćemo uskladiti 46 miliona litara nafte. Odmah nakon Blažuja ide i rekonstrukcija terminala u Bihaću, gdje ćemo dobiti još dodatnih 20 miliona. Radi se o investiciji čija je ukupna vrijednost 40 miliona KM", kaže Zornić.

Tvrdi da je Federacija prvi put nakon 22 godine krenula s velikim investicijskim projektom i dobila sve moguće dozvole. "Ovo je veliki posao i naredne godine je u planu rekonstrukcija terminala u Mostaru.

Obnovom ovog terminala dobit ćemo dodatnih 80 miliona litara rezervi nafte. Kada se saberu Blažuj, Bihać i Mostar, imat ćemo približno rezerve koje od nas traži EU, a to je oko 200 miliona litara", govori Zornić. Zornić kaže da su rezerve nafte za tromjesečno razdoblje sada dovoljne i da nema razloga za zabrinutost. "Uglavnom, ne može se dogoditi da ostanemo bez naftnih derivata", kaže Zornić. 


 Avaz.ba / A. K. / Novikonjic.ba

Gradske ulice zatrpane smećem dugo su bile simbol Mostara u godinama bezvlašća.

 

 

U sklopu manifestacije "Ramazan u Mostaru", zajednički mostarski iftar i koncert duhovne muzike učenika mostarskih osnovnih škola večeras su na trgu Musala u Mostaru okupili više od hiljadu vjernika koji se uz post i vjerske aktivnosti pripremaju za nadolazeći Ramazanski bajram.

Trogodišnji Josha, sin jedne od ukrajinskih odbojkašica koje su u mostarski Studentski centar stigle na poziv uprave, od prošle sedmice pohađa vrtić.

 

Simbol života iz ratnog Mostara kad su svi mostovi bili porušeni postala je jedna korpa koja je tada jedina preko sajle povezivala dvije obale Neretve i bila slamka spasa za stanovnike naselja Donja mahala koje je ostalo zarobljena između velike rijeke i ratne linije.


Korpu koja je pod neprestanim artiljerijskim napadima sa položaja HVO-a služila za spašavanje ranjenika, dostavu hrane i municije sačuvalo je Udruženje Sinovi mahale i izložilo u parku šehida uz Neretvu, gdje je prije pet godina otvorilo i spomen sobu agresije na Mostar sa ciljem da se ne zaborave strahote rata i da se historija nikada ne bi ponovila.

Jedan od Mostaraca koji je legendarnom korpom prelazio Neretvu je predsjednik udruženja Sinovi mahale Dževad Pašić koji za Klix.ba priča o tom iskustvu, nemogućim uslovima pod kojima je korpa napravljena i njezinom značaju iz konteksta današnjeg vremena, kad znatiželjni posjetitelji Mostara dolaze da se fotografiraju sa famoznim eksponentom uz Neretvu.

Foto: G. Š./Klix.baFoto: G. Š./Klix.ba

"Pošto smo u ratu ostali bez svih mostova i na kraju bez simbola grada Mostara -Starog mosta, moralo se doći na ideju da se uspostavi veza Luke i Mahale, jer je trebalo prebacivati preko Neretve mnogo toga od hrane, municije, ranjenika, poginulih boraca do protjeranih civila. Onda su pripadnici Civilne zaštite i Emir Zvonić (projektant i kreator) došli na ideju da naprave korpu i preko sajle njom povežu dvije obale rijeke", priča nam Pašić pokazujući simbol odbrane Mostara.

Korpa je napravljena, kako nam objašnjava, od dijelova armature i cilindara koji su se tada mogli pronaći, ali je bilo veliko pitanje gdje postaviti korpu da bi bila što sigurnija i funkcionalnija.

"Došlo se na ideju da prva tačka bude radionica automehaničara Rame Đulimana (desna obala), a druga preko puta, Andrića podrum na Luci (lijeva obala) . Kad su sve to napravili i osmislilo problem je bio nedostatak materijala, jer je trebalo puno sajle da se spoje obale Neretve", priča nam Pašić o realizaciji famoznog projekta koji deluje poput nemoguće misije.

Tada se kako nastavlja govoriti došlo na ideju da se sajla skida sa liftova u soliterima koji nisu radili u Zaliku, što je realizovala Civilna zaštita tokom noći.

Foto: G. Š./Klix.baFoto: G. Š./Klix.ba

"Oni su dosta toga skinuli i donijeli. Postavili su dvije koloture, ali problem je bio kako prebaciti sajlu sa jedne na drugu obalu Neretve. Tada je došao Ramo Brekalo inače poznati ribar u Mostaru i on je iz prvog puta sajlu uspio ispod Lučkog mosta prebaciti na drugu stranu", slikovito objašnjava naš sagovornik.

Da bi sajla bila čvrsta i sigurna, kako dodaje ona se sa jedne na drugu stranu rijeke prebacivala nekoliko puta sve do težine sajle koja je bila korištena za korpu, koju nam pokazuje detaljno.

Korpa je imala vrata poput pravog prijevoznog sredstva i kuke sa strana za koje je bila zakačena na sajlu, a kako nije bilo struje funkcionirala je mehanički tako da je slobodnim padom išla do pola Neretve, a od pola su je članovi Civilne zaštite vukli konopima koji su bili vezani za kuke na drugu stranu obale.

Prije nego se korpa počeka koristi za namijenjene svrhe kako nam pojašnjava radilo se testiranje prevozom vreća pijeska i ivičnjaka, a prva osoba koje je prešla Neretvu u korpi kako naglašava bila je rahmetli Samija Grebović, koja im je donijela hranu da ih počasti i dobrovoljno se javila da bude prva živuća osoba koja će u korpi preći Neretvu.

Neki su je po njegovim riječima odgovarali a neki podržavali, pa su u svemu tome kako ističe nastale i anegdote koje su se kasnije prepričavale, ali naglašava da je trebalo mnogo hrabrosti za vožnju tom korpom što je i sam iskusio kasnije.

Foto: G. Š./Klix.baFoto: G. Š./Klix.ba

"To je bilo strašno, kakav zip-line, korpa se ljulja na sve strane, a ona se slobodnim padom do pola Neretve spustila. Takva je vriska bila da su Hrvati sa Huma čuli, a kako su znali su da se nešto dešava i da smo pokušavali pomoćne mostove praviti, pucali su nasumično", živopisno priča naš sagovornik.

Nastavlja nam pojašnjavati kako je Civilna zaštita hrabru Mostarsku izvukla na drugu obalu Neretve nakon to je stala na pola rijeke, nakon čega je legendarna korpa spasila mnoge živote ranjenika, prebacila mnoštvo hrane i municije, te svega što je tada bilo potrebno.

Korpa je spasila Donju Mahalu, Šemovac i jedan dio Cernice i postala simbol života u ratnom Mostaru.

"Sada mi je drago da je ova korpa u parku Udruženja Sinovi mahale u šehidskom parku i što je simbol odbrane grada Mostara", zaključio je Pašić u razgovoru za naš portal.

Foto: G. Š./Klix.baFoto: G. Š./Klix.ba

Korpa je eksponat u parku Udruženja Sinovi Mahale gdje je prije pet godina otvorena i spomen soba agresije na Mostar, kako bi se uz postavke eksponata i oko 100 fotografija posjetitelju dočarala slika rata u najvećem gradu na Neretvi, sa željom da se ta historija nikada ne ponovi.


 Klix.ba / A. K. / Novikonjic.ba

Stranica 1 od 7