Konjic

Konjic (1791)

Ovo bi mogao biti rezime tribine o bolestima ovisnosti, koju je večeras u Konjicu organizovao Medžis IZ, a gost tribine bio je Marko Romić, psiholog i voditelj Kluba liječenih ovisnika o kocki KLOK u Mostaru.


Gost tribine je kroz upečatljive praktične  primjere i kratki film, publici uspješno približio težak društveni problem, a to je ovisnost o kocki. Težak problem jer se tiče cijelih porodica, zbog njega pate mnoga djeca, supruge, prijatelji, dolazi do raspada cijelih porodičnih i drugih zajednica.

Bh društvo je opterećeno morem problema, institucija ima za sve i svašta ali one nemaju ni osnovne odgovarajuće podatke, strategije niti akcije, npr. o narkomanima, kockarima...rekao je pored ostalog prof. Romić, koji Klub KLOK vodi volonterski.

Kockari su patološki lažovi, majstori laži i praznih obećanja, a mi smo dužni pomoći im što prije.

Kockanje je problem koji se krije. Kriju ga patološki kockari, kriju ga njihovi najbliži. Na taj način problem postaje gori i veći. Mnogi naivno vjeruju da će se problem riješiti sam od sebe, ali to se čudo nikada nije dogodilo. Mnogi vide problem ali okreću glavu, zatvaraju oči, šute. To nije dobro. To nije ljudski. Jer, nemamo pravo šutiti na zlo. Dužni smo poduzeti ono što je u našim mogućnostima, rekao je Romić.

 Problem nije pojedinačni nego društveni, uzroci su društveni i zato cjelokupna zajednica treba dati svoj doprinos suzbijanju pošasti i zla ovisnosti. Uvijek trebamo poći od sebe samih. Svatko od nas, može dati svoj doprinos poboljšanju stanja, pa i kada se govori o problemima ovisnosti, poručio je prof. Romić.

 


Mirsad Čukle

Dana, 15. novembra 2019. godine imali smo čast predstaviti prvi završeni ručno rađeni tepih, koji predstavlja spoj tradicije, ljepote i kontinuiranog rada vrijednih učesnica projekta Arnese Borić i Mirnese Kurtić ”Obuka žena za tkanje tepiha”.

Povodom tribine o ovisnosti, koju sutra u Konjicu u 19 sati, organizuje Medžis IZ, psihologa i gosta tribine Marka Romića, zamolili smo za kratki razgovor.


NK - Tema ovisnosti tiče se svih nas, cijele porodice i društva.Međutim, lokalne vlasti uopšte pa i u Konjicu, nemaju sistem ni širok front borbe protiv ovoga zla modernog doba. Npr, prije više od dvadeset godina, postojala je velika komisija Općinskog vijeća za borbu protiv bolesti ovisnosti, koje sada nema?

ROMIĆ- Ako imamo bolesne pojedince, a imamo - i to u jako velikom broju, barem kada su u pitanju bolesti ovisnosti, logično je da će i cijela zajednica biti bolesna. Ta će se bolest širiti na sve veći broj ljudi, ako je ne uspijemo zaustaviti i iskorijeniti. Konjic se, na žalost, nimalo ne razlikuje od drugih lokalnih zajednica u Bosni i Hercegovini. Puno je pojedinaca i porodica zahvaćeno problemom, a premalo je kapaciteta i snaga koji bi se suprotstavili tom problemu.

NK - Ovo je najopasniji porok koji ruši temelje društva, a većina šuti nadajući se da će njih problem zaobići?

ROMIĆ - Ovisnosti, a pogotovo kockanje, je problem koji se krije. Kriju ga patološki kockari, kriju ga njihovi najbliži. Na taj način problem postaje gori i veći. Mnogi naivno vjeruju da će se problem riješiti sam od sebe, ali to se nikada ne dogodi. Mnogi vide problem u vlastitoj porodici ili u bližoj okolini, ali okreću glavu, zatvaraju oči, šute. To nije dobro. To nije ljudski. Jer, nemamo pravo šutiti na zlo. Dužni smo poduzeti ono što je u našim mogućnostima.

NK - Problem još nije ni postavljen na dnevni red društva, šta su prvi koraci u prevenciji i rješavanju bolesti ovisnosti, rješenja su dugotrajna, ali postoje, kakva su Vaša i iskustva najuspješnijih sredina?

ROMIĆ - Na žalost, mi u Bosni i Hercegovini nemamo sredinu u kojoj imamo nešto čime bi se pohvalili u vezi s ovim problemom. Kako i u svemu, uvijek treba poći od obitelji. Obitelj je osnovna i najvažnija jedinica društva. U obitelji se postavljaju temelji svačije osobnosti. Zato je važan obiteljski odgoj. Iza toga, treba već u nižim razredima osnovne škole početi neke oblike prilagođenih preventivnih programa i, provoditi ih kroz ostale nivoe obrazovanja. Mnoge škole u Mostaru uvrstile su tribine i predavanja o ovisnostima u svoje redovite planove i programe. Osobno sam održao desetine takvih tribina u osnovnim i srednjim školama, te fakultetima. Vjerske zajednice mogu dati značajan doprinos prevenciji. Tribina koju organizira Medžlis IZ Konjic dobar je primjer takvog djelovanja. Slične primjere imali smo i imamo i u okvirima Crkve. Mediji, također, mogu dati veliki doprinos. Moram reći da veliki broj medija daje prilično puno prostora i vremena ovoj problematici. No, sve je to samo kap u moru. Cjelokupna zajednica treba dati svoj doprinos suzbijanju pošasti i zla ovisnosti. Uvijek trebamo poći od sebe samih. Svatko od nas, može dati svoj doprinos poboljšanju stanja, pa i kada se govori o problemima ovisnosti.

 

Mirsad Čukle / Novikonjic.ba

Dana 16.11.2019.godine planinarsko društvo Borašnica Konjic je organizovalo izlet na Perun vrh Karasovina 1472 mn/v.

Svjetski dan dijabetesa 14.11., Udruženje "Dijabetes"  obilježilo je podjelom brošura, besplatnim mjerenjem šećera u krvi i mjerenjem krvnog pritiska.

“Do sredine aprila 1992. grad Konjic je potpuno opkoljen i odsječen i od Sarajeva i od Mostara. Naoružane srpske snage su postavile kontrolne punktove u Bradini na sjeveru i tako kontrolisale prevoj Ivan-sedlo na putu M17 za Sarajevo...”


Ovo niste mogli čuti danas na suđenju Esadu Ramiću, Omeru Boriću, Šefiku Nikšiću, Adnanu Alikadiću, Mitketu Pirkiću, Redži Baliću, Hamedu Lukomirak, Safaudinu Ćosiću, Muhamedu Cakiću, Ismetu Hebiboviću zvani Broćeta, Enesu Jahiću, Senadin Ćibi i Željku Šimunoviću, koje je održano u Sudu Bosne i Hercegovine.
Ovo je dio iz presude Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (MSRZ) u predmetu Zejnil Delalić i dr., izrečene tačno prije 21 godine (od 16. novembra 1998. godine).
Tada (MSRZ )Sud u Hagu, koji je osnovalo vijeće UN i kao najveće sudsko tijelo za procese ratnog zločina devedesetih godina na prostorima bivše Jugoslavije, u presudama opisuje činjenično i uslove raspada Jugoslavije i nastajanja država koje su je činile, te opisuje i pojedina mjesta, te uslove i okolnosti koje su dovele do stradanja ljudi na tom prostoru.
Tačno u nekoliko paragrafa (tačaka) opisuju se borbe u Konjicu i postojanje zatvora / logora Čelebići. Ove činjenice se prihvataju kao materijalni dokaz u svim drugim procesima koji se vode ili će se voditi po pitanju ratnih zločina na prostoru bivše Jugoslavije. Da li je tako u Sudu BiH, odnosno da li se Tužilaštvo BiH oslanja na ogromnu bazu podataka, prije svega presuda MSRZ? Nije.

Tužilaštvo je pozvalo 6 od 178 svjedoka i dalje zastupa tezu da su na prostoru Bradine i okoline živjeli ljudi koji nisu imali nikakvo naoružanje ili samo malo nekog lovačkog naoružanja, te da nije bilo nikakvih vojnih formacija ili sličnog organizovanja srpskog stnovništva na ovom prostoru – Bradina i okolna sela.

Danas se kao svjedok Tužilaštva pred Sudom BiH, pojavila Ana Živak (71) iz sela Brđana, koja je emotivno svjedočila prije svega o stradanju svoga sina Tomislava. Govorila je o napadima na selo Brđane te o odlasku njenog sina Tomislava sa svojim drugovima u Bradinu prije napada, za koji zna da se desio 25. maja 1992. godine, a ona je zajedno sa suprugom i još jednim sinom ostala u Brđanima. Detaljno je opisala kako je saznala za smrt sina te kako je sa ostalim majkama išla u šumu oko Bradine da ih nađu i trenutak kada su njih 5 ubijenih srpskih muškaraca našli na jednom mjestu.
Na pitanje tužiteljice, da li je bilo pljačkanja kuća, svjedokinja je istakla da je samo njihova kuća opljačkana od 53 srpske kuće u selu i da su ostavljeni tragovi u vidu poruka na zidovima. Opisala je i kako je uz pomoć tada SFOR-a prešla željeznički most i otišla ka Borcima, kako kaže selo koje je bilo pod kontrolom VRS.

Samo je Vasvija Vidović, advokatica Ramić Ese imala dva pitanja i to: Da li je svjedokinji poznato da je sin poginuo u borbi i pod kojim okolnostima? Svjedokinja je odgovorila da je poginuo u borbi, ali da ne zna pod kojim okolnostima. Ostali advokati nisu imali pitanja za ovu svjedokinju.

Suđenje se nastavlja 27.11. 2019. godine. Naš portal nastavlja da prati ovaj proces i da izvještava.

Novikonjic.ba

Ekocidi su, navodi, ''postali znatno učestaliji i vidljiviji, pa su tehnološke otpadne vode neprirodnih boja, koje 'plutaju' Neretvom i pritom ostavljaju obale obojene jarkom žutom bojom, lagano postale dio konjičkog kolorita


U Zakonu o vodama Federacije BiH nije propisana izravna kaznena odredba ukoliko subjekt ispušta otpadne vode preko zadatih graničnih vrijednosti, rekao je za Bljesak.info glavni federalni vodni inspektor Mirsad Smailagić.

Smajlagić dodaje da tu federalni vodni inspektori, u okviru kontrole postupanja po vodnoj dozvoli, izriču kaznene i upravne mjere kojima se nalaže otklanjanje uočenih nedostataka u odgovarajućim zakonskim rokovima. Zagađenja prisutna više godina Naime, u rijeci Neretvi je na području poslovne zone, prema tvrdnjama ekoloških aktivista, pronađena nedozvoljena količina teških metala. Zagađanja rijeke, tvrde, traju već godinama.  

''Ekološke promjene na rijeci Neretvi kod Konjica počele su se izraženije primjećivati od prije nekolikog godina, kada su učestali incidenti ispuštanja tehnoloških otpadnih voda nepoznatog sadržaja s lokacije poslovne zone u kojoj je smještena glavnina konjičke metalne industrije. Istina, slični incidenti su se događali i mnogo ranije ali su bili mnogo rjeđi i manje vidljivi, odnosno primijećena su ispuštanja prilikom velikih voda ili tijekom noći'', rekao je za Bljesak.info Amir Variščić iz udruge Zeleni Neretva. Ekocidi su, navodi, ''postali znatno učestaliji i vidljiviji, pa su tehnološke otpadne vode neprirodnih boja, koje 'plutaju' Neretvom i pritom ostavljaju obale obojene jarkom žutom bojom, lagano postale dio konjičkog kolorita na očigled cijeloj lokalnoj javnosti''.

Nedovoljni dokazi za postupanje Konjički ekološki aktivisti, tvrde, do sada su bezuspješno nadležnim tijelima skretali pozornost o zagađenju smaragdnog bisera Hercegovine. Nadležni nisu postupali po zahtjevima udruge jer su im za bilo što potrebni dokazi.

''Da bi se dobio relevantan dokaz zagađenja i predočio nadležnim za eventualno djelovanje, mora se prilikom incidenta uzeti uzorak vode što brže i što bliže mjestu izvora zagađenja - ako to ne uradite u roku od 20-ak minuta od ispuštanja dokazi će, zbog brzog toka rijeke, otploviti nizvodno i neće se dobiti relevantan rezultat - a posebno je važno da tom činu mora svjedočiti službeno lice, odnosno federalni inspektor, koje, čak i da je voljno reagirati, ne može u tom roku doći iz Sarajeva ili Mostara do mjesta zagađenja. Kad se sve to analizira na koncu shvatite da je u praksi nemoguće ispuniti te uvjete, odnosno doći do takvog dokaza koji bi pokrenuo nadležne institucije na reagiranje'', navodi Variščić.

Dodaje da su nakon tih saznanja, u cilju pribavljanja dokaza zagađenja, naručili mikro-biološku te kemijsku analizu voda Neretve na području Konjica kod Zavoda za javno zdravstvo HNŽ-a. Ta analiza nije donijela rezultate jer se uzimanje uzoraka zagađenih materija uz nazočnost službene osobe.

Posljednji korak, tvrdi Varišić, bio je analiza sedimenta. Inspekcija kod 6 zagađivača ''Jedini preostali korak, a to je ispitivanje sedimenta (nataloženog pješčanog materijala u koritu rijeke) rijeke Neretve na spomenutoj lokaciji, koje je obavljeno tijekom kolovoza i rujna ove godine. Tek je ova metoda pokazala i dokazala da su u prošlom vremenu ispuštane supstance i spojevi koji višestruko izvan dopuštenih graničnih vrijednosti za iste. Ovaj rezultat analize je konačno osvijestio lokalnu javnost pa su i posljednje 'nevjerne Tome' napokon počeli razumijevati da u Konjicu imamo veliki problem'', rekao je za Bljesak.info konjički aktivist.

Po primitku tih rezultata, tvrdi, iste su uputili Federalnoj vodnoj inspekciji i Agenciji za vodno područje Jadranskog područja sa zahtjevom za dalje službeno postupanje. Od Agencije su, navodi, dobili odgovor ali ga još nisu željeli javno komentirati.

Federalna vodna inspekcija, kako navodi glavni inspektor Smailagić, u kontinuitetu po planu nadzora i prijavama građana vrši inspekcijske kontrole iz svoje nadležnosti te su tijekom listopada federalni vodni inspektori izvršili šest inspekcijskih nadzora kod subjekata (zagađivača) u općini Konjic.

Analiza sedimenta sporna Inspektor pojašnjava kako su svi zagađivači voda dužni plaćati vodnu naknadu. ''Federalna vodna inspekcija je, sukladno Zakonu o vodama, nadležna vršiti (između ostalog) kontrolu ispuštanja tehnoloških otpadnih voda.

U skladu sa Zakonom, svaki zagađivač vode je dužan isposlovati vodnu dozvolu u kojoj mu se propisuju uvjeti pod kojim može otpadne vode ispuštati u neki recipijent, u ovom slučaju rijeku Neretvu. Također, podzakonskim aktima je propisan monitoring otpadnih voda, kao i granične vrijednosti  ispuštanja otpadnih voda'', rekao je Smailagić.

Svaki zagađivač, tvrdi, treba odrediti (laboratorijski ili tabelarno) koeficijent zagađenja (EBS) po kome plaća posebnu vodnu naknadu za zaštitu voda te dodaje da ''Zakon omogućava ispuštanje otpadnih voda u recipijent uz propisane uvjete u vodnoj dozvoli''.

Inspektor Smailagić tvrdi kako se uzorkovanja sedimenta, odnosno pješčanog nanosa, ''u Bosni i Hercegovini do sada ni jednim propisom nisu definirane granične vrijednosti pojedinih parametara u sedimentu. Takve propise tek treba usvajati i definirati njihov monitoring''. Inspektor: Za očekivati je zagađenje Dodaje kako provedena analiza konjičkih Zelenih nije mjerodavan, ali ne negira zagađenja Neretve.

''Bitna činjenica je da za ocjene stanja sedimenta nisu prikladni parametri, metode i jedinice kao za otpadne vode. S tim u vezi, dostavljeni rezultat analize ne može biti mjerodavan za ocjenu stanja sedimenta. S obzirom na intenzivne industrijske aktivnosti u zadnji 50 godina na prostoru općine Konjic, za očekivati je da se u sedimentu nalazi izvjesna količina teških metala'', rekao je za Bljesak.info inspektor.

Problemom zagađenja Neretve u Konjicu, tvrde aktivisti, žele skrenuti pozornost i političkim strankama te općine.

''Važno je istaknuti da je s rezultatima analize upoznata općinska inspekcija, koja je također poslala prijavu federalnim kolegama sa zahtjevom za službeno postupanje. Ono na čemu trenutno radimo jeste slanje dopisa svim političkim subjektima koji participiraju u Općinskom vijeću s detaljnim pojašnjenjem problema i zahtjevom za predlaganje ove teme za jednu od točaka dnevnog reda na sljedećoj sjednici OV'', rekao je aktivist Variščić. Ipak dodaje kako ''iako nadležne institucije zasad nisu pozitivno odgovorile, mislimo da će se to uskoro dogoditi. Ono što je po našem mišljenju najvažnije jeste lokalna javnost koja je nakon ovog Izvještaja postala znatno osvještenija o ovom problemu, te je nastala kritična masa koja može pokrenuti promjene u odnosu ka ovom problemu''.

- Pročitajte više na: https://www.bljesak.info/gospodarstvo/ulaganja/konjic-zagadenje

Novikonjic.ba

Prethodnih dana su vatrogasnu jedinicu posjetili studenti iz Danske sa svojim profesorima iz njihovog centra za spašavanje.


Za svoje goste pripadnici vatrogasne jedinice izveli su vježbu spašavanja povrijeđene osobe u saobraćajnoj nesreći.

Nakon vježbe gosti su obišli vatrogasni dom i upoznali se sa načinom rada naših vatrogasaca.

Na kraju posjete šef službe za civilnu zaštitu i vatrogastvo općine Konjic g-din Husein Hodžić se zahvalio gostima na posjeti i zaželio im ugodan boravak u našem gradu.


 Konjic.ba / Novikonjic.ba

Stranica 1 od 128