Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana mentalnog zdravlja, koji se obilježava 10. oktobra je” Prevencija suicida "i obilježava se pod sloganom "40 sekundi za akciju”, s ciljem da se: poboljša svijest o značaju samoubistva kao globalnog javnozdravstvenog problema, poboljša znanje o tome što se može učiniti kako bi se spriječilo samoubistvo, smanji stigma povezana sa samoubistvom i da ljudi koji se bore sa tim problemom znaju da nisu sami.

Visoka škola za turizam i menadžment  Konjic (VSTIM Konjic) osnovana je 2012. godine kao privatna visokoškolska institucija sa vizijom u kojoj sebe vidimo kao centar izvrsnosti u bavljenju visokostručnim i naučnim radom na području društvenih nauka, sa ciljem  doprinosa   tranziciji u društvo znanja.


Riječ je o specijaliziranoj školi za turizam sa tri smjera – Menadžment u turizmu, Geoturizam i Komunikologija i turizam, jedinoj takvoj na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine. Za ovih sedam godina iza nas su domaći i međunarodni projekti koji svaki ima za cilj da podigne kako lokalnu zajednicu, tako da riješi pitanja nezaposlenosti, podigne nivo kvaliteta u obrazovanju, uspostavljanja  mira i zajedničkog života u Bosni i Hercegovini. Sa diplomom VSTIM Konjic, studenti rade u Crnoj Gori, Americi, Švedskoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Postavljanje “visokih” kriterija pred studente u odnosu na druge private visokoškolske institucije jeste ozbiljan problem u očuvanju kvaliteta sa kojim se VSTIM Konjic suočava.

Veliki problem je mišljenje da se turizmom i ugostiteljstvom ljudi mogu baviti bez adekvatnog obrazovanja što  je  opštedruštveni  problem– pojednostavljivanje svih poslova! Politizacija obrazovanja i zapošljavanja koja ne priznaje kvalitet koji dolazi sa strane, ozbiljno ugrožava društvo u cijelini. Poslodavci su nezainteresovan da sarađuju sa VSTIM Konjic kao referntnom  institucijom za školovanje i obuke radnika u turizmu i ugostiteljstvu; Bojkot projekata, konferencija, skupova koje je ova visokoškolska institucija pokrenula je nevjerovatan jer povlači pitanje – KOME MOŽE UOPŠTE DA SMETA JEDNA OBRAZOVNA INSTITUCIJA?

Obrazovanje u BiH je u velikoj krizi -  ne postoje programi, strategije, mehanizmi za njegov oporavak. Nedostatak  stručnih   kadrova je evidentan na svim nivoima. Ne ulaže se u nauku, niko ne vodi računa o talentima u BiH.

Predložili smo Centar za kompetencije u hotelijersku i ugostiteljstvu, pokušavali smo sa ugostiteljima da radimo obuke konobara, ali potreba za znajem se ne prepoznaje.

Turizam je jedna od nosećih grana privrede Bosne i Hercegovine koja zahtjeva školovane kadrove za različite oblike turizma. Treba prihvatiti činjenicu da se trendovi u turizmu mjenjaju i da zahtjevaju stalne edukacije. Doživljaj u turizmu je važniji od materijalnih vrijednosti. To je ono čemu se turistički djelatnici moraju okrenuti i tako otvoriti prema zahtjevima turista.

Osnivači ove visokoškolske institucije, profesor dr Refik  Šećibović i dekan fakulteta, prof.dr Marijana Šećibović, pozivaju kantonalne vlade, turističke zajednice, ministarstva turizma, ministarstva obrazovanja, sve fakultete ( ne dijelimo fakultete na private i javne jer obrazovanje nije moguće dijeliti, samo je razlika u ulaganju u obrazovanje) koji imaju poneki smjer turizma da se okupe oko zajedničkog projekta“Javno zagovaranje upisa učenika u srednje ugostiteljske i turističke škole” kako bi se dobila bolja i kvalitetnija turistička i ugostiteljska ponuda, a time veće mogućnosti zapošljavanje i privredni razvoj. - saopćeno je danas iz Visoke škole za turizam i menadžmenat Konjic.

Novikonjic.ba

Na ceremoniji je upriličeno postrojavanje svečanog stroja sudske policije, prezentiran rad, dodijeljene nagrade i priznanja zaslužnim pojedincima i kolektivima koji su dali svoj doprinos za unapređenje rada Sudske policije FBiH


Svečanost u povodu obilježavanja Dana Sudske policije Federacije Bosne i Hercegovine održana je danas u Sarajevu.

Svečanosti je prisustvovao veliki broj zvanica, predstavnika ambasada, zakonodavne i izvršne vlasti u FBiH te rukovodilaca pravosudnih institucija, rukovodilaca policijskih agencija, nosilaca pravosudnih funkcija i drugih.

 
FOTO: AA

Ove godine se prvi put obilježava Dan sudske policije Federacije Bosne i Hercegovine, nakon 20 godina od početka rada prvih organizacionih jedinica i službenika te policije.

Predsjednik Vrhovnog suda FBiH Milorad Novković podsjetio je da je sudska policija na ovim prostorima prvo profunkcionisala u Federaciji BiH, odnosno, Vrhovnom sudu FBiH.

- To su bili početni koraci, a inače institucija sudske policije je bila nepoznata na ovim prostorima i šire. Značaj sudske policije i njen rad za ovih 20 godina je dao izuzetno kvalitetne i dobre rezultate. Prvo, sudska policija je vrlo dobro organizovana. Ona je najviši zakonodavno-pravni akt - pojasnio je Novković.

Kako je kazao, izuzetno je dobro osposobljen u organizacionom smislu.

"Njen glavni zadatak je da štiti djelatnike u pravosudnom sistemu, da izvršava zadatke i obezbjeđuje objekte zajedno s uposlenicima i svim drugim građanima koji dolaze i posjećuju sudove. Slobodno mgu da kažem da je dobrim dijelom uticala na efikasnost rada sudova i tužilaštava", izjavio je Novković.

Smatra da je dala doprinos, posebno kada je u pitanju povrat imovine raseljenih lica i u nekoliko kriznih situacija.

O značaju sudske policije govorio je i glavni zapovjednik Sudske policije FBiH Dženad Grošo.

- Snaga sudske policije, prije svega, proističe iz toga što smo mi policijska agencija koja je definirana Ustavom FBiH i to u poglavlju sudske vlasti FBiH. Rekao bih da smo mi produžena ruka pravosudsnih institucija u Federaciji BiH i za svoj rad odgovaramo isključivo predsjedniku Vrhovnog suda, a ne organima zakonodavne i izvršne vlasti. U potpunosti smo nezavisni od zakonodavne i izvršne vlasti - pojasnio je Grošo.

Kako je kazao, oni su agencija koja brine o sigurnosti zgrada u kojima je smješteno svih 56 pravosudnih institucija u FBiH, uključujući i više dislociranih odjeljenja sudova, te sigurnosti više od 950 nositelja pravosudnih funkcija i više od 2.500 drugih zaposlenika u pravosudnim institucijama u FBiH.

- Na godišnjem nivou postupimo u prosjeku po nekih 30.000 operativnih aktivnosti, odnosno 30.000 naredbi pravosudnih institucija u FBiH, a kada je potrebno postupamo i po naredbama pravosudnih institucija Republike Srpske i Brčko Distrikta - rekao je Grošo.

Podsjetio je da trenutno Sudska policija FBiH u okvirima sistematiziranih radnih mjesta ima 580 službenika, a popunjenost odobrena budžetom Sudske policije FBiH je na nivou 540 službenika, koji broj obzirom na širok spektar nadležnosti i kompleksnost poslova i zadataka nije ni približno dovoljan da bi se u punom kapacitetu odgovorilo na sve nadležnosti i sigurnosne izazove.

Na ceremoniji je upriličeno postrojavanje svečanog stroja sudske policije, prezentiran rad, dodijeljene nagrade i priznanja zaslužnim pojedincima i kolektivima koji su dali svoj doprinos za unapređenje rada Sudske policije FBiH.

U posljednjim organizacijskim promjenama tokom 2017. i 2018. godine u okvirima Sudske policije su formirani sektori za operacije, sigurnost i operativno dežurstvo, za administraciju i podršku te za profesionalne standarde i Kabinet glavnog zapovjednika.

faktor.ba-novikonjic.ba

Hivzija Hasandedić (Jablanica na Neretvi, 1. jula 1915. – Mostar, 19. oktobra 2003.), bosanskohercegovački povjesničar iz Mostara.

Udruženje Volonteri i prijatelji konjičke regije i portal Novikonjic.ba stalno ulažu u edukaciju svojih kadrova, pa je tako i naš novinar Mirsad Čukle, protekli vikend proveo na radionici Kultura sjećanja, koju je organizovao Centar za kritičko mišljenje iz Mostara.

Jučer je u Muzeju Bitka za ranjenike na Neretvi održana Izvještajno-izborna konferencija OO SDP BiH Jablanica.

Dana 6.Oktobra 2019. godine na Prenju ispod Otiša je postavljen putokaz koji pokazuje pravce kretanja prema Zelenoj glavi i Otišu, prema Jezercu i prema Tisovici.

Sedamdesetčetverogodišnji Stipo i Mara Tomić jedini su stalni stanovnici sela Požetva kod Konjica, koji i nakon 53 godina braka ne mogu zamisliti život jedno bez drugoga.


Iako je bračni par nakon više od pola stoljeća na nadmorskoj visini od 1.150 metara okružen prirodnim ljepotama i idiličnim prizorima njihov svakodnevni život, unatoč skladu i ljubavi daleko je od bajke.

Samoća je najgora

Samoća je nešto najgore što čovjek može podnijeti, kažu Stipo i Mara koji su s radošću ugostili ekipu Anadolu Agency (AA) u svome skromnom domu daleko od civilizacije.

"Na sve se obikne čovjek. Raduškam pomalo, a ako ne radim ništa onda imam sto misli. Nezgodno je samom", kaže Stipe napominjući da je prije rata u Požetvi živjelo stotinjak ljudi.

Premda su u mirovini, on i Mara su veoma aktivni, jer kako kažu život na selu i navika na rad je ono što ih pokreće pa im tako većina dana prođe u nekim obavezama, koje su kod ovoga para odavno i uredno podijeljene.

Stipe cijepa drva i uvijek ima neke popravke po dvorišti i kući, a Mara kuha i brine o čistoći.

Novi televizor, ali samo jedan kanal

Najgora im je noć, jer tada ni televiziju ne mogu gledati, jer je njihovo selo izolirano od svih suvremenih tehnologija.

"Do čega je ne znam, neka je greška, televizija je nova, ali samo BHT 1 se može gledati, ostalo slabo", kazuje Stipo.

Mjesto gdje žive nema dobru pokrivenost ni mobilnih operatera. Signal nađu samo na jednom mjestu u blizini kuće. Međutim, oni uvijek imaju o čemu razgovarati međusobno.

"Posjećuju nas nekada, dođu. Teško im je doći, kad rade", istakao je Stipo.

Uglavnom im dovezu namirnice, jer oni nemaju uvjeta odlaziti sami u nabavku, zato što im je najbliža trgovina u Buturović polju, do koje je potrebno oko sat vremena vožnje.

No na to su naviknuti pa redovito nabavljaju svega više nego je potrebno, kako se ne bi doveli u situaciju da im nešto nedostaje u vrijeme kad nitko ne može donijeti. Rade to, kažu, jer vole uvijek dočekati i ugostiti svakog znanog i neznanog prolaznika.

"Malo je nezgodno biti sam, ali čovjek se na sve obikne. Posebno je nezgodno kad netko bude ovdje pa ode", kaže Stipo svjestan da su to trenuci najgori i za njegovu suprugu Maru.

"Najteže mi je što smo sami, ali promeće se, dobro je, šta ćeš... Kad mogu dođu, kad ne mogu, šta ćeš, ne možeš ništa", govorila je Mara reporterskoj ekipi AA sa suzama u očima.

Uvijek zajedno

No teške trenutke zajedno prevladaju čvrsto se držeći zavjeta koji su jedno drugome dali prije više od 53 godine obećavši da će skupa biti i u dobru i u zlu.

Samoću i monotoniju rastjeraju često humorom.

"Ona kroz prozor kuhinje nešto mi govori dok sam ispred kuće, malo pojačala glas, a ja vičem 'Mare, nemoj galamiti sve nas selo čuje', a nema nigdje nikoga", pričao je kroz smijeh Stipo.

Njihov zajednički život nije počeo romansom, ali oni s radošću pričaju o zajedničkom životu punom uspona i padova, odnosima mladih nekada i sada te i otkrivaju tajnu uspješnog braka.

"Prije se nije dugo išlo sa curama. Išlo se kod deset cura. A, ako momak ide s curom pa drugi dođe i odbije ga, prije se za to govorilo pardon. Sad uzme jednu curu i poslije svadbe brzo budu rastanci. Prije je to bilo ukratko, pa živjelo se", pojašnjava Stipe razlike odnosa nekada i sada uvjeren da su ljudi bili prije iskreniji i slobodniji.

U bračnu zajednicu kako ističe ovaj par, treba ulagati i na odnosima svakodnevno raditi, a za to je prije svega, naglašavaju, potrebna vjera, poštovanje i ljudskost.

To je ono što su u brak unijeli Stipo i Mara, a ljubav je, kažu, sve to skupa.

S radošću se sjećaju mladosti i druženja koja su se uglavnom događala kod Marine kuće u rodnom joj selu Jasenik koje je od Požetve udaljeno oko tri kilometra.

Iako nije bio uobičajeno da mladić viđa djevojku svaki dan oni su to mogli, jer je Stipina sestra bila udata za njezinog brata pa je imao dobro opravdanje da svaki dan prilikom prolaska pored njezine kuće navrati vidjeti odabranicu svoga srca.

"Nikad nije mogao proći da ne svrati", kazuje Mara sa smijehom se prisjetivši dana kad su njih dvoje odlučili krenuti skupa kroz život i dodaje:

"Nije donio prsten odmah. Nismo se mogli ni vjenčati , morali čekati Novu godinu", kazuje Mara.

Pojašnjava da je razlog tome bio što ona nije bila upisana u matične knjige rođenih pa se to moralo završiti.

Papirologija je bila zamršena tada, ali njihov dogovor za brak sasvim jednostavan.

"Hoćeš li? Hoću i zbogom", otkrila je Mara sa smijehom.

Tada je rekla da hoće, ali da se vrati u to isto vrijeme opet bi odgovor bio isti, kaže Mara.

Nekada živ kraj, danas pustahija

Od tada je bilo teških trenutaka, lijepih i veselih, ali nikada nije zažalila što se udala za Stipu.

"Šestero sam djece rodila. Dobro je bilo, bolje nego sada, sto puta. Niti sam kada išla doktoru niti sam kada u bolnici rodila, niti sam kad na kontrolu otišla", ustvrdila je Mara.

Svu djecu je rodila kući i nikada nije imala pomoć ničiju osim, kako kaže, od dragoga Boga.

Iako je sama kućanstvo vodila i djecu odgajala tvrdi da joj je bilo bolje nego sada.

"Naroda bilo, ajvan se držao, radilo se, djeca mi sva bila ovdje, meni je bilo dobro", govorila je Mara.

Sada su se svi razišli i njih dvoje su sami, ali čuvaju sjećanje na te dane i žive za trenutke božićnih i novogodišnjih blagdana kad obilaze svoju djecu i njihove obitelji.

"Nekad mi je teško, a nekad mi je i lijepo. Dobro mi je dok je moga Stipe", zaključila je Mara uz poruku da je samoća najgora u životu.

 

N1-NOVIKONJIC.BA

 

Jučer je završena sjednica Glavnog odbora Stranke demokratske akcije (SDA).


Za generalnog sekretara stranke je imenovan Halid Genjac.

Također, članovi Glavnog odbora SDA birali su Predsjedništvo stranke s dvije liste. Na prvoj su se nalazili kandidati koji su u Predsjedništvo birani po broju glasova, dok je druga lista izglasavana aklamacijom.

Na prvoj listi izabrano je ukupno devet članova Predsjedništva SDA, a to su: Aljoša Čampara (62 glasa), Denijal Tulumović (61 glas), Senad Bratić (53 glasa), Ramiz Salkić (53 glasa), Osman Ćatić (47 glasova), Sedad Dedić (43 glasa), Nermin Mandra (43 glasa), Dževad Mahmutović (38 glasova). Kao deveti član s prve liste izabran je i Elvir Hadžiomerović sa 33 glasa bez obzira što su tri kandidata dobila više glasova, ali je on izabran jer dolazi s područja RS-a. Ukupno su s područja RS-a izabrana četiri člana Predsjedništva.

Istovremeno, s druge liste, koju je predložio Bakir Izetbegović u Predsjedništvo SDA ušli su aklamacijom Glavnog odbora Čedomir Lukić, Ivica Šarić, Sanjin Kodrić, Admir Mulaosmanović, Emir Hadžihafizbegović, Haris Zahiragić, Alma Čolo i Fadil Novalić.
Za predsjednika Glavnog odbora je imenovan Šerif Špago, a njegovi zamjenici su: Jasmina Biščević-Tokić, Mirela Mateša-Bukva, Željko Panić i Alija Tabaković.

Na pres-konferenciji održanoj nakon konstituirajućeg zasjedanja Glavnog odbora, novoizabrani predsjednik tog tijela Šerif Špago je konstatirao da je završen izbor centralnih organa stranke nakon nedavnog sedmog kongresa, kao i da izbori za niže nivoe stranke – kantonalne, regionalne, općinske i mjesne organizacije, treba da budu završeni do 15. januara iduće godine.

Konjičanin, Osman Ćatić, kao i Mostarac, Šerif Špago visoko kotiraju kao ljudi od povjerenja predsjednika SDA, Bakira Izetbegovića, a građani i dalje podržavaju ovu dvojicu odgovornih političara.


Novikonjic.ba

Stranica 3 od 247