Izetbegovića napadaju kao čovjeka koji je bio na čelu države kada je ona stekla nezavisnost s namjerom da se preko njega osporava i osakati sama država, kao čovjeka koji je upravljao procesima kada su Bošnjaci vratili svoje ime i kada su započeli s finalnim zaokruživanjem vlastitog identiteta, i to s razlogom da se ospori sam identitet Bošnjaka u širokom rasponu od jezika i književnosti pa do samobitnosti i postojanja kao autentični evropski narod.


Napadaju ga kao čovjeka koji je bio na čelu odbrane od agresije i na čelu Armije RBiH s namjerom da se ospori pravedna borba bošnjačkog naroda, i na kraju kao čovjeka koji je bio na čelu SDA ne bi li se osporila ta stranka u današnje vrijeme. Ako nije moguće ostvariti ove ciljeve, tada se pristupa također jednoj vrlo perfidnoj strategiji – izjednačavanju dviju vrlo agresivnih nacionalnih politika s onom bošnjačkom.

PIŠE: Filip Mursel BEGOVIĆ

Kada je dr. Mevludin Dizdarević prije desetak godina pripremao magistarski rad o Mustafi Busuladžiću, vjerovao je da iz zaboravljene prošlosti vadi ličnost koja je djelovala u okrilju mladomuslimanskog pokreta uoči i tokom Drugog svjetskog rata i koju je potrebno reafirmirati. No, jednom je rekao da nije mogao pretpostaviti da će Busuladžić ustvari afirmirati njega. Jer, upravo je magistarski rad dr. Dizdarevića oknjižen u jeku polemike o ulozi Busuladžića u Drugom svjetskom ratu, te je kao izdavački poduhvat izazvao veliku pažnju bošnjačke javnosti. Uostalom, riječ je o jedinom sveobuhvatnom naučnom istraživanju o životu i djelu ovog bošnjačkog intelektualca u vremenu dok po njemu traje nesmiljena kanonada u dijelu sarajevskih medija.

Posljednja se vezuje za usporedbu poklonika Ravnogorskog četničkog pokreta, koji se svake godine u svom zlu ukaže u Višegradu, s onim Bošnjacima koji u Busuladžićevom djelovanju ne vide ni nacizam, ni fašizam, ni ustašluk. Ovakve se komparacije nadovezuju na ustaljeno relativiziranje učešća triju strana u činjenju zločina, pa se u javnost kontinuirano pušta teza o postojanju “četnika, ustaša i balija”. Ova komparacija krajnje je zlonamjerna i netačna jer četnički i ustaški pokret nacionalni su zločinački pokreti Srba i Hrvata, a “balije” su pogrdni naziv za Bošnjake. Međutim, onima koji bi izjednačavali jednostavno nije prihvatljiva činjenica da Bošnjaci u svojoj historiji nisu zabilježili ni izbliza sličan nacionalni pokret.

Vladajuće ljevičarsko-liberalne stranke u Kantonu Sarajevu najavljuju preimenovanje ulica u Sarajevu, te je moguće da nas očekuje novi ciklus raznorodnih ideoloških sukoba. Upravo zato je bitno da se na vjerodostojan i utemeljen način obilježi osamdeseta godišnjica osnivanja pokreta “Mladi muslimani” te da se objasni karakter njihovog djelovanja, što sedmičnik Stav uradio nizom feljtona u saradnji sa Udruženjem Mladi Muslimani. Budući da je sržno ime koje se vezuje uz ovaj pokret ime prvog predsjednika Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića, zanimljivo će biti i falsificiranje historije vezano uz njegovo ime.

Napadi na ličnost Alije Izetbegovića, odnosno na ono što on simbolički predstavlja, odvijaju se u dva pravca. Vanjski (hrvatski i srpski) dvadeset i pet godina izgovara ustaljene teze o Izetbegoviću kao islamskom radikalu koji je želio islamsku državu i koji je započeo rat, a njegova ličnost doslovno se satanizira. Zatim unutarbošnjački, koji su posebno perfidni jer ga počesto izvršavaju ljudi s dnevnopolitičkim agendama koji počesto crpe svoj legitimitet iz naglašavanja da su bili njegovi saradnici, savjetnici i slično. Kažemo perfidni, jer nakon što se Izetbegovića pokušava osporiti unutar Bošnjaka, potom i vanjski osporavatelji upravo iz toga crpe tzv. corpus delicti. Zanimljivo je da se među bošnjačkim osporavateljima ponavlja istovjetna retorika kao i u narativima srpske i hrvatske nacionalne politike.

Pa zašto su mete Alija Izetbegović i ostali vinovnici mladomuslimanskog pokreta? Zato da bi se oslabilo simboličko značenje koje njihove historijske pojave nose, odnosno postoji poseban interes da se preko simboličnih elemenata koji tvore savremeni bošnjački nacionalni identitet ospore sami Bošnjaci. Izetbegovića napadaju kao čovjeka koji je bio na čelu države kada je ona stekla nezavisnost s namjerom da se preko njega osporava i osakati sama država, kao čovjeka koji je upravljao procesima kada su Bošnjaci vratili svoje ime i kada su započeli s finalnim zaokruživanjem vlastitog identiteta, i to s razlogom da se ospori sam identitet Bošnjaka u širokom rasponu od jezika i književnosti pa do samobitnosti i postojanja kao autentični evropski narod. Napadaju ga kao čovjeka koji je bio na čelu odbrane od agresije i na čelu Armije RBiH s namjerom da se ospori pravedna borba bošnjačkog naroda, i na kraju kao čovjeka koji je bio na čelu SDA ne bi li se osporila ta stranka u današnje vrijeme. Ako nije moguće ostvariti ove ciljeve, tada se pristupa također jednoj vrlo perfidnoj strategiji – izjednačavanju dviju vrlo agresivnih nacionalnih politika s onom bošnjačkom.

Mišljenja smo da se na vanjske napade treba odgovarati organizirano i svim raspoloživim sredstvima, a da treba biti oprezan kada se odgovara onima unutar bošnjačkog korpusa. Jer, na kraju, u tome se i vidi Izetbegovićeva snaga i u današnje vrijeme – ako njegovim osporavateljima damo na značaju, time ih ujedno i uzdižemo preko svake mjere kao društveno-političke relevantne i meritorne faktore. I zato je vazda najbolji način uporna pozitivna afirmacija Izetbegovićevog života i djela kao trajne i univerzalne vrijednosti. I to isključivo činjenicama i argumentima kojima ujedno čuvamo i simbole koje on predstavlja za nacionalni identitet. Treba ponoviti, i to mora biti moralno opredjeljenje, da se ono neodbranjivo iz bošnjačke historije, poput pripadništva u zločinačkim formacijama nacista i ustaša, ne može braniti. Ako će se to činiti, tada se više ne barata argumentima i otvara se mogućnost raznovrsnih manipulacija, poput one u kojoj se Busuladžića bez ikakvih dokaza i stvarnih uporišta svrstava u sljedbenike nacističke i ustaške ideologije.

Svjedočimo pomodarski trend koji želi da sve što je vezano za bošnjački nacionalni identitet, pa tako i Alija, bude predstavljeno kao nešto zastarjelo, romantizirano, retrogradno, seosko, neurbano i slično. Pokušava se nametnuti da Alija Izetbegović pripada nekim vremenima koje smo nadišli i na koje se ne treba vraćati. Potpuno krivo, jer Alija Izetbegović ima svoje neizostavno mjesto u našoj historiji, on je već sada dio naše tradicije, i to one pozitivne. To ne znači da ćemo sve vezano za Aliju Izetbegovića doslovno slijediti i imitirati, već da ćemo u skladu s vremenom baštiniti i nadograđivati njegovu ideju i tradiciju koja se tiče državne opstojnosti i nacionalnog identiteta. A narod bez tradicije i korijena nije narod, on je ništa.

STAV.BA-NOVIKONJIC.BA

19. 10. 1996. utakmicu 9. kola sezone 1996./1997. u Jablanici su igrali Turbina - Željezničar koja je završila 0:2 u korist Željezničara.

Video prilog ovog događaja možete pregledati na ovom linku.

Aziz Fišo večeras je u Hadžićima promovisao svoju knjigu Od Ivana do Igmana- kako smo spasili Sarajevo i BiH.

 
Knjigu su, pred oko 150 posjetilaca, predstavili Almin Alen  Bašić i Nihad Šehić, a prisutnima su se  obratili i Muharem Fišo i Rusmir Hadžihusejnović.
 
Knjiga opisuje najznačajnija ratna zbivanja na ovom prostoru, a posebna poglavlja imaju naslov Igman, planina spasa, prkosa i ponosa i Bitka za Bradinu i deblokada puta spasa. Pohvale i zahvalnost svi govornici izrekli su konjičkim borcima i rukovodiocima, sa kojima su tijesno sarađivali i dobijali svaku vrstu pomoći, od naoružanja, hrane, medicinske pomoći i dr.
 
Posebno emotivno govorio je autor knjige, koji je rekao da svi treba da pišemo svoja ratna iskustva kako mlade generacije ne bi doživjele ono što je doživjela naša generacija. Oduvijek je Bosna napadana ali uvijek je bilo i biće patriota koji će je odbraniti, rekao je Aziz Fišo, autor knjige.
 
Promociji su iz Konjica, osim Rusmira Hadžihusejnovića, prisustvovali ratni veterani Miralem Duračić, Behir Balić i Mirsad Čukle. 

Fotografija RamoAlija Šehića.

 

Fotografija RamoAlija Šehića.

 
 
Sejo Ivković / Novikonjic.ba

Neusvajanje brojnih zakona i dokumenata koje je u parlamentarnu proceduru uputilo Vijeće ministara BiH, blokiranje sporazuma vrijednih dvije milijarde KM, dodaju, nanosi ogromnu štetu BiH, njenim građanima, ekonomiji i integracijskim procesima koji su dovedeni u zastoj.


Predsjedništvo Stranke demokratske akcije je na današnjoj konstituirajućoj sjednici zaključilo da je blokada rada Parlamentarne skupštine BiH, koju provodi SNSD u svrhu pritiska i imenovanja mandatara Vijeća ministara BiH, protivustavan, antidejtonskI i protivzakonit čin.

- Neformiranje parlamentarnih komisija nije samo nesavjestan odnos prema državi BiH i njenim građanima, nego predstavlja krivično djelo definirano članom 220. Krivičnog zakona BiH – navodi se u zaključku Predsjedništva SDA.

Neusvajanje brojnih zakona i dokumenata koje je u parlamentarnu proceduru uputilo Vijeće ministara BiH, blokiranje sporazuma vrijednih dvije milijarde KM, dodaju, nanosi ogromnu štetu BiH, njenim građanima, ekonomiji i integracijskim procesima koji su dovedeni u zastoj.

- Pozivamo OHR i pravosudne institucije da poduzmu mjere u skladu sa zakonom, vlastitim mandatom i obavezama – poručili su iz SDA.

Istovremeno pozdravljaju spremnost HDZ-a BiH da grade prijateljske odnose sa SDA.

- U tom smislu pozivamo HDZ BiH da predloži kandidata za poziciju predsjednika Federacije BiH kako bi se pokrenula procedura imenovanja novog saziva Vlade FBiH. Izmjene Izbornog zakona BiH ne smiju biti uslov za formiranje vlasti na federalnom nivou. Očekujemo da će prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH, koji je HDZ obećao predstaviti koalicionim partnerima i bh. javnosti, poštovati ključne prioritete iz dokumenta "Mišljenje Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU" – zaključuje Predsjedništvo SDA.

Podsjećaju da se u tom dokumentu traži unapređenje institucionalnog okvira, uključujući i ustavni nivo, kako bi se osigurala jednakost i nediskriminacija građana, posebno postupanje prema presudi Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci i uklonilo pravo veta zasnovano na nacionalnoj pripadnosti čime se dovodi u pitanje provođenje acquisa-a i rada parlamenata i zakonodavnih skupština entiteta.

- Predsjedništvo SDA poziva Evropsku komisiju da se još snažnije i konkretnije uključi u rješavanje migrantske krize na tzv. "Balkanskoj ruti", na kojoj BiH postaje jedno od najozbiljnijih žarišta, a posebno da svojim autoritetom hitno utječe na organe nadležne za granicu Evropske unije sa BiH, tj. na Graničnu policiju i ostale sigurnosne snage Republike Hrvatske, koji u svom operativnom radu narušavaju suverenitet i teritorijalni integritet BiH – navodi se u zaključcima Predsjedništva SDA.

Sve nadležne institucije i organizacije, smatraju, trebaju pokazati odgovoran i human pristup rješavanju problema migranata.

- Pozivamo državne institucije na svim nivoima da djeluju u skladu sa Akcijskim planom Vijeća ministara kako bi se teret krize sa Bihaća i USK ravnomjerno rasporedio na teritorij cijele države BiH. Migranti ne mogu biti samo problem općina sa bošnjačkom većinom. Pozivamo nadležne institucije BiH da sa susjednim zemljama pojačaju regionalnu saradnju i da formiraju međudržavni operativni organ koji bi redovno razmatrao probleme u vezi s ovim pitanjem – navodi se u zaključcima.

Zahtijevaju da se hitno stave u funkciju sporazumi o readmisiji sa zemljama sa kojima je BiH iste zaključila, a kako bi se omogućila puna i bezuslovna primjena međunarodnih propisa.

- SDA poziva da svi nivoi vlasti povećaju finansijska izdvajanja za rješavanje problema priliva migranata, te poziva sve nadležne institucije da apliciraju na sredstva iz međunarodnih fondova. Neophodno je osigurati finansijska sredstva, smještajne kapacitete i stvoriti sve potrebne uvjete kako bi se izbjegla humanitarna katastrofa koja prijeti migrantima u nadolazećem zimskom periodu – dodaje se u zaključcima.

Predsjedništvo SDA usvojilo je na današnjoj sjednici Prijedlog Pravila izbornog postupka u SDA, kao i prijedloge odlika o organizaciji,načinu rada i nadležnostima Organizacije žena i Asocijacije mladih SDA.

faktor.ba-novikonjic.ba

Na večeras održanoj izbornoj kovenciji OO SDP Konjic za novu predsjednicu izabrana je Vesna Saradžić.


Saradžić je rođena 1962. i po zanimanju je dipl.komparativista. Od radnog iskustva u njenoj biografiji poznato je, da je bila bibliotekar u Gradskoj biblioteci Konjic, tajnik Instituta za jačanje demokracije Konjic, potpredsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, delegat Doma naroda Parlamenta Federacije BiH i aktuelna je poslanica u Skupštini HNK-a.

Novikonjic.ba

Program Omladinske banke u BiH ima za cilj da osnaži mlade ljude i potakne ih da aktivno doprinesu razvoju svoje zajednice i rješavanju aktuelnih problema kroz pisanje projekata.


Ovaj program, uz finansijsku podršku bespovratnim novčanim sredstvima, pruža i mentorstvo pri pisanju i realizaciji projekata.

Želiš li se priključiti Odboru Omladinske banke? Ako imaš od 17 do 30 godina i želju da kroz volonterski rad doprineseš svojoj zajednici, onda je ovo pravo mjesto za tebe.

Kao dio Odbora imat ćeš priliku da upravljaš fondom za projekte / mikrobiznise namijenjene mladima u tvojoj zajednici te stičeš iskustvo u:

1) mentorisanju mladih za razvoj društveno-korisnih ideja i mikrobiznisa

3) promociji i omladinskom aktivizmu

2) selekciji projekata i mikrobiznisa

 

Sve odabrane kandidatkinje i kandidati će imati organizovan trening u Sarajevu, u februaru 2020. godine.

Poziv je otvoren do 15.11.2019. godine (do 23:59).

Pozivamo te da kroz rad u Odboru Omladinskih banaka kreiraš zajednicu iz snova!


 Vašu prijavu možete ispuniti na sljedećem linkuhttps://www.lonac.pro/prijava-za-clanstvo-u-odborima-omladinskih-banaka


Sejo Ivković / Novikonjic.ba

 

 
 
 

Iz Centara za socijalni rad u HNŽ-u ovih dana pozivaju roditelje, koji to već nisu učinili, da obnove dokumentaciju za dječji dodatak do 31. listopada. Dječji dodatak u HNŽ-u imaju one obitelji koje po članu obitelji imaju ispod 133 marke.


 
Na javni konkurs za izbor generalnog direktora KCUS-a, koji je raspisao Upravni odbor KCUS-a, prijavila se jedino Izetbegović s kojom je obavljen intervju u utorak ove sedmice, a jučer je Upravni odbor KCUS-a jednoglasno potvrdio njeno imenovanje.

Nakon provedene konkursne procedure prijedlog za imenovanje Sebije Izetbegović dostavljen je ministru zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine Vjekoslavu Mandiću na potpisivanje.

Novi mandat generalnoj direktorici KCUS-a teče od januara 2020. godine, a konkurs je raspisan tri mjeseca ranije u skladu sa Statutom KCUS-a u kojem piše kako se javni oglas za izbor i imenovanje generalnog direktora raspisuje najkasnije tri mjeseca prije isteka tekućeg mandata generalnog direktora.

Izetbegović će na čelu najvećeg zdravstvenog kolektiva u Bosni i Hercegovine ostati do januara 2024. godine. U Statutu KCUS-a navedeno je da generalni direktor može još jednom biti reizabran na poziciju direktora, to jeste da se na ovoj poziciji može nalaziti ukupno dva mandata.



Nakon parlamentarnih izbora u Bosni i Hercegovini već je bilo jasno kako Sebija Izetbegović namjerava ostati na čelu KCUS-a s obzirom na to da nije profesionalizirala status zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH uprkos tome što je uspjela, s najvećim brojem glasova s liste SDA, dobiti mandat u federalnom organu zakonodavne vlasti.

U novembru 2018. godine izjavila je da dosta planova u KCUS-u čeka na pokretanje te da je velika ekipa ljudi u startnoj poziciji u svakom trenutku da savlada zadano. Kao svoj uspjeh i uspjeh tima koji je okupila ističe vraćanje dugova, zanavljanje opreme, zapošljavanje mladih osoba, otvaranje novih klinika, popravljenje međuljudskih odnosa, poboljšanje rada apoteke i uspostavljenje saradnje među klinikama.

"Kroz KCUS dnevno prođe blizu 12.000 ljudi i oni svjedoče da je sve bolje nego što je bilo", rekla je Izetbegović u novembru 2018. godine.

Poručila je da se protekle četiri godine žestoko borila, kako na KCUS-u tako i u javnim istupima, protiv, kako kaže, prakse slanja pacijenata u privatne ordinacije ljekara uposlenih na KCUS-u, stalnih nepotrebnih putovanja pojedinih zdravstvenih radnika, lažnih bolovanja i privilegovanih šefova iz vremena mandata bivših direktora KCUS-a.
 
klix.ba-novikonjic.ba

Na suđenju za zločine počinjene na području Konjica, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine govorio je o napadima na Brđane i Bradinu, odvođenju u logor “Čelebići” te ubistvima članova njegove porodice.


Rajko Draganić je ispričao kako se 28. aprila 1992. godine vratio iz Libije kući u selo Brđane i da je stanje bilo napeto. Kazao je da je zadužio pušku i držao straže sa drugima. Kako je naveo, u Podorašcu su razgovarali sa komšijama Bošnjacima i rečeno je da će sve biti u redu, međutim istog dana, kad se vratio kući, zapucalo je sa više strana. Draganić je izjavio da je otišao u Bradinu, gdje su takođe držali stražu do 25. maja 1992, kada je ponovo izveden napad. On se kretao po raznim lokacijama i vidio je kako se neki predaju. Ispričao je da je, dok je išao prema svom selu, čuo kako neko psuje “četničku majku” i ispaljivanje rafala. Rekao je da nije vidio ništa, ali da je poslije čuo da je tu ubijen Ratomir Draganić, koji je bio sa kćerkom. Naveo je da je u Brđanima zatekao članove svoje porodice, te da mu je Agan Ramić tražio da preda ključeve od automobila. Kazao je da im je Ramić sutradan rekao da će svi u “Čelebiće”, i da je tako i bilo. Nakon što su u Podorašcu dali izjavu, njih oko 60 je 15. juna prebačeno u “Čelebiće”. Tamo je bio zatočen do 30. avgusta. Draganić je kazao da mu je poznato da su tu ubijene četiri osobe, uključujući Željka Klimetu, za koge je čuo da ga je ubio stražar Padalović. Svjedok je rekao da se vratio kući u Brđane i da je sve bilo u redu do januara 1993. godine, kada su mu u kuću dolazile maskirane osobe i udarale njega i suprugu, te odnosile novac i određene stvari.

Poslije prigovora Odbrane da optužnica ne obuhvata januar 1993. godine, tužiteljici Zorici Đurđević nije bilo dozvoljeno da nastavi ispitivati svjedoka. Odgovarajući na pitanja Odbrana, svjedok je potvrdio da su muškarci u Bradini 12. maja uspjeli odbraniti manji napad iz Repovaca. Potvrdio je i da se od 12. do 25. maja nije moglo prolaziti kroz Bradinu bez dozvole ljudi koji su tu držali straže. Kazao je da mu nije poznato da su bili pregovori u vezi s tim. Kerim Čelik, branilac Enesa Jahića, uz dozvolu je pitao Draganića o događajima iz januara a u vezi sa svjedokom “A”. Draganić je ispričao da je 27. januara, kad su njegovi pobijeni, otišao sa djecom i da su vidjeli čahure kad su se vratili. On je rekao da ne zna ko ih je pobio, ali da mu je pokazan određeni iskaz u kojem se navode imena tri osobe, kao i svjedoka “A”. Sudija Darko Samardžić je na kraju pitao svjedoka šta se desilo sa njegovom porodicom, obrazlažući da iako optužnica ne tretira januar 1993. godine, široki i sistematični napad se odnosi na taj period. Draganić je kazao da su mu ubijeni otac, supruga i snaha.

Za zločine počinjene u okviru širokog i sistematičnog napada na srpsko civilno stanovništvo na području Konjica u periodu od maja 1992. do maja 1993. godine, optuženi su Esad Ramić, Omer Borić, Šefik Nikšić, Adnan Alikadić, Mitko Pirkić, Redžo Balić, Hamed Lukomirak, Safaudin Ćosić, Muhamed Cakić, Ismet Hebibović, Enes Jahić, Senadin Ćibo i Željko Šimunović. Na teret im je stavljeno da su počinili progon ubistvima, silovanjem, zatvaranjem, mučenjima i drugim nečovječnim djelima. Prema optužnici, oni su bili na komandnim funkcijama i pripadnici Opštinskog štaba Teritorijalne odbrane (TO) u Konjicu, Diverzantsko-izviđačkog odreda “Akrepi” i policije, kao i stražari u logoru “Čelebići”.

Današnje ročište nastavljeno je bez Almira Padalovića, o čijem zdravstvenom stanju je na prošlom ročištu predstavljen nalaz vještaka. Nastavak suđenja zakazan je za 16. oktobar.

http://detektor.ba/ramic-esad-i-ostali-napadi-i-ubistva/

Novikonjic.ba

Stranica 1 od 248