Krijumčarenje migranata: Grana organizovanog kriminala koja je u stalnom porastu

Migrantska situacija u Bosni i Hercegovini je i dalje opterećena neadekvatnim rješenjima koja za posljedicu imaju sukobljavanja među migrantima, ali su u zadnje vrijeme evidentirani sukobljavanja migranata sa lokalnim stanovništvom.

Takvo nesređeno stanje i očito primjetna nervoza i napetost među migrantima, pogoduje krijumčarima migranata kojih je, prema policijskim izvještajima, sve više.

Prema smjernicama UNODC-a (Ureda Ujedinjenih nacija za droge i kriminal), krijumčarenje migranata podrazumijeva obezbjeđivanje nelegalnog ulaska u državu članicu za neko lice koje nije državljanin i nema u njoj stalno prebivalište, a radi sticanja, direktno ili indirektno, finansijske ili druge materijalne koristi. U klasičnoj situaciji krijumčarenja migranata, odnos između migranta i krijumčara je dobrovoljni, kratkoročni odnos – koji se okončava dolaskom migranta u zemlju odredišta.

Međutim, neki krijumčareni migranti su primorani da nastave svoj odnos sa krijumčarem kako bi mogli da otplate visoke troškove transporta.

Prema članu 3 Protokola o borbi protiv krijumčarenja migranata navodi se da se krijumčarenje migranata sastoji od sljedećih elemenata:

  • obezbeđenje ilegalnog ulaska za drugo lice;
  • u drugu zemlju;
  • radi sticanja finansijske ili materijalne koristi.

Evropskim migracijskim programom, koji je Evropska komisija donijela 13. maja 2015. godine, borba protiv krijumčarenja migranata postavljena je kao prioritet kako bi se spriječilo iskorištavanje migranata u kriminalnim mrežama te smanjili poticaji na nezakonite migracije. Evropskim programom sigurnosti, koji je Komisija donijela 28. aprila 2015. godine, izdvojena je i saradnja protiv krijumčarenja migranata unutar EU-a i s trećim zemljama kao prioritet u borbi protiv mreža organiziranog kriminala. Beskrupulozne kriminalne mreže organiziraju putovanja velikog broja migranata koji očajnički žele doći u EU. One stiču znatnu zaradu dovodeći u opasnost živote migranata.

Ljudska prava migranata često se ozbiljno krše zlostavljanjima i iskorištavanjem.

Krijumčari postupaju s migrantima kao s robom, slično kao s drogom i vatrenim oružjem kojima trguju istim rutama. Brzo mijenjaju rute za krijumčarenje kako bi se prilagodili sigurnosnoj situaciji u tranzitnim zemljama ili odgovoru tijela za provođenje zakona. Zloupotrebljavaju i postupke za zakonit ulazak i boravak. Krijumčarenje migranata izuzetno je unosan posao, pri čemu kriminalne mreže profitiraju od niskog rizika otkrivanja i kažnjavanja.

U cilju informisanja javnosti o eskaliranju problema krijumčarenja migranata analizirali smo samo neke primjere pokušaja krijumičarenja migranata u periodu od 01.09.2020. godine do 12.11.2020. godine. Analizom su obuhvaćene sljedeće države na zapadnobalkanskoj krijumčarskoj ruti: BiH, Crna Gora, Hrvatska, Slovenija i Srbija.

Bosna i Hercegovina

U BiH je u ovom periodu spriječeno najmanje 12 slučajeva krijumčarenja migranata, a shodno podacima od Granične policije BiH, kao i nadležnih MUP-ova. Krijumčari su uhapšeni na području Zvornika, Zeničko-dobojskog kantona, Sarajeva, Gradiške, Bihaća, Broda, Velike Kladuše i Nevesinja. U većini slučajeva krijumčari su bili državljani BiH, a u dva slučaja su krijumčari imali državljanstvo Afganistana i Iraka.

Slučaj od  25.09.2020. godine kada je spriječeno krijumčarenje 11 migranata na području Zvornika. Ilegalni migranti krijumčareni su čamcem, preko rijeke Drine, a krijumčario ih je državljanin Afganistana, koji je upravljao čamcem. Migranti nisu posjedovali identifikacione dokumente, a izjavili su kako dolaze iz Afganistana. Prema naredbi tužioca Tužilaštva BiH, zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivično djelo “krijumčarenje osoba”, državljanin Afganistana je lišen slobode, te je uz izvještaj o počinjenom krivičnom djelu predat tužiocu Tužilaštva BiH.

Sljedeći primjer hapšenja organizatora krijumčarenja migrantima desio se 03.10.2020. godine kada su inspektori Službe za poslove sa strancima i pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo, u saradnji sa Obaveštajno-siguronosnom agencijom BiH, locirali i priveli u Sarajevu državljanina Iraka S. J. za koga se smatra da je jedan od glavnih organizatora krijumčarenja migranata. Za privedenu osobu je utvrđeno da predstavlja prijetnju javnom redu i sigurnosti Bosne i Hercegovine, zbog svoje povezanosti sa organizovanim kriminalom i izrečena mu je mjera protjerivanja i stavljanja pod nadzor u Imigracioni centar. Naime, riječ je o osobi koja je jedan od vodećih organizatora u lancu međunarodnog krijumčarenja migranata na zapadnobalkanskoj ruti. Prilikom sprovođenja akcije pronađeno je još 14 stranih državljana, koja se dovode u vezu sa S. J. i zbog ilegalnog boravka u BiH izrečena im je mjera protjerivanja iz BiH i stavljanja pod nadzor, kako bi se stvorili svi neophodni uslovi za njihovo udaljenje iz BiH.

Izdvajamo i slučaj organizovanja krijumčarske grupe čiji član je bio i pripadnik Granične policije BiH, što samo govori o ozbiljnosti problema krijumčarenja migranata, jer se u te kriminalne aktivnosti upuštaju i pripadnici policijskih struktura. Policijski službenici Granične policije BiH, na području Zvornika, Bijeljine, Kalesije i Brčkog su 04.11.2020. godine realizovali operativnu akciju kodnog naziva „BOAT“, gdje su obavljeni pretresi na 11 lokacija, koje koriste 11 osumnjičenih osoba. Uhapšeno je 10 osoba, a od čega  i jedan pripadnik Granične policije, na prelazu u Zvorniku i on je šef Sektora na Graničnom prelazu.

Srbija

U Srbiji je u zadnje dvije godine došlo do znatnog porasta krijumčarenja migranata, kao i do porasta uhapšenih zbog tog krivičnog djela. Tri su osnovna pravca koje krijumčari koriste za prebacivanje migranata, prvi je prema Mađarskoj granici, drugi prema granici sa Hrvatskom (kopneni i riječni), te prema BiH (kopneni i riječni).

Dva posljednja primjera presjecanja kanala krijumčarenja sa teritorije Srbije prema Mađarskoj govore da krijumčari pored svih aktivnosti koje poduzimaju policijske agencije ne odustaju od tog za njih unosnog posla.

Po nalogu Tužilašta za organizovani kriminal, 01.10.2020. godine je uhapšeno 11 osoba zbog krijumčarenja ljudi. Nakon višemjesečnog predistražnog postupka, pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, Odjeljenja za suzbijanje trgovine ljudima i krijumčarenja ljudi lišili su slobode 11 lica i to zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično djelo nedozvoljen prelazak državne granice i krijumčarenje ljudi. Članovi organizovane kriminalne grupe su u periodu od 22. februara do 03. jula ove godine, organizovali nedozvoljen prelazak preko državne granice Republike Srbije u cilju daljeg nedozvoljenog tranzita preko Republike Mađarske ka zemljama Evropske Unije, 18 migranata neutvrđenog državljanstva, navodi se u saopštenju Tužilaštva. Kriminalnu grupu je predvodio Z.V., koji je radi sticanja neposredne finansijske koristi sačinio plan djelovanja organizovane kriminalne grupe za finansijsku korist koja se kretala po jednom stranom državljninu – iregularnom migrantu od 800 do 2.400 eura.

Takođe, početkom oktobra, mađarska Granična policija otkrila je i šesti podzemni tunel na srpsko-mađarskoj granici, kod pograničnog mjesta Ašothalom u Mađarskoj, u blizini graničnog prelaza Bački Vinogradi. Kako je navela mađarska policija u saopštenju, tunel je služio za krijumčarenje ljudi u Evropsku uniju.

Crna Gora

U krijumčarenje migranata uključeni su i crnogorski državljani, te su zabilježene akcije policije na presjecanju krijumčarskih aktivnosti. Većina krijumčarenja se vrši prema granici sa BiH, ali su zabilježeni slučajevi povezivanja krijumčarskih grupa iz Srbije i Crne Gore sa namjerom krijumčarenja migranata prema Mađarskoj. Tokom ove godine evidentirani su i pokušaji krijumčarenja migranata morskim putem i to s ciljem ulaska u Crnu Goru, ali i u pokušaju krijumčarenja iz Crne Gore prema Italiji.

Tako su pripadnici crngorske granične policije 16.10.2020. godine spriječili krijumčarenje 52 državljanina Turske preko Jadranskog mora u jedrilici "Marina". Prema nezvaničnim saznanjima iz Uprave policije, jedrilica je presretnuta u međunarodnim vodama službenim plovilom Patrolne jedinice. Kako se navodi, članovi posade su državljani Republike Srbije, dok jedrilca “Marina” plovi pod zastavom Republike Hrvatske. Prethodno je RTCG javio da je jedrilica “Marina” sa 52 migranta privedena u Luku Zelenika, te da su u pitanju Kurdi.

Slovenija

Slovenske vlasti se sve češće susreću sa ovim krijumčarskim aktivnostima, te je slovenska policija u devetom mjesecu otkrila više vozila s ilegalnim migrantima, u sklopu akcije pooštrenog nadzora državne granice. Dana 12.09.2020.godine na području Novoga Mesta, je u vozilu kojim je upravljao 17-godišnjak bez vozačke dozvole, iz Grosuplja kod Ljubljane, otkriveno više stranaca koji su ilegalno prešli granicu, a u još dva druga vozila ilegalne migrante prevozili su talijanski državljani. Sličan događaj zabilježila je i policija blizu Kopra, gdje su u automobilu 18-godišnjakinje iz Ljubljane pronađena četiri migranta iz Afganistana. Bez obzira što je Slovenija u EU, i njeni građani imaju boji standard ipak se odlučuju na uključivanje u krijumčarenje migranata, u dosta slučajeva radi se o pojedincima koji se samostalno uključe u ovu kriminalnu aktivnost.

U posljednja dva mjeseca slovenačka policija je u zasebnim akcijama uhapsila više stranih državljana koji su preko njene teritorije pokušali krijumčariti migrante, radilo se o državljanima Rumunije, Moldavije, Ukrajine, Belgije, Bugarske i Srbije.

Hrvatska

Hrvatska je država koja se zajedno sa BiH susreće sa raznim primjerima krijumčarenja migranata preko graničnih prelaza. Praksa je pokazala kako BiH i Hrvatska imaju dobru međusobnu policijsku saradnju, ali da ima i prostora za unaprjeđenje iste.

Najsvježiji primjer krijumčarenja migrantima desio se početkom mjeseca novembra (02.11.2020.), gdje je zbog sumnje na krijumčarenje migranata kod Bjelovara uhapšen 27-godišnji državljanin Rusije i Belgije, te još dvojica belgijskih državljana, za koje policija smatra da su mu pomagači. Osumnjičeni se tereti za krivično djelo protivzakonitog ulaženja, kretanja i boravaka u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Evropske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma.

Zabilježeni su primjeri krijumčarenja migranata iz USK, preko Plitvica do Rijeke, o čemu su pisali i hrvatski mediji. Takođe je zabilježeno više pokušaja krijumčarenja migranata prema Sloveniji, koje je policija osujetila. Prema mišljenju aktivista i novinara koji prate ovu problematiku, ipak veći dio migranata uspije preći preko Hrvatske zahvaljujući uvezanosti krijumčara, a u nekim slučajevima i saradnje policijskih službenika sa krijumčarima.

Najčešći krijumčari migrantima dolaze iz sljedećih država: Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Italije, Afganistana, Iraka, Rumunije, Moldavije, Ukrajine, Ruske Federacije i Kraljevine Belgije. Migranti koji su pokušavali preći granice nelagalnim putevima su najčešće mladi muškarci Afroazijskog porijekla, a države iz kojih dolaze su: Bangladeš, Pakistan, Indija, Afganistan, Egipat, Sirija, Iran, Kosovo.

Evidentno je koliko je raširena pojava krijumčarenja migranata u BiH kao i u regionu što govori o neophodnoj intenzivnijoj saradnji država na zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti, što je propisano i međunarodnim dokumentima.


 Safet Mušić / Novikonjic.ba

ocijeni
(0 glasova)