Marijana Šećibović; Da bi se bavili turizmom nije potrebo samo imati novac, potrebno je znanje

U Konjicu već deveta generacija studenata upisuje se na Visoku školu za turizam i menadžment.

Radi se o jedinstvenoj obrazovnoj instituciji u Federaciji Bosne i Hercegovine koja studentima omogućava školovanje na pet smjerova, od čega su tri direktno vezana za turizam (Geoturizam, Komunikologija i turizam i Menadžment u turizmu). Ono na što je posebno ponosna dekanesa kaže, jeste podatak da su jedina visokoškolska institucija  u Bosni i Hercegovini koja je specijalizirana za obrazovanje kadrova u turizmu i njihovu uspješnu integraciju na tržište rada.

„Naša škola jeste jedina specijalizirana škola u federaciji za turizam , i ono što se pokazalo za ovih 8 punih godina koliko mi djelujemo u Konjicu jeste zapravo da najviše studenata imamo iz Bosne, a najmanje iz Konjica. Mislim da je to većinom sindrom malih mjesta, da će negdje drugo dobiti bolje obrazovanje nego tu u svom gradu, što nije tačno, što pokazuju naši studenti koji  završavaju fakultete jer svi oni u 90 % slučajeva se zapošljavaju nakon završenog fakulteta,“ ponosno ističe dekanesa ove institucije prof. dr. Marijana Šećibović, te nastavlja.

„Ovo je trenutak kada turizam trpi posljedice pandemije, svi treba da iskoriste ovo vrijeme kao vrijeme za učenje, jer 2023. godine kada turizam bude doživio svoju ekspanziju poslodavci neće imati vremena za učenje, poslodavac će tražiti već svršenog studenta sa znanjem koje zahtjeva tržište rada i samim tim biće jako velika potražnja za radom u hotelima, restoranima, ugostiteljskim objektima, a neće biti radne snage“.

Kako se ova obrazovna ustanova snašla kada je u pitanju nagli prelazak na učenje od kuće u vrijeme virusa COVID-19, dekanesa Visoke škole za turizam i menadžment govori.

„Ja mogu da izrazim samo svoje zadovoljstvo , zato što smo mi zapravo bili spremni već na online nastavu jer naš utemeljitelj fakulteta akademik Refik Šećibović, posljednjih 3 godine zagovara online nastavu kao jedan vid učenja. Zato što je mali broj djece koja hoće da dođu u Konjic da studiraju, danas nije važno na koji način će te da steknete znanje, važno je da svoj posao znate dobro raditi. Svako ko želi da stekne znanje on će naći kanal za sticanje znanja. Nama je ova online nastava pokazala da su naši studenti bili jako zadovoljni online nastavom. Bilo im je ugodnije, slobodnije su se osjećali, dogovarali smo termine, nije bilo presije hoće li stići na predavanja, neće stići,“ kazala je Šećibović te nastavila.

„Ono što je dobro u online nastavi, je to, što je i profesor slobodniji i on je imao puno više vremena. I pravi profesor se na pravi način približi studentu i postane dostupan studentu, i na kraju kad smo radili sa studentima anketu svi su rekli da im ovo super odgovara. Da su slobodniji, da mogu da pitaju, da se konsultuju preko emaila i da uvijek dobiju traženi odgovor na vrijeme. Mi smo bili spremni na ovo i bez problema smo izašli studentima u susret, mi nismo imali nikakav problem u pandemiji“.

Da li je online nastava uticala na smanjivanje kvaliteta visokog obrazovanja generalno, ali i na instituciju koju vodite pitali smo gospođu Šećibović.

„Fakulteti kao što su Akademije, Medicinski fakultet, Farmaceutski, Prirodno matematički, grupe Biologija i Hemija, Stomatološki, Veterinarski. To su fakulteti koji zahtijevaju rad u laboratorijima, u ateljeima. Kada su Akademije u pitanju, njima je svakako teško na tim fakultetima izvoditi online nastavu. Nemoguće je da jednu Medicinu učite online. Nemoguće je da jednu Stomatologiju spremate online, ali kod fakulteta kao što su Političke nauke kao što je Fakultet za turizam, kao što je Ekonomija, Pravo, to su fakulteti gdje online nastava ne umanjuje ništa , apsolutno ne umanjuje ništa, zato što vi nemate vrstu praktičnog rada koja zahtjeva to.

Naša sreća jeste što smo mi zaista posvećeni studentima. Taj manji broj studenata kojeg mi imamo s jedne strane nama predstavlja problem zbog opstanka, a s druge strane zapravo je jako dobar jer se možete posvetiti svakom studentu i nama student nije broj, nama je student ime i prezime, nama je student ličnost.“

Na koji način su studenti na VSTIM Konjic uključeni u rad fakulteta, dekanesa Šećibović je kazala.

„Svim studentima je omogućeno da učestvuju u projektima fakulteta. Moram priznati radeći ankete došli smo do saznanja da jako mali procenat mladih u Konjicu studira, mladi se zadovoljavaju onim što imaju i to je osnovni problem, što se zadovoljavaju onim što im se tu nudi, i nemaju želju da nešto puno promijene,“ navodi Šećibović.

„U julu 2020 godine, je na našem fakultetu odbranjen prvi diplomski rad na temu „kupanja šumom“, to je novi turistički proizvod u BiH koji mi hoćemo na neki način da pripremimo za proljeće da ga brendiramo, jer tokom ove pandemije se ispostavilo da najveći problem svega onoga što se dešavalo s ljudima, koji su oboljeli, jeste narušen njihov imuni sistem. Ljudi najviše mogu raditi na imunom sistemu kroz boravak u prirodi i sa zdravom ishranom. Znači to su dvije stvari koje su ključ za jačanje imuniteta.“

Visoka škola za turizam i menadžment Konjic aktivna je u iniciranju različitih obrazovnih projekata, pitali smo dekanesu na koji projekat je najviše ponosna i da li je upravo on, najuspješnija aktivnost VSTIM Konjic?

„Jako je teško reći, mi imamo međunarodni projekat Regionalni Bolonja forum, gdje smo prvu konferenciju održali u Konjicu zatim drugu u Ulcinju u Crnoj Gori, i sada smo napravili pauzu zbog ovih dešavanja, ali ćemo nastaviti jer nam je cilj da održimo u svakoj državi u regiji.

Moram da istaknem da su oba Bolonja foruma otvorili najpozvaniji ljudi iz regiona, zaista najpozvaniji profesori Univerziteta iz raznih država došli su da pričaju o Bolonjskom procesu, iz BiH niko se nije javio, to vam je jedan pokazatelj kakav je odnos naš prema pitanju Bolonje, odnosno bit ću direktna, nije stvar u Bolonji nego odnos prema onome ko konzumira vaš proizvod, a to su studenti,” govori Šećibović.

Dekanesa Šećibović također je istakla projekat na koji je jako ponosna, a to je naučna konferencija sa međunarodnim učešćem „Vjerski turizam i teologija“. Dodaje da je prema komentarima profesora iz Evrope, Bosna i Hercegovina velesila u vjerskom turizmu.

Za kraj smo pitali dekanesu prof. dr. Marijanu Šećibović koje su to prednosti studiranja na Visokoj školi za turizam i menadžment Konjic i zbog čega bi budući studenti odabrali upravo VSTIM Konjic?

„Prvo zato što nema fakulteta koji je posvećen studentu kao što smo mi, mi smo ljudi koji su veliki entuzijasti, veliki ljubitelji posla kojeg radimo i inficirani smo obrazovanjem i to je posebna stvar. Druga stvar je zato što će na našoj instituciji studenti steći kompetencije koje su im potrebne za svijet rada, u kojeg oni trebaju da uđu poslije  toga, i ako hoće da studiranje zapamte po nečemu lijepom, po lijepim događajima, lijepim pričama, upoznavanjima interesantnih ljudi, njihov odabir će biti Visoka škola za turizam i menadžment Konjic.

Da bi se bavili turizmom, da bi se bavili ugostiteljstvom potrebno je da studiraju, nije potrebno imati samo novac, za uspjeh je prije svega potrebno znanje.To je kod nas u BiH najveći problem, što smatraju da za turizam nije potrebno znanje, da je potrebno da imaju novac da naprave ugostiteljski objekat i da zaposle ljude,“ zaključuje dekanesa Visoke škole za turizam i menadžment Konjic za Konjic.live, prof. dr. Marijana Šećibović.


 Novikonjic.ba

ocijeni
(0 glasova)