SAFET MUŠIĆ: Humanitarna i sigurnosna situacija na zapadu BiH sve složenija

Migrantska situacija u Bosni i Hercegovini i dalje predstavlja društveni fenomen koji utiče na ionako složeno političko-ekonomsko stanje u državi. Naročito teško stanje je na području Unsko-sanskog kantona (USK) gdje se lokalna vlast nosi sa ovim složenim izazovom, što ograničava prostor i resurse za bavljenje nadležnostima propisane Ustavom Federacije BiH i Ustavom Unsko-sanskog kantona.


Na posljednjoj sjednici Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) zaključeno je da je jedan od šest prioriteta jačanje saradnje između svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini i osiguravanje sredstava za rukovođenje migracijama, što su isključive nadležnosti države, te podijeli teret osiguranja smještaja za migrante. U skladu s međunarodnim pravom, restriktivne mjere kojima se ograničava kretanje migranata moraju biti ukinute. Ipak konkretni potezi na nivou države, koji bi išli u smjeru rasterećenja stanja u USK, još se očekuju.

Trenutno je prisutno mnogo problema u području migracija, a najizraženiji su neadekvatni uslovi smještaja, pojačana nervoza među migrantima, nezadovoljstvo lokalne zajednice, intenzivirane krijumčarske aktivnosti, izvještaji o prekomjernoj upotrebi policijske sile (naročito od strane hrvatske policije), te narušeni odnosi između organizacija koje pružaju podršku migrantima. Uz sve to, ostavka ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine [Fahrudina Radončića] može uticati na umanjenjenje ionako neadekvatanog angažmana države u ublažavanju posljedica migrantskih tokova.

Sigurnosne i zdravstvene mjere

Prema podacima Službe za poslove sa strancima trenutno u privremeno prihvatnim centrima u Bosni i Hercegovini boravi više od 6.000 migranta, a broj ulazaka se ne povećava. Od tog broja migranata, svega njih 130 želi da se vrati u zemlju iz koje dolazi, izjavio je direktor Službe za poslove sa strancima Slobodan Ujić.

Većina migranata koji borave ili dođu u Bosnu i Hercegovinu završe na području USK, gdje ih smještaju u prihvatne centre, a neki od njih borave i van tih centara. Najveći teret u svakodnevnom postupanju sa migrantima nose pripadnici MUP USK, o čemu Ale Šiljdedić, portparol kantonalne Uprave policije: "MUP Unsko-sanskog kantona uspjeva i uspjevaće da odgovori na sve izazove, vezane ne samo za problem migracija već i na sve druge sigurnosne izazove. Osnovni zadatak policije USK je zaštita lične i imovinske sigurnosti građana našeg Kantona, Bosne i Hercegovine kao i svih drugih lica koja se zateknu na našem području".

Bihać je konstantno pod pritiskom zbog velikog broja migranata te bilježi ogromne gubitke zbog toga u turizmu, ali i u drugim poljima, sve je još pogoršano pojavom pandemije COVID-19. Međutim, u posljednje vrijeme i Velika Kladuša bilježi veći broj migranata, a registrovano je i više incidenata i krivičnih djela među migrantima.

"Mislim da je sve negdje već dugo u tački zasićenja i da nije ugodno ni domaćem, ni migrantskom, izbjegličkom stanovništvu, a očito ni nadležnim organima. Posebno, imajući u vidu činjenicu da se u Bosna i Hercegovina nikad ne zna ko je za šta nadležan", mišljenja je Edina Čović, aktivistica iz Velike Kladuše.

Povećan broj migranata na ulicama

Kao što je bila praksa proteklih godina, dolaskom proljeća povećava se i broj migranata. Iako podaci državnih organa to ne pokazuju, ipak na području USK je vidljivo povećan broj migranata na ulicama, odnosno i van prihvatnih centara. Jedan od izazova je svakako pružanje zdravstvenih usluga migrantima, naročito onima koji ne borave u prihvatnim centrima.

"Što se tiče usluga koje se pružaju u privremenim prihvatnim centrima širom Bosne i Hercegovine, mi možemo govoriti s medicinskog aspekta. U svakom od postojećih privremenih prihvatnih centara u Bosni i Hercegovini postoji ambulanta za primanje pacijenata i pružanje zdravstvenih usluga osobama u potrebi, kao i za upućivanje na specijalističke preglede ili na duže liječenje u bolnici ili kliničkom centru, u zavisnosti od potrebe", kaže Nicola Bay, direktor Danskog vijeća za izbjeglice (DRC) u Bosni i Hercegovini.

Medicinski timovi lokalnih domova zdravlja rade u ambulantama svakodnevno, te su ambulante u privremenim prihvatnim centrima u potpunosti opremljene u skladu s preporukama resornih ministarstava i zdravstvenih institucija. "Prosječno, na mjesečnom nivou, DRC podržava medicinske timove u ambulantama za više od 6.000 medicinskih savjetovanja, te više od 1.200 direktnih medicinskih intervencija", navodi Bay.

U isto vrijeme odgovornost za sigurnost i javni red i mir u potpunosti snose policijske snage MUP-a USK, koje do sada nisu dozvolili da dođe do nekontrolisanog nasilja ili da bude ugrožena javna sigurnost. "S obzirom da pritisak i povećan broj migranata konstatno postoji u posljednje tri godine, ali da je ovih dana izraženo povećan broj novih dolazaka na područje našeg Kantona svakako da se najviše oslanjamo na ljudski faktor, odnosno na policijske službenike koji su u direktnom doticaju sa svim izazovima", navodi Šiljdedić.

Ono što je specifično za Veliku Kladušu jeste sve veći broj privatnih kuća u koje se provaljuje iz razloga što sve više domaćinstava, porodica napušta grad i odlazi u Njemačku ili Austriju.  Čović je stava da takvi događaji oslikavaju dominantno krajiško stanje već nekoliko godina sa kojim niko nije zadovoljan, ali oko kojeg niko ne radi ništa. "Ne smetaju mi ljudi, nego je vidljivo da naša općina nema strategiju za vlastite građane, a kamoli za migrante", kaže Čović.

Građane u USK najviše zabrinjava činjenica da je veliki broj migranata još uvijek na ulicama i viđaju ih svakodnevno na ulicama gradovima, ali i u područjima i putevima koji vode prema granici sa Hrvatskom. "Za migrante koji nemaju pristup smještaju, DRC u partnerstvu sa društvima Crvenog križa u BiH, na različitim lokacijama osigurava zaštitu u vidu prve pomoći, podjele prehrambenih namirnica, kao i vreća za spavanje, obuće i odjeće, paketa sa sredstvima za održavanje lične higijene). U slučaju hitnih i kompleksnih medicinskih slučajeva, osobe u pokretu, također, imaju pravo i priliku na medicinsko liječenje u okviru zdravstvenih institucija", navodi Bay.

Gdje ima nasilnih ima i nenasilnih

Čović navodi da bilo koji obračuni, a posebno fizički utiču na stanje (ne)sigurnosti, pa tako i ovi koji su česti u migrantskim ili izbjegličkim krugovima. Osuđuje svako nasilje. "No, imajmo na umu činjenicu da je uvijek lakše osuđivati nasilje iz sigurnog doma, nego kad živiš u parku, ispod mosta ili obijenoj kući u nehumanim uslovima, kada si primoran da se boriš (htio/ne htio) za opstanak. Gdje ima nasilnih, ima i nenasilnih, apsolutno nismo na nivou doraslom osude,  koji zahtijeva direktne analize i susrete sa ovakvim slučajevima."

Prema izjavama migranata koje su davali Graničnoj policiji BiH, policijske snage u Bosni i Hercegovini postupaju mnogo profesionalnije i humanije od policajaca u Republici Hrvatskoj i Republici Crnoj Gori. Rijetki su primjeri prekomjerne upotrebe sile. Policija Republike Hrvatske već duži period provodi pooštrene mjere kontrole državne granice sa Bosnom i Hercegovinom, a rezultati njihovog rada se ogledaju u mjerama odvraćanja migranta za ulazak u Hrvatsku, ali i vraćanjem odnosno prebacivanjem migranta na područje Bosne i Hercegovine odnosno područje Unsko-sanskog kantona.

"S obzirom da se slična praksa u posljednje vrijeme provodi i sa područja entiteta Republike Srpske odnosno da se svi migranti organizirano prebacuju na područje Unsko-sanskog kantona, humanitarna situacija, a uzročno posljedično i sigurnosna situacija postaje sve složenija na području Unsko-sanskog kantona", izjavio je Šiljdedić.

Zdravlje migranata je imperativ

Obuka i oprema policijskih snaga je vrlo značajna za podršku svakodnevnim policijskim aktivnostima, takođe je važno da obuku prolaze i ostali akteri koji pomažu migrantima na terenu.

"Oprema i sredstva za rad su u svakodnevnoj upotrebi i to u vanrednim okolnostima kada je broj naših intervencija višestruko uvećan, pa samim tim postoji konstatni nedostatak opreme odnosno potreba za njenim zanavljanjem. Nažalost i pored određenih donacija kao i vanrednih nabavki o strane Kantonalnih vlasti, potrebe koje imamo za opremom u ovim okolnostima prevazilaze naše mogućnosti", kaže Šiljdedić.

Jedna od organizacija koja se nalazi na terenu je i DRC, a direktor Bay navodi da posebnu pažnju posvećuju obuci i edukaciji svoga  osoblja u skladu s preporukama WHO i instituta za javno zdravstvo. Također, DRC od ranije ima propisane sigurnosne mjere i korake koji bi se poduzeli u slučaju da se virozno oboljenje pojavi među migrantskom populacijom u jednom od privremenih prihvatnih centara.

"Migracijski tokovi su nepredvidivi i ovise o različitim globalnim kretanjima, a kontinuirani dolasci migranata, u ovaj region, zabilježeni su od 2015. godine i očekuju se i u budućnosti.  Zdravlje migrantske populacije i lokalnog stanovništva za nas je imperativ", zaključuje Bay.


 Aljazeera.ba / Novikonjic.ba

ocijeni
(2 glasova)