Danas je 21. septembar, Međunarodni dan mira

Međunarodni dan mira obilježava se 21. septembra svake godine.

Utemeljila ga je Opća skupština Ujedinjenih naroda 1981. godine u svrhu obilježavanja i jačanja ideala mira među svim narodima i državama, a Rezolucijom Ujedinjenih naroda iz 2001. određen je danom nenasilja i prekida neprijateljstava na svjetskoj razini.

Tradicionalno na Dan mira u Sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku tijekom dana zvoni Japansko zvono mira, dar građana Hirošime i japanskog naroda u spomen na razorne posljedice rata i ljudske žrtve ubijene pod izlikom svjetskog mira. (Wikipedija)

Vaš novinar je za publikaciju Mirovne novosti br.32, septembar-rujan 2013. napisao tekst pod naslovom Borba za mir je sveti cilj svakog čovjeka-, iz kojeg donosimo izvode.

„Rat i mir opširno i detaljno opisani su u mnogobrojnim književnim, filmskim, dramskim, likovnim i drugim djelima.Ratovi su proizveli milione poginulih, unesrećenih, tužnih, ostavili uplakane majke, djecu, sestre... krv, suze, ruševine..., a na kraju svaki rat vodi miru. Svijet je jedan i borba za mir je jedinstvena prijatelju daleki, treba samo shvatiti da u ratu umire moj i tvoj brat, silovana je moja i tvoja sestra, sva sakata djeca su naša djeca prijatelju, sve majke ožalošćene su naše majke, u ratu gori moja i tvoja kuća prijatelju.Uvijek je riječ o meni i tebi prijatelju bilo šta da se dešava u bližoj i daljoj okolini, jer svijet je jedan i sve, pa i ratovi sa svim svojim posljedicama, brzo se prenosi na sve strane svijeta. Zato je borba za mir sveti cilj svakog čovjeka na Planeti, a posebno u Bosni i Hercegovini.

O miru ne razmišljamo dovoljno, ne radimo na tome dovoljno, ne cijenimo ga dovoljno, ne znamo uživati blagodeti mira.Svi koji su osjetili rat znaju da nema te cijene koja ga opravdava (naravno osim odbrambenog i oslobodilačkog rata). Toliko poginulih, ranjenih, raseljenih, ožalošćenih, nestalih, tužnih, toliko krvi i suza...Zašto ? Postoje i kategorije ljudi koje žele i proizvode rat, žele da se rat nikada i ne završi, to su oni koji neće osjetiti vlagu hladnog rova i zemunice, strah od vlastitog ili neprijateljskog upada sa bajonetom u rov, koji neće imati vaške u kosi zbog nepostojanja uslova za održavanje higijene u bezvodnim krševitim planinama, to su pojedinci čiji sinovi žive u Londonu i Parizu, Njujorku ili Beču, to su pojedinci i grupe koje nikada neće imati postraumatski stres (PTSP)...

... Zamislite da je u BiH za četiri ratne godine nestalo preko 35 000 ljudi, stotine hiljada je ubijenih, zatvaranih, ranjenih, raseljenih, ožalošćenih, poniženih. Zašto ? Koliko će još godina npr. porodice nestalih živjeti u neizvjesnosti i kada će ti ljudi biti ili nađeni živi ili sahranjeni ljudski, pitanje je koje raskida živote mnogobrojnih porodica. Zamislite da se čovjek raduje pronađenoj lobanji djeteta.To nije život to nije mir.Kada će biti završen rat i za ove porodice?

Ovo su neka od trajnih pitanja rata i mira, a odgovori su uvijek isti, jer su i principi rata oduvijek isti, karakteri ljudi isti, pljačkaške metode iste, invalidi i sirotinja redovna poslijeratna pojava. I tako u krug, mala pauza za novi rat. Ali ljudi, rat nije igra, u ratu djeca i ljudi ginu, nestaju sela i gradovi...međutim sve brzo biva zaboravljeno i opet sve iz početka: koja nacija je ljepša, pametnija, starija, bolja, lopovska priča krene, a zlatna kašika ispred gladnih usta se vine...

A dovoljan bi bio samo jedan pogled u oči svoje djece, svoje porodice i sjetiti se majki i sestara poginulih i onih koje punih 18 ili 19 godina čekaju vijest o svome u ratu nestalom djetetu. Ne zaboravimo da svi ratovi vode ka miru i da svaki čovjek na Planeti želi isto : mir, krov nad glavom, sigurnost svojoj djeci, školovanje, napredak.Pomozimo sami sebi a time i drugima, budimo u prvim redovima borbe za mir, oštro, javno i svakoga dana“...

U odgovoru na pitanja rata i mira može nam pomoći naš budući Muzej savremene umjetnosti D-0 ARK, „vremenska mašina“ u kojoj se vidi besmisao rata, ulaganja u bunkere, naoružavanje, tu su tragovi ludosti, ljudskosti, genijalnosti, lekcije o slobodi čovjeka, o suočavanju prošlosti i sadašnjosti.


Mirsad Čukle

ocijeni
(1 glas)