Kako se u Konjicu ne koriste resursi i razbacuje javni novac?

Španija je turistički hit u EU, ove sezone. Konjic ima sve preduslove da to bude u BiH, da bude jedno od najljepših mjesta za turiste i za život.

Okružuju ga poznate planine-izletišta, jezera i rijeke, a Neretva protiče pravo po sredini grada. Pored povoljne klime i vodenog blaga, Konjic ima ogromno šumsko bogatstvo, kulturno-historijsko naslijeđe kakvo nema ni jedna općina, odlične putne i željezničke veze sa cijelim svijetom, blizinu mora, blizinu glavnog grada BiH, 54 nacionalna spomenika, od toga dva na listi svjetske baštine, u svijetu poznato Bijenale i ARK...

Od mnogobrojnih resursa, izdvojima npr. uslove za seoski turizam, po kojem bi mogli postati evropska oaza u svijetu popularnog seoskog turizma. Imamo ogromna seoska prostranstva, nedirnutu prirodu, gastro ponudu, a voda se pije direktno sa planinskih izvora i rijeka. Zamislite da jedan dan provedete na 1.300 m Zec planine uz branje borovnica, šumskih jagoda, kupina, malina, ljekovitog billja ili brusnice, na pašnjacima sa desetak izvore vode gdje možete vidjeti ili sresti zeca, srnu, divlju mačku, tetrijeba, skakavca...Na takvim izvorištima zdrave hrane, zraka i vode, izvorištima života, nestaju umor i stres, u nosu, očima i ušima dugo ostaje miris planinskog cvijeća, žubor vode, cvrkut ptica i fijuk vjetra. Posebno djeci, dugo u sjećanju ostaje slika prirode, bez elektronike i mnogobrojnih ekrana u koje bulje prosječno šest sati dnevno.

Borci takođe imaju sve geografske, prirodne, ekološke, komunikacijske i druge pretpostavke za razvoj eko turizma. Zatočenik te ljepote bio je i čuveni slikar Lazar Drljača. Uslove za turizam imaju i Repovci, Glavatičevo, Jasenik, Čelebići, Buturović Polje i dr. naselja, ali organizovanog turizma nema.

Konjic sve ima, ali kao da nema, što potvrđuje izreku –bolje znati nego imati-. Tuzla ima vještačka Slana jezera, ogromne posjete i prihode. Konjic ima budžet od 20 miliona KM, znači ima finansije, sve prirodne i druge ljepote, ali ne zna. Npr. u Orahovici, pored glavne ceste maja 2010. postavljena je drvena kućica po projektu Izgradnja prodajnog prostora za eko-hranu i suvenire iz ruralnih područja općine Konjic.Na njoj stoji tabla sa iznosom ulaganja od 19.000 KM, od čega je općina dala 9.453 KM, organizacija AEDNP 8.215 KM i Lag planinski biser 1.232 KM. Zamislite da ova eko kućica nikada nije stavljena u funkciju, i dalje tu stoji kao spomenik gluposti, neznanju, neodgovornosti, bahatom razbacivanju javnog budžeta. Općinski vijećnici gdje ste da ste javite se ako ste odgovorni narodni predstavnici, neka se kućica-sramota ukloni ili stavi u funkciju.

U jesen 2016-te općina je pompezno najavila i otvorila Konjičku kuću na Borcima, slične namjene i cijene kao ona u Orahovici, ali ona na Borcima, kao i u Orahovici ni jednog dana nije stavljena u funkciju.

Sa nabrojanim i drugim resursima mnoge općine bile bi sretne i razvijene, ali Konjic je u 2017-oj godini po nivou razvijenosti, od ukupno 79 općina, zauzimao 49 mjesto, a 2018. bio je na 28 mjestu u FBiH, prema podacima Federalnog zavoda za programiranje razvoja.

Veliki potencijali u svim oblastima, posebno u turizmu čekaju objedinjenu ponudu i agresivniji marketing, predstavljanje svijetu. Turizam sportski, vjerski, kulturni, lovni, lovački i planinarski objekti mogu donositi prihode, samo da se ponuda predstavi određenim ciljnim grupama u svijetu.

Konjic nema turističke zajednice, koja je imala broj telefona 728-123, nema turističkog vodiča, nema obične razglednice, autobuske stanice, a zamislite turizam je, uz poljoprivredu, stavljen na prvo mjesto strategije razvoja općine. Ako neko zna broj turista, ulaganje u turizam, broj noćenja ili godišnje prihode naše zajednice od turizma, molimo neka nam javi. (Svi znamo pojedince koji su se preko noći obogatili na prodaji prirodnih ljepota Konjica i okoline).

Povodom Svjetskog dana turizma 27.9., portal otvara rubriku turistički vodič kroz općinu Konjic, u kojoj nam svi čitaoci mogu pisati, pitati, predlagati, slati fotografije turističkih mjesta u Konjicu i okolini.


Mirsad Čukle

ocijeni
(5 glasova)