Printaj ovu stranu

Šta predstavlja Festival kulture "Slovo Gorčina?

“Pustinju koju su stvorili mi treba sada da premostimo…” - Mak Dizdar

Festival kulture “Slovo Gorčina”, koji se od 1971. godine održava svake godine u Stocu i na nekropoli stećaka Radimlja, od svoje prve zamisli, neposredno poslije smrti pjesnika Maka Dizdara, rođenog u Stocu, imala je jedan stalni i maksimalno kohezioni element: afirmaciju sveukupne bosanskohercegovačke kulturne baštine, svega onoga, kako je to već na prvim susretima rečeno, što je čovjek stvorio na ovom tlu.

Slovo Gorčina je festival kulture koji nudi priliku za okupljanje sa sadržajima koji mogu biti i poezija, i muzika, i slika, i film, i filozofija, i istorija i svi drugi mediji ljudskog duha. Cilj festivala je duhovno povezivanje prožeto zajedništvom u svemu onome što je lijepo i korisno. To su susreti koji nastoje da simbolično predstave područje, region i državu Bosnu i Hercegovinu na platformi zajedništva uz stalnu težnju ka opšteljudskom humanitetu.

“Stolac, sa nizom svojih kulturno-historijskih slojeva, predstavlja polazište i inspirativnu osnovu daljih sadržaja u nastavljanju kulturne baštine naših predaka…“ – ovim riječima je uz prvi broj biltena “Slovo Gorčina” 1973. iznesena osnovna ideja festivala, koja se i danas ne mijenja.

Još dok je bio živ Mak Dizdar - a on je zadnjih godina svog života počesto navraćao u Stolac - javljala se ideja da se u ovom gradu, u kome ne preovladava samo kamen nego i voda i zelenilo, održavaju susreti umjetnika na mnogim stolačkim otvorenim pozornicama. Mak je u jednom intervjuu koji je objavljen 1970. godine u Stolačkim novinama rekao između ostalog i sljedeće: “ …Stolac bi, prema mojoj zamisli, trebalo da bude domaćin Orfejevih dana, jer je ovo mediteransko područje, a priča o Orfeju i Euridiki je mediteranska. To bi bio skup eminentnih jugoslovenskih kulturnih radnika i književnika i to bi bila kulturno-turistička manifestacija…“

Nažalost Makova staza uspona od gnijezda do zvijezda završila je ljeta 1971. a Fahrudin Rizvanbegović, Mehmed Dizdar, Muharem Dizdar i Muhamed Šator su u čast Maka i njegove poezije priredili recital Makove poezije na Radimlji na koju se te ljetne večeri sjatio čitav Stolac. Nakon toga slijedila je ideja Odjeka i Oslobođenja iz Sarajeva da se Makova zamisao o Orfejevim danima konkretizuje pa je za oktobar te 1971. godine priređena prva manifestacija. Veliki Makov prijatelj Jan Beran je na Radimlji, među kamenim spavačima, gdje se Makova poezija našla na svom izvoru, napravio recital “Odar zapisah ja u tmači”, a kompletan utisak je ostao veličanstven i neponovljiv: na tihoj kiši svi posjetioci pratili su tu igru svjetla, stiha, muzike i pjesme u jednom dahu.

Ime manifestacije dao je Jan Beran koji je, zajedno sa Alijom Isakovićem, Džemalom Čelićem, Midhatom Begićem, Muhsinom Rizvićem, Zukom Džumhurom, Jurajem Najdhartom, Emirom Buzaljkom, da spomenemo samo neke od preminulih članova Izvršnog odbora “Slova Gorčina”, kreirao mnoge sadržaje dugi niz godina. Plakat i naslovnu stranu biltena , tu prepoznatljivu ruku sa Radimlje, uz stilizovanu bosančicu kreirao je veliki prijatelj Stoca Juraj Najdhart.

Od 1973. godine festival kulture “Slovo Gorčina” pratila je i publikacija sa tim imenom, a ona je svojim sadržajima nadopunjavala i obogaćivala festival. Urednici publikacije su bili Muhamed Šator, Mehmed Dizdar, Miroslav Palameta.

Danas kada je u našoj državi stanje potpunog rasula, i kada je došlo do potpunog pada vrijednosti u svim segmentima ljudskog života itekako je potreban ovakav festival kulture. U današnjem vremenu potpunog haosa trebamo se vratiti pjesniku i njegovim riječima: “Pustinju koju su stvorili mi treba sada da premostimo…”

KNJIŽEVNA NAGRADA „MAK DIZDAR“

Književna nagrada „Mak Dizdar“ za prvu neobjavljenu zbirku pjesama ustanovljena je 1972. godine u okviru festivala kulture „Slovo Gorčina“.

Nagrada je predstavljala priliku za afirmaciju mladih pjesnika i podsticaj njihovom daljnjem stvaralaštvu. Književna nagrada se dodjeljuje i danas u okviru festivala. Među dobitnicima ove nagrade su mnogi pjesnici koji su danas i priznati i poznati.

I ove godine raspisan je konkurs/natječaj za dodjelu književne nagrade “Mak Dizdar” za prvu neobjavljenu zbirku poezije mladom pjesniku/mladoj pjesnikinji

Pravo učešća na konkursu/natječaju imaju autori i autorice do 35 godina starosti koji pišu na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom ili srpskom jeziku i nemaju objavljenu zbirku pjesama.

Nagrade:

  • Prva nagrada: € 500, statueta Gorčina i objavljivanje nagrađene zbirke pjesama
  • Druga nagrada: € 250
  • Treća nagrada: € 150

Rukopisi se dostavljaju elektronskom poštom, u .pdf formatu, na e-mail adresu Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.. Rok za dostavu je 10. juni/lipanj 2019. godine. Unutar rukopisa ne smiju biti navedeni ime i prezime autora/autorice, a svi lični, kao i kontakt podaci dostavljaju se u popratnom e-mailu.

Autori deset najbolje ocijenjenih rukopisa bit će pozvani kao gosti na ovogodišnji festival kulture “Slovo Gorčina“, koji će se održati u periodu 26.-28. juli/srpanj 2019. godine u Stocu. Proglašenje pobjednika konkursa/natječaja i dodjela nagrade “Mak Dizdar” održat će se u sklopu festivala, 27. jula/srpnja 2019. godine.

Upravni odbor udruženja "Slovo Gorčina" čine Gorčin Dizdar (predsjednik), Edim Šator, Adnan Žetica, Vesna Pirija i Semir Zekić

ocijeni
(0 glasova)