Dvije decenije od gnusnog terorističkog napada na SAD: Dan kada je počela nova svjetska era

Svjetski trgovački centar (WTC) u New Yorku je bio simbol američke moći u svijetu. Njegovo rušenje u terorističkom napadu 11. septembra 2001. godine je navelo na problematiziranje globalnog utjecaja Sjedinjenih Američkih Država.

Historija ovog centra seže još od 20-ih godina prošlog vijeka, kada je bila namjera modernizirati lučki dio Velike jabuke u svrhu poboljšanja trgovine. Da bi to ostvarile, savezne države New York i New Jersey su formirale agenciju koja se više ne bavi isključivo lučkim djelatnostima. Agencija je postala velika Lučka uprava (Port authority NY NJ) koja se bavi i djelatnostima iz građevine, transporta i energetike.

Modernizacija lučkog područja New Yorka je podrazumijevala gradnju WTC-a, a to područje se transformisalo u jedan od poslovnih centara svijeta. Korporacija nazvana upravo WTC je osnovana 1946. godine, a značajnu ulogu u tome imao je bankar milijarder David Rockefeller.

Blizance projektovao japanski arhitekta koji se plašio visine

Na zvaničnoj web stranici posvećenoj WTC-u je navedeno da je prvobitni plan bio gradnja 70-spratnice, a ne znatno viših tornjeva blizanaca. Arhitekturu određeno vrijeme najviših zgrada na svijetu je osmislio japanski arhitekta koji se plašio visine Minoru Yamasaki u saradnji s poznatim arhitektonskim studiom Emery Roth & Sons.

Yamasakijev strah i želja da se ljudi osjećaju što sigurnije su utjecali na izgled zgrade visoke 417 metara. Zbog toga su prozori bili široki manje od pola metra, tačnije 45 centimetara. Arhitektonski projekt je predstavljen 1964. i, očekivano, nije se svima dopao. Gradnja tornjeva, koji će postati simbol američke ekonomske, političke i kulturološke moći, je počela u augustu 1968.

WTC projektovao japanski arhitekta Minoru Yamasaki (Foto: Shutterstock)WTC projektovao japanski arhitekta Minoru Yamasaki (Foto: Shutterstock)

Prvo se počeo graditi sjeverni toranj u koji je udario prvi avion kojim je izvršen teroristički napad. Već 1969. počela je gradnja i južnog tornja. Gradnja ovog megalomanskog poslovno-stambenog kompleksa, u kojem su dnevno boravile desetine hiljada ljudi, je završena 1973. Između ostalih, bio je radno mjesto uposlenika velikih finansijskih kompanija Morgan Stanley, Bank of America i Credit Suisse First Boston. U njemu je bio i jedan od Marriotovih hotela.

Požar i teroristički napad 1993.

Problemi u WTC-u nisu izostajali ni do 11. septembra 2001. Na 11. spratu sjevernog nebodera je 1975. izbio požar, a vatra je obuhvatila prostor od devetog do 14. sprata. Najveća šteta je bila na 11. spratu, a na zgradi nije bilo strukturnog oštećenja.

Blizanci su dva puta bili meta terorističkog napada. Prvi se desio 26. februara 1993., a izvela ga je teroristička grupa čijim se čelnikom smatrao Ramzi Yousef. Prema televizijskoj kući specijaliziranoj za historiju History, u podzemnoj garaži sjevernog tornja eksplodirala je bomba. Ubijeno je šest, povrijeđeno više od hiljadu, a evakuisano više od 50.000 osoba iz obje zgrade. Yousef je kazao FBI-u da se nadao da će uspjeti srušiti obje zgrade i tako ubiti 250.000 ljudi.

Raspad Sovjetskog Saveza je značio kraj hladnog rata, tj. kraj bipolarne podjele svijeta. Unipolarni svijet je podrazumijevao globalnu dominaciju sovjetskog protivnika - SAD-a. Dominacija bez konkurencije je bila neupitna 90-ih godina i početkom ovog vijeka. Američki utjecaj, prije svega u političkom i sigurnosnom smislu, počeo se problematizirati nakon drugog terorističkog napada na WTC, a koji je promijenio svijet.

Teroristički napad koji je pokazao da SAD nije nedodirljiv

Svijet je bio šokiran onim što se dešavalo 11. septembra 2001. u SAD-u. Šok za Amerikance je bio utoliko veći iz razloga što im je izgledalo da je njihova država, svjetska sila bez premca, nedodirljiva. Da jeste bilo tako ukazano je i u novom Netflixovom dokumentarcu "Prekretnica" (Turning point: 9/11 and the War on Terror).

Na spomenuti dan u 8:45 sati po lokalnom vremenu avion American Airlinesa Boeing 767, kojeg su oteli teroristi, udario je u sjeverni neboder i tim je stvorio rupu na 80. spratu. Isti model aviona iste kompanije je 18 minuta kasnije udario u drugi neboder, čime je nastala rupa na 60. spratu. Prvi avion je letio od Međunarodnog aerodroma Washington Dulles do Los Angelesa, dok je drugi letio od Međunarodnog aerodroma Newark do San Francisca.

U terorističkom napadu oba tornja srušeni (Foto: EPA-EFE)U terorističkom napadu oba tornja srušeni (Foto: EPA-EFE)

U televizijskom prijenosu uživo, doslovno pred očima cijelog svijeta, dešavalo se ono za šta se mislilo da je moguće samo u holivudskim filmovima. U 9:59 sati po lokalnom vremenu urušio se južni toranj, dok se u 10:28 urušio sjeverni toranj. U ovom terorističkom napadu je poginulo 2.750 osoba, a hiljade su povrijeđene.

U terorističkom napadu oba tornja srušeni (Foto: EPA-EFE)U terorističkom napadu oba tornja srušeni (Foto: EPA-EFE)

Meta terorističkog napada taj dan bio je i Pentagon, u čiju su zgradu teroristi udarili avionom Boeing 757. Poginulo je 189 ljudi, od čega je njih 125 bilo u Pentagonovoj zgradi, dok je 64 bilo u avionu. Ove do tada neviđeno destruktivne napade izveli su teroristi iz nekoliko arapskih država, čije je djelovanje finansirao Osama bin Laden, ubijeni lider Al Kaide porijeklom iz Saudijske Arabije.

Razlozi napada i američka reakcija

Razlozi za napade bili su nezadovoljstvo američkom vanjskom politikom, prvenstveno prema Bliskom istoku. Za mete napada su izabrane zgrade koje su najbolje personificirale američku moć, a terorizam upravo to i nalaže - napasti ono što jeste utemeljenje, istinski simbol onoga protiv čega se bori.

Odgovor SAD-a je bio brz i silovit. Mjesec dana nakon terorističkog napada počela je njegova vojna intervencija u Afganistanu s ciljem svrgavanja talibanskog režima s kojim je djelovao i Osama bin Laden. Republikanska, neokonzervativna administracija američkog predsjednika Georgea Busha mlađeg je tvrdila da je u Afganistanu središte bin Ladenove terorističke mreže.

Osama bin Laden (Foto: EPA-EFE)Osama bin Laden (Foto: EPA-EFE)

U Vojnoj intervenciji u Afganistanu je prvi put jedna članica NATO-a pozvala na temeljnu odrednicu ovog vojnog saveza, a to je ona o kolektivnoj odbrani - da napad na jednu članicu znači napad na sve ostale članice. U ovom slučaju to je učinio SAD. Intervencija, koja je zapadne države koštala desetine milijardi dolara, završava na 20 godina od terorističkog napada. Ako se pita aktuelnog demokratskog predsjednika SAD-a Joea Bidena, administracija je bila uspješna, jer su američke specijalne jedinice u Pakistanu 2011. ubile Osamu bin Ladena. Za mnoge je neuspješna zbog toga što su talibani ponovo uspostavili vlast u ovoj zemlji.

Na mjestu WTC-a izgrađen i memorijalni centar (Foto: EPA-EFE)Na mjestu WTC-a izgrađen i memorijalni centar (Foto: EPA-EFE)

Na mjestu srušenih Blizanaca je izgrađen novi neboder i memorijalni centar posvećen žrtvama terorizma.

(Ne)odgovornost saudijskog režima

Dvije decenije poslije pojedini su nezadovoljni američkom reakcijom na teroristički napad. To se prije svega odnosi na odnos prema režimu u Saudijskoj Arabiji, za koji neki smatraju da je usko povezan s ovim napadima.

Kako piše dopisnik Al Jazeerae Balkans iz SAD-a Ivica Puljić, mnogi Amerikanci i dalje traže potpunu odgovornost za napade. Bidena su pozvali na odgovornost tražeći da objavi povjerljive podatke o napadima.

"Gotovo 1.800 Amerikanaca direktno pogođenih terorističkim napadima protivei se učestvovanju predsjednika Joea Bidena u bilo kojim memorijalnim događajima ove godine, osim ako ne ispoštuje svoje obećanje da će ukloniti oznaku povjerljivo s dokaza američke vlade za koje vjeruju da bi mogli pokazati vezu između čelnika Saudijske Arabije i napada", piše Puljić.

Osim memorijalnog centra izgrađen je novi neboder (Foto: EPA-EFE)Osim memorijalnog centra izgrađen je novi neboder (Foto: EPA-EFE)

No, još ne postoje jasni dokazi da saudijski režim jeste odgovoran. U međuvremenu je Biden odlučio da se dio dokumenata o događajima iz 11. septembra deklasifikuje. On je u predizbornoj kampanji za predsjedničke izbore obećao veću transparentnost po ovom pitanju.

KLIX.BA-ANK-NK

ocijeni
(0 glasova)