Uzunović se tereti da je prebacio ukupno 8.849.000 KM s računa Bosnalijeka na račune offshore kompanija, za koje Tužilaštvo tvrdi da ima dokaze da su u Uzunovićevom vlasništvu
Vlast u Bosni i Hercegovini koja se formira, i kojoj je danas možda najbliža osmorka u koaliciji sa HDZ-om i SNSD-om, otvorila je pitanje podrške zapadnih ambasada prisutnih u BiH upravo toj koaliciji i konačnom ustroju vlasti. Ali, kako nas uvjerava visokorangirani zapadni diplomata, ta podrška i ako postoji (a očito postoji), ovaj put neće biti bez obavezne “zadaće” i rezultata koji moraju uslijediti u najkraćem roku, a to je konačna, transparentna, beskompromisna borba protiv korupcije i kriminala te konačan sudski epilog za sve otvorene pravosudne trakavice. Bez obzira na to o kome se radilo, vladavina prava konačno mora postati ovdašnja svakodnevica.
SELEKTIVAN PRISTUP
Pravosuđe se, kako je prošle godine ustvrdila izvršna direktorica TIBiH Ivana Korajlić, često suočava sa političkim pritiscima, što dodatno utječe na efikasnost procesuiranja korupcije. Međutim, dodaje ona, ogromna je i diskrecija tužilaca za koji će predmet pokrenuti istragu, a za koji ne i to bez nekih posebnih obrazloženja. Zbog toga postoji, kako je rekla, selektivan pristup koji je praktično omogućen zakonskim okvirom i zakonima koji regulišu rad tužilaštava. Ovaj put se dolaskom nove vlasti očekuje radikalna promjena kursa i to obračun sa visokom korupcijom.
Postoji više slučajeva koji se razvlače godinama bez konkretnog epiloga, poput slučaja vezanog za najveću farmaceutsku kompaniju u BiH Bosnalijek, a u kojem su zbog sumnje na kriminal istrage počele još 2011. godine. Do danas je podneseno više kaznenih prijava vezanih za privatizaciju i trgovanje dionicama Bosnalijeka, a više puta je privođen, pa čak i zatvaran direktor Nedim Uzunović, kojeg Tužilaštvo tereti za pranje novca.
Kako je iz Tužilaštva BiH istaknuto na ročištu još 2021. godine, kompletna istraga obuhvata 30-ak osumnjičenih, a sve se može podijeliti u dva dijela. Jedan dio se odnosi na prisvajanje protivpravne imovinske koristi, a drugi na nezakonitu privatizaciju Bosnalijeka i prodaju dionica firme. Tužilaštvo navodi da je Uzunović osnovao dvije velike kriminalne grupe. Prva obuhvata Uzunovića i njegovu porodicu i prijatelje, a druga njega te njegove poslovne partnere u svijetu i BiH, o čemu smo do sada iscrpno pisali i izvještavali.
No, koja je razlika danas u odnosu na period koji smo zorno opisali? Upravo u činjenici da će jednom od lidera osmorke, predsjedniku SDP-a Nerminu Nikšiću ovo upravo biti ključni ispit budući da se do sada dovodio u vezu sa Uzunovićem. Prema dostupnim informacijama, Nikšić se neće kockati sa ovom vrstom hazarda, niti će sebi smjeti dozvoliti luksuz o kojem je govorila frontmenica Transparency Internationala kada je apostrofirala političke pritiske. Brinut će se ovaj put Nikšić o vlastitoj reputaciji te, kako saznajemo, “pustit će niz vodu Uzunovića i ekipu…”.
Uzunović se tereti da je prebacio ukupno 8.849.000 KM s računa Bosnalijeka na račune offshore kompanija, za koje Tužilaštvo tvrdi da ima dokaze da su u Uzunovićevom vlasništvu. Zatim je, kako kaže, taj novac prebacivao na privatne račune van zemlje, kako svoje, tako i svoje žene, djece, oca, punca i raznih prijatelja. Ističu i da je sklapao ugovore između Bosnalijeka i njegovih lažnih firmi, koje nikad ni prije, ni poslije poslovanja s ovom farmaceutskom kompanijom nisu imale nikakve značajne transakcije. Tvrdi da postoje i dokazi o tome da usluge koje su te kompanije naplatile Bosnalijeku nikada nisu izvršene.
Transparency International je ovaj slučaj svrstao među top pet korupcijskih afera u BiH, što primjerice ističu i predstavnici Ambasade SAD-a u BiH. Međutim, istraga u ovom slučaju traje čak osam godina, a osim što se čeka da se državno Tužilaštvo i Sud pomaknu s mrtve tačke u ovom predmetu, isti direktor predmet je i istrage koju vodi Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu, zbog čega su Uzunović i saradnici nedavno također privođeni, a imovina im pretresana. Njemu su čak ukinute i neke mjere i omogućeno da upravlja tvrtkom iako se tereti za mahinacije njenim dionicama i zloupotrebu položaja.
Ova istraga uključuje i veze s ruskim kapitalom, što u sadašnjoj situaciji dodatno dobija na težini. U više navrata smo pisali o sumnjivoj privatizaciji Bosnalijeka od Imperia Pharme iz Sankt Peterburga, koja se uknjižila u vlasničku strukturu Bosnalijeka preko famoznog Hadena S. A. Vlasnik Imperia Pharme, i drugih ruskih farmaceutskih kompanija, bio je Sergej Matvijenko, prema studiji Centra za evropske političke studije iz Bruxellesa, on je sin Valentine Matvijenko, predsjednice Vijeća Federacije, gornjeg doma ruskog parlamenta, koja je na crnoj listi SAD-a i EU.
RUSKE KONEKCIJE
Ovih dana upravo zapadne ambasade ponovo češljaju i dodatne “ruske konekcije” Uzunovića sa Olegom Buchevim (suprug Valentine Bucheve), nekadašnjim šefom ruske kancelarije Bosnalijeka u firmi Invent Produktion i mnogim drugim… Suština je da se od nove vlasti očekuje jasna i nedvojbena distinkcija od ruskog uticaja i ljudi koji blisko sarađuju sa ruskom oligarhijom.
No, umjesto pravosuđa, kako smo informirani, ovu trakavicu napokon je odlučio presjeći sam Nedim Uzunović, koji će se prijateljima požaliti da mu se “gadi” više dolaziti u Bosnalijek iako mu se, po navodima N1 TV-a, svaki mjesec uplaćivalo po 120.000 KM na njegov tekući račun (pa mu se ipak opet ogadilo). Kako navodi izvor (blizak i Tužilaštvu i Bosnalijeku), Nedim Uzunović spreman je nagoditi se sa Tužilaštvom BiH, priznati krivicu, vratiti dio novca i prihvatiti neku minimalnu zatvorsku kaznu koju, naravno, ne bi odležao? Pobrinuo bi se i za najodaniju saradnicu Lanu Mujanović, koja također već ima spremnu izlaznu strategiju. Pitanje ostaje – ako je to sve istina – i ako je tačno, šta se onda dešava sa sudbinama ostalih osumnjičenih u ovom megaslučaju poput Adnana Hadžića, Vedada Tuzovića, Bogdana Jokovića, profesora Mehmeda Jahića, oca Seada, svastike Turajlić…
Crna hronika
