U vrijeme nestabilne ekonomske situacije građani Bosne i Hercegovine sve manje mogu da uštede, ali zvanični podaci pokazuju da njihovi depoziti rastu.
U vrijeme nestabilne ekonomske situacije građani Bosne i Hercegovine sve manje mogu da uštede, ali zvanični podaci pokazuju da njihovi depoziti rastu. Oni koji ne moraju da brinu o finansijama svoj novac, uglavnom, ulažu u nekretnine, zlato, dionice, kriptovalute. Međutim, da bi znali gdje da uložimo, ako imamo novac, moramo posjedovati i zavidnu finansijsku pismenost, čime se BiH ne može pohvaliti, piše N1.
Ukupni depoziti stanovništva kod komercijalnih banaka u BiH, na kraju februara 2025. godine, iznose oko 18 milijardi KM i za (1,67 milijardi KM) nešto više od 10% su veći u odnosu na isti period prošle godine, podaci su Centralne banke BiH.
Depoziti stanovništva imaju najveće učešće u ukupnim depozitima kod komercijalnih banaka, od 53,3%, pa stoga predstavljaju važnu osnovu finansiranja i funkcionisanja banaka.
Međutim, realnost je drugačija. Veliki broj bh. građana živi “od plate do plate”, pa ne mogu uštediti ni za “ne daj bože”. .
“Znam da ja ne mogu. Teško je, troškovi života su jako otišli, od običnih namirnica, svakodnevnih do svih drugih stvari koje smo mogli sebi nekada priuštiti, mi, neka srednja klasa.”
“To je jako teško, zaista, to su rijetki.”
Kaže naša sagovornica i podvlači paralelu s nekim srećnijim vremenima.
“Bilo je nekad neko zlatno doba kad smo jako lijepo zarađivali, pa sam imala i neku ušteđevinu. Nije nikakva tajna, čak sam i ponosna jer sam bila, zaista, aktivna. I evo, sad mi je ta i dobrodošla.”
“Mi ne, mi penzioneri ne.”
“Koliko se može, penzionerski.”
Predstavnici udruženja potrošača stava da je štednja navika koja građanima nije urođena, ali da ih ekonomska stvarnost, ionako, u tome sprečava.
“Zaposleni u privatnom sektoru, ili penzioneri, ne mogu sebi više priuštiti da mogu bilo šta da uštede. Svjedoci smo koliko se podižu nenamjenski krediti da bismo preživjeli, nabavili ogrev, poplaćali masu nekih stvari vezanih za đake, studente. Imamo mi jaku dijasporu, naši ljudi nemaju svi državljanstvo vani i naravno da dio tog novca ostavljaju bankama, zbog čega nije ni čudo da je i to jedan od razloga velikog priliva novca u bankama gdje se vide ti depoziti”, kaže Murisa Marić, Udruženja za zaštitu potrošača “Don” Prijedor.
Za građane koji se mogu pohvaliti boljim imovinskim stanjem, veoma je važno znati gdje mogu da investiraju. A kakva nam je investicijska kultura u BiH i, generalno, finansijska pismenost, pitali smo i struku.
“U zadnjih 5-6 godina, dvije su metodologije: OECD-a i Svjetske banke radile su testiranje finansijske pismenosti na svjetskom nivou. Na jednom od tih, BiH, uopšte, nije bila uključena. U drugoj, rezultati pokazuju da se nalazimo u donjih 25% zemalja svijeta, što je jako loše”, ističe profesor na Odsjeku za međunarodne finansije i bankarstvo na Internacionalnom univerzitetu Burch, Sanel Halilbegović.
U prilog tome, pojašnjava Halilbegović, govore sama struktura i poslovanje komercijalnih banaka u BiH.
“Koje daleko uz puno manje napora ostvaruju veoma dobre rezultate i rekordne profite, za razliku od situacije gdje oni tržišno moraju da se bore s puno finansijski pismenijim ljudima, na primjer, u zapadnoj Evropi. Burch univerzitet je još prije tri-četiri godine u svoj nastavni plan i program uvrstio predmete koji pokrivaju osnove finansijske pismenosti”, pojašnjava profesor za N1.
Jer nije dobro da studenti uče o korporativnim finansijama ne poznajući osnove upravljanja sopstvenim. Mogućnosti za ulaganja su velike. Za pojedince koji nisu skloni riziku, najsigurnije je oročiti depozite ili investirati u vrijednosne papire koje emituje država. Ulaganje u nekretnine u postkovid periodu postalo je, možda, i najčešći vid individualnog investiranja u BiH. Ulaže se i u zlato, dionice, ali i kriptovalute, IT sektor i obnovljive izvore energije.
“Mogu da budu kriptovalute, kao valuta modernim konvencionalnim valutama. Takođe, uvijek je interesantno zlato, plemeniti metali, kao investiciona mogućnost. Ili nešto drugo, od nekih starina ili nekih drugih umjetničkih djela ili predmeta koji na dugi rok dobijaju na vrijednosti”, kaže Admir Čavalić, Odbor za ekonomsku i finansijsku politiku.
Mogućnosti za ulaganja diktiraju ekonomska kretanja. A sa inflacijom ćemo se još susretati. Procjene CB BiH su da će za ovu godinu iznositi 4,20%, dok se naredne godine očekuje postepena stabilizacija inflacije uz oko 3,30%.
