Ćiril Ćiro Raič rođen je 3. 9. 1936. godine, na obalama modrooke ljepotice Neretve, u selu Strgonice, općina Konjic, BiH, od oca Mate i majke Anđe (rođ. Stanić). Osnovnu je školu završio u Ostrošcu. Nakon završetka osnovnoškolskog obrazovanja, 1952. odlazi u Mostar i učlanjuje se
u Fotoklub “Salko Šestić”. Fotografski je obrt učio i izučio u Fotocentru u tome gradu. Kako je bio nadareni fotograf, već u trećoj godini obrta vodio je jednu od fotografskih radnji toga centra. Završivši obrt 1955. godine postaje fotograf u službi Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode u Mostaru.
Zvanje majstora umjetničke fotografije stekao je 1975. od kada je i postao članom Udruženja primijenjenih umjetnika BiH i bivše Jugoslavije. U svojoj 45 godina dugoj karijeri fotografa umjetnika izlagao je na oko 250 skupnih i na 61 samostalnoj izložbi. Također je priredio i 196 tematskih samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu.
Za postignute rezultate u svojoj djelatnosti dobio je veliki broj javnih priznanja, diploma i plaketa, među kojima su: Plaketa grada Mostara (1984.), Jubilarna diploma s plaketom konzervatora Jugoslavije (1975.), Pohvala grada Livna (1985.), Orden rada sa srebrenim vijencem (1986.), Nagrada “Mimar mira” Centra za mir i multietničku saradnju i niz drugih pohvala i priznanja.
Preminuo je u Mostaru na današnji dan 2011. godine.
Iza Ćire su ostala njegova djela – bogata zbirka koja se sastoji od snimaka raznovrsnih kulturno-historijskih dobara i prirodnih znamenitosti. Snimci su detaljno prikupljeni, obrađeni i razvrstani prema općinama, naseljima, lokalitetima i objektima s prostora Hercegovine i dijela Bosne. Na ovaj način stvorena je kvalitetna zbirka foto dokumenata koja predstavlja najvrijedniju zbirku te vrste u cijeloj BiH.
Zbirka ima izrazitu dokumentarnu i historijsku vrijednost jer su mnogi objekti, spomenici, spomeničke i urbanističke cjeline te mnoge prirodne rijetkosti i zanimljivosti, izgubile izvornost ili su oštećene i uništene.
Zbirka se nalazi u prostorijama udruženja “Ćiril Ćiro Raič” u ulici Kralja Zvonimira 24A u Mostaru. U njoj se nalazi:
- 200 000 crno-bijelih dijapozitiv negativa formata 6 x 6 cm i 6 x 7 cm.
- 100 000 crno-bijelih negativa color i dijapozitiv negativa formata 2,4 x 3,6 cm /film 35 mm/.
Negativi su u papirnim vrećicama tako da svaki negativ ima svoj broj, radnu kopiju negativa koja je zalijepljena na karton. Kartoni su razvrstani prema općinama, mjestima, temama. Upisani su u fotoregistar s podacima o nazivu, mjestu, naselju, vremenu snimanja, kao i s kratkim opisom onoga što je snimljeno na negativu.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenik Bosne i Hercegovine donijela je 29. avgusta 2019. godine odluku da se zbirka proglasi za nacionalni spokenik Bosne i Hercegovine.
Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Amir Pašić, Goran Milojević (predsjedavajući)i Radoje Vidović.
Nacionalni spomenik čini zbirka: film 120 C/B 137261 snimak, N/C 440 snimaka, slajd 4100 snimak, film 24×36 C/B 298 komada, N/C 2682 komada i slajd 1900 snimaka.
Ćirilov posao nastavili su njegovi sinovi. I danas idu na teren, u manjem obimu, a koriste očevu tehnologiju izrade fotografija sa filmom.
