Viši državni sud pustio je na slobodu Adu Alagića, bosanskohercegovačkog državljanina kojeg sud u Mostaru traži zbog ratnog zločina.
To je navedeno u odluci suda u Barceloni od 3. januara, koji pristaje na njegovo privremeno puštanje na slobodu, bez kaucije, pod uslovom da pronađe adresu u Španiji. Zahvaljujući ovoj odluci Alagić je već izašao iz zatvora. Sud je ovakvu odluku donio na osnovu izvještaja tužiteljstva koje se protivi izručenju.
Podsjećaju da Kantonalni sud u Mostaru tereti Alagića za krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, prema Krivičnom zakonu SFR Jugoslavije.
Španska nacionalna policija uhapsila je u Barceloni Adu Alagića, 61-godišnjeg državljanina Bosne i Hercegovine 15. septembra prošle godine na osnovu međunarodne potjernice zbog optužbi za ratne zločine.
Alagić, koji je koristio lažni identitet, lociran je u Barceloni, a policija procjenjuje da je u Španiji živio više od godinu dana. Bh. vlasti su Alagiću pokušavale suditi od 2017. godine, zajedno s još dvije osobe, no bio je nedostupan pravosudnim organima u našoj zemlji.
Prema dokumentaciji u njegovom dosjeu koju su sudu u Barceloni poslale bosanskohercegovačke vlasti, Alagić je tokom Agresije na Bosnu i Hercegovinu, neutvrđenog datuma u oktobru 1993. godine, kao stražar u koncentracionom logoru Gabela, mučio i nanio teške tjelesne ozljede zatočenom civilu iste nacionalnosti.
Kako su zločini za koje se Alagić terete počinjeni u vrijeme dok nisu bili dijelom španskog zakonodavstva, odnosno, nisu bili u to doba definirani zakonom u toj zemlji, sud u Barceloni usprotivio se izručenju i pustio Alagića na privremenu slobodu. Uz to, njegov je advokat kazao kako je Alagić teško bolestan te naglasio kako je uhapšen nakon što je primljen u kliniku u Barceloni.
Logor Gabela bio je zatvorski logor kojim je upravljala tzv. “Hrvatska zajednica Herceg-Bosna” i Hrvatsko vijeće odbrane u Gabeli. Logor se nalazio nekoliko kilometara južno od Čapljine, a zatvorenici su bili Bošnjaci i Srbi. Rukovodioci ovog logora su ili u bjekstvu ili osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne.
Alagić je već 2016. godine na osnovu sporazuma o priznanju krivice osuđen na godinu i po zatvora za zločine u logoru Dretelj kod Čapljine u ljeto 1993. godine. On je sporazumom priznao da je kao zatvorenik, koji je vršio dužnost redara u Dretelju, u logoru tukao šlaufom i kocem Mustafu Hodžića, a šipkom Semira Balavca.
Prije potpisivanja sporazuma, svjedok Mustafa Hodžić je rekao da je u ljeto 1993. odveden u Dretelj, gdje je zatvoren s još 50-ak zatvorenika u prostoriju u bez prozora. Hodžić se prisjetio kako ga je Ado Alagić u logoru maltretirao.
“On je bio zatvorenik, kao i mi ostali. Ne znam gdje je spavao i jeo, ali mi se čini da je imao privilegiran položaj u logoru Dretelj, a to znači da je mogao tući druge zarobljenike. Mene je Alagić izvodio na žicu, rekao bi mi da legnem i tukao bi me. Prvi put me udarao šlaufom, drugi put kocem, a treći put kablom”, kazao je svjedok.
Semir Balavac također je naveo da je viđao Alagića u Dretelju. “Izvodili bi nas na pistu da jedemo. Onda bi nam rekli da legnemo na leđa na vruć beton. Alagić nas je tada udarao šipkom po licu, znao nas je i šamarati”, kazao je Balavac.
Oba svjedoka u sudnici su prepoznala Alagića kao osobu koja ih je maltretirala u logoru.
Stav
