U ranijem razgovoru s Harunom Kurtovićem, predsjendikom Kluba zastupnika SDA u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona, dotakli smo se izmjena pojedinih zakona koje su usvojene na zadnjoj sjednici Skupštine HNK u prošloj godini.
U ovom tekstu pojašnjavamo izmjene Zakona o socijalnoj zaštiti HNK:
Zakon o socijalnoj zaštiti sastoji se od XV poglavlja u kojima su jasno koncipirani korisnici prava i usluga u sustavu socijalne zaštite, socijalne usluge i prava u sistemu socijalne zaštite, postupak za ostvarivanje prava i način ostvarivanja socijalnih usluga, pružaoca socijalnih usluga, uslovi za obavljanje djelatnosti socijalne zaštite, nadzor i druga pitanja od znača za sistem socijalne zaštite u HNK.
Prema sadašnjem Zakonu o socijalne zaštite, stalnu novčanu pomoć kao osnovno pravo iz sistema socijalne zaštite može ostvariti relativno mali broj korisnika zbog nisko postavljenog minimalnog prihoda domaćinstva koji se smatra nedovoljnim za izdržavanje, a koji predstavlja uslov za ostvarivanje ovog prava (za 2023. godinu nedovoljnim za izdržavanje smatrao se mjesečni prihod niži od 126.10 KM po članu domaćinstva, a za domaćinstvo koje ima osobu s invaliditetom i osobu sa stalnim smetnjama u fizičkom ili psihičkom razvoju prihod niži od 189.15 KM).
Sistem socijalne zaštite u HNK dominantno se oslanja na materijalne pomoći i institucionalnu zaštitu dok su vaninstitucionalne socijalne usluge nedovoljno razvijene. Većina korisnika socijalne zaštite ostvaruje neki oblik novčane pomoći (stalnu, jednokratnu ili izuzetnu) ili koristi uslugu smještaja u ustanovu socijalne zaštite, dok se usluge poput dnevnog boravka i kućne njege i pomoći u kući koje su usmjerene na pružanje podrške korisniku u vlastitom domu i u zajednici gotovo ne primjenjuju u praksi. Također, uloga udruženja građana, fondacija i vjerskih zajednica u pružanju socijalnih usluga nije integrisana u organizirani sistem socijalne zaštite, prvenstveno zbog činjenice da postojećim zakonom nije propisan postupak registrovanja ovih pravnih osoba za obavljanje djelatnosti socijalne zaštite.
U Federaciji BiH usvojen je Nacrt Zakona o socijalnim uslugama, te strateški dokument kojima je Federacija BiH izrazila čvrstu opredjeljenost za veću deinstitucionalizaciju sistema socijalne zaštite koju će, zbog ustavne podjele nadležnosti u oblasti socijalne zaštite, morati slijediti i kantoni. Prvi korak u tome su zakonodavne reforme, a što se u HNK upravo čini donošenjem novog Zakona o socijalnoj zaštite.
Prijedlog Zakona preciznije definiše korisnike, te ih dopunjava, revidira uslove za ostvarivanje prava na stalnu novčanu pomoć, propisuje socijalne usluge i razrađuje način njihovog pružanja, propisuje postupak registrirovanja udruženja građana, fondacija, vjerskih zajednica i drugih pravnih osoba za obavljanje djelatnosti socijalne zaštite, te uvodi obavezni unutrašnji i stručni nadzor nad radom pružaoca socijalnih usluga.
Najvažnije novine:
- Preciznije određen i proširen krug korisnika prava i usluga u sustavu socijalne zaštite
Uvedene su nove kategorije djece korisnika i to dijete koje je:
- u sukobu sa zakonom;
- u riziku od razdvajanja;
- žrtva porodičnog ili drugog nasilja;
- žrtva trgovine ljudima;
- žrtva zloupotrebe psihoaktivnih sredstava i drugih oblika ovisnosti;
- bez pratnje;
- maloljetna trudnica.
Uvedene su nove kategorije punoljetnih osoba korisnika i to punoljetna osoba koja je:
- žrtva porodičnog ili drugog nasilja;
- žrtva trgovine ljudima;
- ovisna o psihoaktivnim sredstvima i drugim oblicima ovisnosti;
- beskućnik.
- Proširena su postojeća i uvedena nova prava u sistemu socijalne zaštite.
Stalna novčana pomoć – Prijedlogom Zakona izmijenjeni su uslovi za ostvarivanje prava na stalnu novčanu pomoć, te minimalni iznos ovog novčanog davanja. Prema Zakonu o socijalnoj zaštiti koji je na snazi ukupan mjesečni prihod domaćinstva koji se smatra nedovoljnim za izdržavanje kao uslov za ostvarivanje prava na stalnu novčanu pomoć smatra se prihod koji po članu domaćinstva ne prelazi iznos od 10% prosječne plate, a za domaćinstva koja imaju osobu s invaliditetom nedovoljnim za izdržavanje smatra se mjesečni prihod koji ne prelazi 15% prosječne plate po članu domaćinstva (za 2023. godinu nedovoljnim za izdržavanje smatrao se mjesečni prihod niži od 126.10 KM po članu domaćinstva, a za domaćinstvo koje ima osobu s invaliditetom i osobu sa stalnim smetnjama u fizičkom ili psihičkom razvoju prihod niži od 189.15 KM). Visina stalne novčane pomoći po sadašnjem Zakonu utvrđuje se odlukom Vlade, a ne može biti niža od 10% prosječne plate. Visina stalne novčane pomoći za jednočlano domaćinstvo koju je Vlada HNK utvrdila odlukom trenutno iznosi 250,00 KM mjesečno.
Prema Prijedlogu Zakona, prihodom koji se smatra nedovoljnim za uzdržavanje smatra se mjesečni prihod koji po članu domaćinstva ne prelazi iznos od 15% prosječne plate, a za domaćinstva koja imaju osobu s invaliditetom mjesečni prihod koji ne prelazi 20% prosječne plate. Prema procjenama Ministarstva, povećanjem cenzusa na predloženi način broj korisnika prava na stalnu novčanu pomoć sa trenutnih 248 povećao bi se na 400. Prijedlogom Zakona mijenja se i minimalna (zakonom zagarantirana) visina stalne novčane pomoći sa sadašnjih 10% na 20% prosječne plate.
Nova novčana prava u sistemu socijalne zaštite predviđena Prijedlogom Zakona su:
– mjesečna naknada djetetu kojem se troškovi usluge smještaja plaćaju iz sredstava budžeta Kantona, a po prethodno pribavljenoj saglasnosti Ministarstva. Iznos ove naknade Prijedlogom Zakona utvrđen je u iznosu od 5% prosječne plate;
– pravo na naknadu za redovino studiranje – koje se priznaje korisniku prava na uslugu smještaja u ustanovu socijalne zaštite ili hraniteljsku porodicu za vrijeme redovinog studiranja na unoverzitetima ili stručnom studiju. Predviđeno je da visinu naknade za redovino studiranje utvrđuje Vlada posebnom odlukom.
- Uvedene su socijalne usluge i razrađen način njihovog pružanja
Socijalne usluge utvrđene Prijedlogom Zakona su:
osnovna socijalna usluga, usluga podrške i savjetovanja, usluga podrške u zajednici (dnevni boravak, kućna njega i pomoć u kući i stanovanje u zajednici uz podršku), usluga smještaja u hraniteljsku porodicu i usluga smještaja u ustanovu socijalne zaštite. Osnovnu socijalnu uslugu koja se odnosi na informisanje korisnika o pravima i uslugama, te pomoć pri izboru odgovarajućih prava i usluga pružat će centri za socijalni rad/službe socijalne zaštite.
Usluga smještaja u ustanovu socijalne zaštite priznavat će se po postupku koji je predviđen za ostvarivanje prava u sustavu socijalne zaštite, dok će se smještaj u hraniteljsku porodicu vršiti na osnovu posebnog zakona (Zakon o hraniteljstvu u FBiH).
Pružanje socijalne usluge podrške i savjetovanja i usluge podrške u zajednici (dnevni boravak, kućna njega i pomoć u kući, te stanovanje u zajednici uz podršku) vršit će se po programu koji usvaja Vlada na prijedlog Ministarstva. Program će donositi Vlada početkom fiskalne godine za tekuću godinu sukladno potrebama, kapacitetima pružatelja socijalnih usluga i financijskim mogućnostima Kantona, dok će se sredstva utvrđena Programom pružaocima socijalnih usluga dodjeljivati na osnovu odluke Vlade putem javnog poziva koji raspisuje Ministarstvo. Prema Prijedlogu Zakona, odluku o dodjeljivanju sredstava donosit će Vlada na prijedlog Ministarstva. Prijedlogom Zakona također je ostavljena mogućnost jedinicama lokalne samouprave da donesu poseban propis kojim će utvrditi način, uslove i postupak pružanja ovih usluga. Na ovaj način u HNK socijalne usluge i njihovo pružanje prvi su put sistemski uređene!
- Uređen je postupak obavljanja djelatnosti socijalne zaštite od strane udruženja građana, fondacija, vjerskih zajednica i drugih pravnih osoba
Zakonom o socijalnoj zaštiti koji je na snazi nije propisan način obavljanja djelatnosti socijalne zaštite od strane udruženja građana, fondacija, vjerskih zajednica i drugih pravnih osoba, te se Prijedlogom Zakona ovo pitanje prvi put sistemski uređuje na nivou HNK. Prijedlog Zakona predviđa da će posebnim pravilnikom biti propisani minimalni uslovi za rad i pružanje socijalnih usluga za udruženja građana, fondacije, vjerske zajednice i druge pravne osobe, a ne samo za centre za socijalni rad i ustanove socijalne zaštite kako je to sada slučaj. To znači da će sve navedene pravne osobe morati proći proces registracije za obavljanje djelatnosti socijalne zaštite a što podrazumijeva ispunjavanje minimalnih uslova utvrđenih Pravilnikom. Ministarstvo će, pored postojećeg registra ustanova socijalne zaštite, voditi i registar svih drugih pružaoca socijalnih usluga.
- Propisivanje obaveznog unutrašnjeg i stručnog nadzora nad radom pružaoca socijalnih usluga
Prijedlogom Zakona, uz inspekcijski, predviđa se uvođenje unutarnjeg i stručnog nadzora nad radom pružaoca socijalnih usluga. Prijedlogom Zakona predviđeno je da unutrašnji nadzor nad zakonitošću rada, stručnim radom i kvalitetom pružanja socijalnih usluga provodi pružaoc socijalnih usluga koji obavlja djelatnost socijalne zaštite za najmanje 20 korisnika. Prema Prijedlogu, stručni nadzor nad radom ustanova i drugih pružaoca socijalnih usluga obuhvaća neposredan pregled opreme i prostora u odnosu na propisane uvjete u kojima se pružaju socijalne usluge, neposredan uvid u vođenje propisane evidencije i dokumentacije, uvid u broj i strukturu zposlenika u odnosu na propisane uslove, neposredan uvid u rad stručnih djelatnika s korisnicima i uvid u rad stručnih tijela ustanove socijalne zaštite i drugog pružaoca socijalnih usluga. Prijedlogom Zakonom propisano je da se stručni nadzor obavlja kao redovni i vanredni stručni nadzor, te kao opšti i posebni stručni nadzor, a provodi ga posebna komisija koju osniva ministar. U odnosu na sadašnji Zakon o socijalnoj zaštiti prema kojem ministar može osnovati komisiju za vršenje stručnog nadzora, Prijedlogom Zakona osnivanje takve komisije je zakonska obaveza. Omogućavanjem provođenja kontinuiranog stručnog nadzora omogućiti će se kvalitetniji rad svih pružaoca socijalnih usluga u sistemu socijalne zaštite HNK.
