BiHDruštvoHercegovinaKulturaTurizamVijestiZanimljivosti

Lokacije predivne prirode s bogatom gastronomijom

Nakon stresnog perioda, neumoljivog rada i obaveza, najbolja metoda za opuštanje organizma je boravak i aktivnosti u prirodi. U našoj rubrici Ljepote Bosne i Hercegovine, donosimo vam nekoliko lokacija na kojima ćete sigurno uživati, ali i probati ukusna, domaća jela te vidjeti neke od znamenitosti.

Selo Umoljani na Bjelašnici

N1

U selu Umoljani na Bjelašnici koje se nalazi na 1350 m nadmorske visine lakše se diše nego u nižim predjelima, ali se prema riječima rijetkih koji su u njemu ostali – teže, ili barem nerado živi. Legenda kaže da je Studeni potok ovdje nastao kada je aždaja pokušala progutati selo i njegove stanovnike. Molitvama je umoljeno da Aždaja bude skamenjena, ali stanovnike je progutao trend odlaska u grad i trend odlaska van BiH.

Džamija u Umoljanima, istorijski je objekat. U njoj je, prema podacima na zvaničnoj stranici Zemaljskog muzeja BiH, tokom 2. svjetskog rata, čuvana, i sačuvana sarajevska Hagada. U pojedinim izvorima je navedeno da je Hagada bila zakopana ispod praga Džamije. 2008. godine, džamija u Umoljanima proglašena je nacionalnim spomenikom BiH.

Ovdje se dođe najčešće samo da se uživa u prečistom vahzduhu, zdravoj hrani i bajkovitom pogledu sa terase restorana.

Jazavčije rupe: Planinski kamp srođen sa predjelom

Jazavčije rupe kod Han Pijeska
N1

Jazavčije rupe su planinski kamp koji se nalazi na oko desetak kilometara od Han Pijeska. Vlasnici kampa, Vanja i Vesna Drljić, zajedno sa njihovom djecom, sve su u tom kampu osmisli i sagradili zajedničkim snagama, sa ogromnom ljubavlju prema prirodi.

Prvi koji vas na ovom mjestu dočeka sa ljubavlju, je doživotni predsjednik Republike Jazavčije rupe, Cile, pas koga se ne boje ni oni koji imaju paničan strah od pasa. Cile je duša ovog kampa i ovog dijela planine, onaj za koga prvo pitaju posjetioci koji se u Jazavčije rupe vraćaju.

Hajdučka Republika

Hajdučka Republika Mijata Tomića
N1

Hajdučka Republika nalazi se između planina Vrana i Čvrsnice, usred parka prirode Blidinje u Zapadnoj Hercegovini. Obuhvaća trokut od najvišeg vrha planine Vran preko kapelice sv. Ante sve do raskrižja Risovac – Kedžara.

Osnovana je na dan Dive Grabovčeve 29. juna 2002. godine. Ime je dobila prema hercegovačkom hajduku Mijatu Tomiću, koji se skrivao u obližnjim pećinama. Sjedište se nalazi u motelu Hajdučke vrleti čija je vlasnica jedina vladarica ove mikrodržave. Osobama koje su osnovale ovu republiku to nije bila prvobitna ambicija.

Nakon okončanja rata u Bosni i Hercegovini, mjesna privreda se (pogotovo zimski turizam) počela polako oporavljati. Problemi su se pojavili kad je vlasnik motela želio riješiti problem spajanja na elektrodistributivnu mrežu. Budući da se ovo područje nalazi na dijelu zemljišta oko kojeg se spore tri općine i koje se godinama nisu nikako usuglasile o granicama i nadležnostima (Posušje, Tomislavgrad i Jablanica), a kad god bi vlasnik motela pitao ikoju od općina da riješe taj problem, bivao je odbijen s obrazloženjem nadležnosti neke od drugih dviju općina.

Zahvaljujući ovom šaljivo-prosvjednom projektu, motel je postao jednim od najpopularnijih turističkih lokacija u Zapadnoj Hercegovini-

Video fenomena Hajdučke Republike pogledajte OVDJE.

Prenj

N1

Prenj se smatra najljepšom, najatraktivnijom ali i najsurovijom planinom u Bosni i Hercegovini. Smješten je u sjevernom dijelu Hercegovine, u srcu dinarskih planina. Poznat je po tome što ima čak 11 vrhova sa više od 2000 metara nadmorske visine. Nekada je bio poznat i kao idealno mjesto za pašu stoke, a zapisi iz 1930. pokazuju da je na Prenju boravilo oko 50.000 grla.

Tu je i visoravan Glogovo na Prenju koja je dom čistokrvnih bosanskih brdskih konja koji ovdje žive tokom cijele godine. Ovo im je prirodno stanište i prapostojbina ali su u jednom trenutku, sa Prenja gotovo nestali. Grupa bh. ljubitelja konja i boraca za opstanak autohtone pasmine bosanskog brdskog konja ovdje ih je dovodila postepeno i puštala u slobodu.

Na Prenju možete jahati konje, uživati u predivnoj prirodi, ali i u ukusnim jelima u domaćim restoranima. Tu su i planinske kuće za boravak.

Kraljeva Sutjeska

Boris Trogrančić

Zvuk orgulja, glas bosanskih banova i kraljeva, brojni pisani tragovi – vjerno čuvaju zidine ovog malog mističnog gradića.

Kraljeva Sutjeska je naseljeno mjesto u općini Kakanj, Bosna i Hercegovina. Kraljeva Sutjeska zajedno sa tvrđavom Bobovac je bila sjedište dvaju bosanskih kraljeva dinastije Kotromanića Tomaša i Tvrtka II. Ovo naselje je najpoznatije po franjevačkom samostanu sa Crkvom svetog Ivana podignutom u prvoj polovini 14. vijeka.

Osim samostana ovdje se nalazi i Kuća Ive Duspera, najstarija kuća u centralnoj Bosni, a potiče iz ranog 18. vijeka. Kuća je proglašena za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Restauracija još uvijek nije izvršena, ali je kuća ipak otvorena za javnost i predstavlja izvanredan primjer autentične bosanske arhitekture iz osmanskog vremena.

Na ulazu u naselje nalazi se jedna od najstarijih bosanskohercegovačkih džamija koja je po predanju sagrađena 1463. godine za samo nekoliko dana po nalogu sultana Mehmeda II. Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.

Vladarski dvor u Kraljevoj Sutjesci nalazi se takođe u naselju. Sagrađen je u vrijeme bana Stjepana II Kotromanića, u prvoj polovini ili krajem prve polovine 14. stoljeća. Uz dvor se razvilo i manje varoško naselje, a podignut je i Franjevački samostan sa crkvom. Proglašen je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine Nacionalni spomenik čini kompleks kraljevskog dvora i pokretno naslijeđe pronađeno na arheološkom području, koje se nalazi u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Godine 1977. izvršena je konzervacija zidova ostataka palače i crkve.

Sve to još ljepšim čini priroda.

Video pogledajte OVDJE.

radiosarajevo

Slični članci

Back to top button