“Svima je dobro poznato da su radnice kladionica prve na udaru kriminalaca i lopova, a uz to smo i slabo plaćene. Plata iznosi oko 1.000 KM, a radni uslovi su grozni,” započinje svoju priču zaposlenica kladionice iz Mostara koja želi ostati anonimna.
Rad bez slobodnih dana i sloboda
Radnice sportske kladionice, prema njenim riječima, rade bez slobodnih dana. Godišnji odmor postoji, ali ga kolegica mora pokriti. Nemaju pravo na slobodan dan za vrijeme praznika, a radno vrijeme nerijetko ostaje nepromijenjeno, bez obzira na blagdane.
“Svaki Bajram provodim radeći od 9 do 23 sata ako nisam imala kolegicu druge vjeroispovjesti da me mijenja. Isto tako Božić se radi ako te nema ko mijenjati ” nastavlja ona.
“Svaki državni praznik radimo, evo sada u ponedjeljak je Dan državnosti mi radimo regularno i vjerujem većina mojih kolegica”.
“Ulazimo u novu godinu sa radom, ko još radi u normalnom svijetu 01.01? Pa radnice kladionica. Dolazimo na posao u 10 ujutru a u najboljem slučaju od 12 startamo sa poslom” dodaje radnica koja želi ostati anonimna.
Rad zimi do kasno u noć predstavlja i problem po njihovu sigurnost
Kako nam navodi, jedan od najvećih problema s kojima se susreću je rad zimi do kasno u noć, tačnije do 23 sata rade.
“Nije nam jednostavno ni raditi do 23 sata, kasno je, noć, manja fluktuacija šetača, svaki trenutak možeš očekivati da te neka budala opljačka i ko zna šta još” navodi.
Kladionice jače od države?
Iz svega što je do sada viđeno u BiH, stječe se dojam da su privatni priređivači bolje organizirani od onih koji bi trebali donositi zakone i nadzirati njihovo provođenje.
Zbog neadekvatnih zakonskih rješenja, ali i neažurnosti, privatnim priređivačima igara na sreću ne oporezuju se, barem ne kako bi trebalo, vrtoglavo visoke sume novca.
A siromašnim i obespravljenim građanima će se za neplaćene režijske troškove slati sudski izvršitelji na vrata.