Masovna je potražnja za kvalitetnim kamenom za razne namjene, a pogotovo za gradnje putova. Rad u kamenolomu, između ostalog i zbog toga, više je nego unosan posao. Koliko god bio profitabilan, i za pojedince i za državu, sigurnost i ljudski životi uvijek trebaju biti na prvom mjestu.
Početkom oktobra, tačnije 4.10, katastrofalna nesreća sa tragičnim ishodima zadesila je mještane Donje Jablanice. Usred noći, jaka kiša koja je padala, izazvala je vodene bujice i u kamenolomu, iz kojeg su se pokrenuli stijene i kamenje, i sravnile naselje. Veći broj ljudi je ostao potpuno bez krova nad glavom, a pojedini sa djelimično uništenom imovinom. Ali ono što je najteže i nenadoknadivo su životi izgubljenih ljudi. Ukupno njih 18 je stradalo. Godinama su mještani između sebe govorili da im se buši iznad glave.
Otvorena istraga o kamenolomu i nelegalna sječa šume
“Čim se desilo, moj ćaća govori: srušio se kamenolom 100 posto”, govori mi kolegica rodom iz Donje Jablanice.
Ljudi su znali, očito, no prije nesreće, kako saznaje N1, Inspekciji HNK niko nije prijavio izvođenje radova u spornom kamenolomu.
“Pregledom službenih evidencija Inspektorata Ministarstva gospodarstva HNK utvrđeno je da u posljednjih deset godina od građana nije zaprimljena niti jedna prijava da se vrše radovi na površinskom kopu ‘Šupljika’ Jablanica”, rečeno je za N1 iz Ministarstva privrede HNK.
No, neposredno nakon nesreće, vlasti u HNK otvorile su istragu o kamenolomu. Ono što do sada znamo je da kamenolom nikada nije dobio koncesiju za eksploatiranje kamena. Kantonalni inspektori su više puta od 2009. do 2021. godine vršili nadzor nad ovim kamenolomom, te izdali niz naloga za provođenje mjera. Kako smo saznali, bilo je i prijašnjih vlasnika ovog kamenoloma te je moguće da će istraga potrajati.
“Tim tužitelja koji je formiran povodom tragedije koja se desila na području općina Jablanica i Konjic intenzivno provodi istražne radnje u suradnji sa policijskim istražiteljima. Po naredbi tužitelja obavljene su obdukcije tijela smrtno stradalih, te se čekaju pismeni nalazi obducenta. Također, po naredbi suda, a pod nadzorom Tužilaštva HNK, istražitelji policije su izuzeli poslovnu dokumentaciju iz Ministarstva privrede HNK, a vezano za firmu ‘Sani’ d.o.o. Jablanica, u čijem sastavu je navodno bio i pomenuti kamenolom, te su naređena određena vještačenja”, rekli su za N1 iz Tužilaštva HNK-a, dodajući da nastavljaju rad na ovom predmetu.
Kao jedan od uzroka pojave klizišta u zoni Donje Jablanice spominje se i neplanska i nelegalna sječa šume uslijed čega dolazi do destabilizacije terena, a klizišta su se upravo pokrenula u tim dijelovima. Te informacije na terenu je dobio, kako nam je sam kazao, Zvjezdan Karadžin, profesor okolinske sigurnosti na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.
“Treba znati da je procentualno gledajući u BiH pod šumama površina od 55 posto. Nelegalna sječa šume je jako profitabilna djelatnost i samim tim zbog neadekvatne kontrole i kazni predstavlja jedan široko raširen problem u cijeloj državi. Nerijetko takva neplanska sječa šume završava formiranjem klizišta, manjeg ili većeg obima, koja su u konkretnom slučaju područja Jablanice imala katastrofalne posljedice“, istaknuo je sugovornik N1.
Kamenolomi su kroz historiju izazvali nekoliko nesreća širom svijeta. U Norveškoj 2020. godine, došlo je do klizišta kod kamenoloma u oblasti Alta, gdje je ogromna površina zemlje skliznula u fjord, odnoseći nekoliko kuća. U Austriji je 2020. godine došlo do velikog odrona u kamenolomu u blizini Salzburga, gdje je stijena i zemlja blokirala puteve i ugrozila nekoliko obližnjih kuća. Iako nije bilo žrtava, evakuacija je bila neophodna jer je prijetila opasnost od dodatnih odrona. Ovaj incident je uzrokovan kombinacijom prirodnih faktora, kao što su kiše, i ljudske aktivnosti u kamenolomu. U američkoj državi Alabama, 2019. godine, došlo je do urušavanja stijene iz kamenoloma koja je oštetila obližnje domove i poljoprivredno zemljište. Odron je nastao zbog intenzivnog iskopavanja u kamenolomu, što je oslabilo stijene i izazvalo njihov pad. Vlasnici kuća su morali da napuste svoja imanja zbog rizika od daljih urušavanja. U Vijetnamu je 2016. godine došlo do velikog odrona iz kamenoloma u provinciji Thanh Hoa, gdje su tone kamenja i zemlje padale na radnike, ubivši osam ljudi. Iako se nesreća dogodila unutar kamenoloma, odron je ugrozio i obližnje zajednice, prisiljavajući vlasti da evakuišu stanovništvo zbog straha od daljih klizišta i urušavanja. U sjevernoj Italiji, u regionu Pijemont, 2014. godine, veliki odron iz kamenoloma je oštetio puteve i infrastrukturu u okolnim naseljima. Lokalni putevi su bili blokirani, a nekoliko kuća je evakuisano jer su se nalazile u zoni potencijalnog rizika od novih odrona. Ovaj incident se desio nakon dugog perioda intenzivne eksploatacije, što je destabilizovalo teren. Pored nesreća koje direktno uključuju radnike ili građane, kamenolomi mogu uzrokovati nesreće indirektno, kroz zagađenje i ugroziti zdravlje lokalnog stanovništva.
Ovi primjeri pokazuju da odroni izazvani radom u kamenolomima mogu imati ozbiljne posljedice po zajednice i imovinu u blizini, naročito kada se radovi ne sprovode uz odgovarajuće mjere sigurnosti i zaštite životne sredine.
U bh. kameolomima najčešće stradali zaposlenici
I na površinskim kopovima u BiH je dolazilo do nesreća, najčešće su stradali radnici. Na površinskim kopovima “Findik” kojim je upravljalo poduzeće “Gabro-Lift” i “Ploče” kojim upravlja “Granit” – Jablanica, dolazilo je do incidenata u kojima su stradali zaposlenici. U posljednjih 10 godina u KS, registrovan je jedan smrtni slučaj radnika na kamenolomu u Hadžićima. U TK, također je bilo poginulih radnika koji su bili zaposleni u privrednim društvima koji se bave eksploatacijom kamena. Na prostoru USK nije bilo ugrožavanja života i imovine građana, ali bilo je određenih prijava oštećenja objekata, navodno usljed miniranja.
Određena opasnost se uvijek može pojaviti i na registriranim kamenolomima ali, kako za N1 kaže Fadil Krupić, kantonalni rudarski inspektor USK, kroz inspekcijski nadzor daleko efikasnije se može uticati na sprječavanje ili svođenje na najmanju moguću mjeru tih opasnosti i rizika po život i zdravlje radnika i imovinu građana u blizini kamenoloma.
“Kod nelegalne eksploatacije radovi se izvode bez potrebne dokumentacije, nestručno i improvizirano što može predstavljati rizik za lica koja te radove izvode. Kod registriranih kamenoloma osnovu opasnosti predstavljaju odstupanja od projektnih rješenja. U praksi je to najčešće smanjenje širine etaža ili njenog potpunog iskopavanja (tzv. potkopavanja etaža) što za posljedicu ima stvaranje visokih radnih kosina”, istaknuo je rudarski inspektor Krupić.
Konkretno, na prostoru USK kao potencijalno opasan izdvojio je nelegalni kamenolom na dijelu k.č. 1604 KO Donja Sanica u općini Ključ koji je bio zapečaćen, ali su službeni pečati uništeni.
“Nakon zabrane eksploatacije (25.10.2021 godine) i pečaćenja (19.11.2021 godine) i pored tog što su pečati uništeni, unazad tri godine na ovoj lokaciji nije zabilježena nelegalna eksploatcija (u tri godine izvršeno je šest kontrolnih inspekcijskih kontrola), a pristupni putevi u kamenolom zarastaju u biljnu vegetaciju”, naglasio je Krupić.
Zakon o rudarstvu kao i zakon o geološkim ne propisuje precizno tačnu udaljenost kamenoloma od naselja, međutim takva i ostala slična pitanja u vezi sa zaštitom okoliša, kao i života i imovine rješavaju se prilikom ishodovanja okolinske kao i urbanističke dozvole, gdje su detaljno navedeni uslovi koji se tiču okoliša, zraka, vode, tla, buke i slično, kojih se investitor mora pridržavati kako bi uopšte mogao pristupiti izvođenju radova. Samim tim ukoliko se u postupku za ishodovanje okolinskih i urbanističkih dozvola od nadležnih kantonalnih ministarstava utvrde određeni propusti koji se tiču zaštite okoliša, planirani kamenolom neće dobiti neophodne dozvole.
Na tzv. pozajmišta nadležni žmire
Teško je govoriti čak i o orijentacionom broju ilegalnih kamenoloma u BiH, a jasno je da postoje, što potencijalno može predstavljati problem kako za lokalno stanovništvo, tako i za okoliš. Pod legalnim kamenolomima se vode oni koji imaju dozvolu za eksploataciju, a pod nelegalnim se vode svi ostali, tu potpadaju i oni kojima je istekla dozvola za eksploataciju, a koji su nastavili sa radom. Opasnost ne predstavljaju samo kamenolomi, nego i takozvana “pozajmišta”.
Zvjezdan Karadžin, profesor okolinske sigurnosti za N1 pojašnjava, pozajmišta su manja i obično se koriste za dobijanje kamena za nasipanje puteva, ali zakon ne priznaje pozajmišta, međutim, pošto se radi o manjim zahvatima koja se koriste za sanaciju lokalnih puteva, obično se na to “žmiri”.
“Njihov eventualni negativni uticaj se može ogledati u potencijalnim opasnostima prilikom miniranja ili u slučajevima eventualnog klizanja masa na kamenolomu”, govori prof. dr. Karadžin.
Nije rijetko, upravo ta pozajmišta, vidjeti uz ceste. Pri izlasku iz Sarajeva na putu prema Palama, penjući se ka planini Bjelašanici… vidljiva su upravo pozajmišta, koja također predstavljaju opasnost za građana, ali i za imovinu.
Iz Ministarstva privrede KS, za N1 kažu, “pozajmišta” su mjesta gdje postoje mineralne sirovine čije količine nisu potvrđene prema važećim pravilima i standardima. Da bi se mineralna sirovina eksploatisala na tim lokalitetima, potrebno je prvo završiti geološka istraživanja. Nakon toga, kompanije moraju sklopiti ugovor o koncesiji i dobiti sve potrebne dozvole. Što se tiče konkretnih lokacija, Ministarstvo privrede KS je pregledalo izvještaje Kantonalne uprave za inspekcijske poslove za 2023. i 2024. Na lokalitetu “Presedla” na Igmanu, bilo je sedam inspekcijskih pregleda. Na lokalitetu “Presjenica” na Bjelašnici, također sedam, a na lokalitetu “Ophodža”, općina Stari Grad, osam pregleda.
“U tim izvještajima nije zabilježeno da se na ovim lokacijama vrši eksploatacija mineralnih sirovina”, navode iz Ministarstva privrede KS.
Na prostoru USK veliki je broj lokacija više ili manje aktivnih ili potpuno neaktivnih (napuštenih) koji potiču od tih tzv. pozajmišta. U zadnjih 5-6 godina predmetom inspekcijskih nadzora koji su vršeni po prijavama ili u redovnim kontrolama bilo su obuhvaće 82 lokacije. Procjena je da na prostoru USK ima oko 90 lokacija na kojima se u prošlosti u većoj ili manjoj mjeri vršilo iskopavanje mineralnih sirovina. Većina ovih lokacija trenutno nije aktivna, ali su one svejedno bile predmetom kontrole kao potencijalno interesantne za nelegalnu eksploataciju.
“Konkretno, u zadnjih 5-6 godina na ovih, u informaciji obrađenih 82 otkopa, izvršeno je u oko 365 inspekcijskih nadzora . Pri tom oni otkopi za koje je utvrđeno da nisu aktivni (zarasli su ili zarastaju u biljnu vegetaciju), a njih je sedamdesetak – oni su rjeđe kontrolirani, a oni koji su bili aktivni kontrolirani su češće (i po 5-6 puta u godini). Pri tom je doneseno 37 rješenja o zabrani eksploatacije, nakon kojih su mnogi otkopi prestali sa radom (posebno u Bužimu, lokalitet Mrazovac), a na otkopima koji su bili aktivni izdato je 16 prekršajnih naloga, nadležnim općinskim sudovima podnešeno je pet zahtjeva za pokretanje prekršajnih postupaka, a četiri puta Tužilaštvu USK poslane su prijave počinjenja krivičnog djela (povreda i oštećenje službenih pečata). Na 22 otkopa izvršeno je pečaćenje (ovi pečati su u velikoj mjeri oštećivani i/ili uništavani obzirom da su otkopi na pustim mjestima)”, govori nam kantonalni rudarski inspektor Krupić.
Blage kazne
Iz Inspektorata HNK-a napominju da su do 2010. godine, na prostoru HNK od Ivanjice-Ravno do Konjica i Prozor-Rame utvrdili postojanje 128 ilegalnih površinskih kopova, prema kojima su poduzete zakonom propisane mjere i dobrim dijelom je ova djelatnost uvedena u zakonsko poslovanje. Međutim, pravovremeno se na širim lokalitetima Bišće polje, Vrapčići, Ćask-Čitluk, Bradina-Konjic, Glogošnica-Jablanica utvrđuje protivzakonita eksploataciji i prema zatečenim izvršiteljima se poduzimaju zakonom propisane mjere. U posljednjih pet godina rudarska inspekcija je na širem lokalitetu Bišće polje zapečatila tri lokaliteta na kojima se vršila protuzakonita eksploatacija. U KS u posljednjih pet godina zatvoren je kamenolom Duboki do u Rakovici 2021. godine. U TK u posljednjih pet godina, prema podacima njihove inspekcije, nije zabranjen rad niti jednom kamenolomu. Kada je u pitanju USK, u posljednjih pet godina zbog neposjedovanja važećeg odobrenja za eksploataciju zabranjen je rad za dva kamenoloma i to kamenolom Šišići, grad Cazin i kamenolom Hajrat u Velikoj Kladuši.
Inače, kazne za nelegalnu eksploataciju variraju od kantona do kantona. Obično se kreću od 5.000 do 15.000 KM za pravno lice, te do 200 do 3.000 KM za odgovorno lice u pravnom licu.
Kada govorimo o legalnim kamenolomima, od četiri kantona u Federaciji BiH (HNK, KS, TK i USK) od kojih smo uzeli podatke o broju sa svim potrebnim dozvolama, najviše kamenoloma, od ovih kantona, je na području USK. Tu egzistira čak 41 kamenolom. Potom slijedi HNK sa 16, a onda TK sa 10, te KS sa 5 kamenoloma. Inače, nadzor rudarskih radova, rudarski inspektor mora vršiti najmanje jednom godišnje, međutim u praksi, kako kažu iz kantonalnih inspekcija, vrši se veći broj nadzora u kontinuitetu, kao i provjera zaštite na radu.
Nedavna nesreća u Donjoj Jablanici, gdje su ljudski životi izgubljeni dobrim dijelom i zbog odrona kamenja, potvrđuje koliko su propusti u regulaciji i nadzoru rizični za građane i okoliš. Unatoč postojećim inspekcijama i zakonima, nelegalni kamenolomi su i dalje prisutni širom države. Ključ za prevenciju ovakvih tragedija leži u pojačanom inspekcijskom nadzoru, efikasnijoj provedbi zakonskih mjera i strožijem kažnjavanju prekršitelja, kao i u preispitivanju postojećih rudarskih i ekoloških politika.
