Razum nalaže oprez, ali ljudi se žele vratiti
Danas se navršava mjesec dana nakon katastrofalnih poplava i klizišta koji su pogodili Jablanicu s 3. na 4. oktobar.
Mještani su i dalje u strahu ali žele se vratiti.
Kuća Dženana Imamovića izgleda kao malena igračka pored ogromnog kamenja koje se sručilo s planine pored njegove kuće u Donjoj Jablanici, a kuća njegovog brata koja je bila pored njegove sravnjena je sa zemljom, kao i kuće ispod njegove.
Dženana i njegovu suprugu zatekli smo ispred kuće, gdje je žena prala predmete iz kuće, pokušavajući spasiti stvari koje su bile dio njihovog života prije katastrofalnih poplava. Iako je pogled iznad njihove kuće strašan i odaje svu veličinu prirodne sile, Imamovići su i dalje tu, svakodnevno raščišćavajući prostor na kojem su živjeli.
Kažu žele se vratiti kada se stvore uvjeti, ali strah je puno veći, jer ne znaju hoće li više ikada biti sigurni, a ni sada dok raščišćavaju ne osjećaju se sigurno, jer strahuju da bi se kamenje iznad njihovih glava s prvom kišom ponovno moglo pokrenuti.
Dženan Maslo ranije je za naš govorio kako je zabrinut za ono što bi moglo biti, te kaže kako ne želi opet gledati scene kao iz najgorih filmova u kojima susjedne kuće i ljudi u njima nestaju. Maslo je kobne noći sa svog prozora bespomoćno mogao vidjeti silinu prirode koja nosi sve pred sobom.
”Ja ne znam što oni misle s ovim stanovništvom, hoće li nam dati neke odgovore je li sigurno za živjeti, jer je moja kuća jedno metar ipo pored koje je sve prošlo, ja sam u noći gledao kako su kuće nestajale”, kazao je Dženan Maslo za Bljesak.info, dodajući da se boji prve kiše i vjetra, da se ne bi ponovno sve pokrenulo.
”Ne da bi moglo krenut, krenut će sigurno. Za mjesec, dva ili dogodine ali ako se ništa ne pođe raditi sigurno će se scenarij ponoviti”, kaže Maslo, dodajući da se sanira samo prostor oko kuća, no uzrok se ne dira.
Razum nalaže oprez, ali ljudi se žele vratiti
Semir ef. Jahić, imam džamije u Donjoj Jablanici govoreći za Bljesak.info kaže kako se stanovnici suočavaju se s mješavinom osjećaja – dok razum nalaže oprez, mnogi su spremni vratiti se u svoje domove. ”Povratak je moguć uz garancije vlasti da je ovo selo sada sigurno ili da se osiguraju minimalni tehnički uvjeti da se ovdje život normalizira. Imamo ljude koji su se vrati koji su imali da se grubo izrazim štete, ali i oni žive u tom nekom strahu jer vidimo ovaj dio koji se odronio, nije dotaknut”, kaže Jahić dodajući da teren i dalje pokazuje znakove nestabilnosti. ”Sljedeća kiša nama je strah”, rekao je.
Mještani sami obilaze teren kamenoloma, prema njihovim zapažanjima stvorilo se nekoliko protočnih kanala i rupa, a i mi smo se sredinom prole sedmice penjali istim putem, a na oko, laiku teren izgleda poprilično opasno i krhko.
Imamovići, ali i ostali mještani Donje Jablanice zabrinuti su za svoju sigurnost te su tokom prošle sedmice tražili sastanak s lokalnim vlastima, koje većinom nisu nadležne za odgovore koje su njih zanimali, krenuvši od toga je li njihovo selo sigurno za život. Na sastanku koji je održan u srijedu poručeno je kako se čeka izvještaj Geološkog zavoda BiH koji će dati odgovore na pitanje smiju li mještani, opet iznova na svojoj zemlji krenuti graditi kuću i svoj život.
“Očekujemo da će finalni izvještaj biti završen za otprilike sedam dana, nakon što budu obrađeni podaci mjerenja LiDAR-om”, rekao je za Bljesak.info Vedad Demir, direktor Geološkog zavoda FBiH, odgovarajući na pitanje kada će mještani Donje Jablanice dobiti rezultate izvještaja ovog zavoda o stanju na terenu. Govoreći o tome kakvo je stanje na terenu i je li klizište u Donjoj Jablanici, kod kamenoloma, iz Geološkog zavoda smo dobili jedan dio odgovora koji zanima građane.
Na Čvrsnici se dogodili debritni tokovi
Kako bi približili materiju iz Zavoda su pojasnili kako su problem u Donjoj Jablanici stvorili Debritni tokovi.
Ograđeno prema dijelu debritnog toka, ili kako ga mještani zovu klizišta ”Debritni tokovi (Debris flows) koji su se dogodili na padinama Čvrsnice svrstavaju se u tzv. brzo kretanje mase (Rapid Mass Movement). Iako se prema nekim klasifikacijama vode kao klizišta, debritni tokovi imaju specifične karakteristike koje ih jasno razlikuju.
Te razlike prvenstveno proizlaze iz brzine i mehanizma kretanja. Naime, kod aktiviranja klizišta, kretanje mase je sporo i mjeri se u centimetrima po danu, dok se kod debritnih tokova brzine kreću u metrima po sekundi.
Klizišta se obično kreću po liniji sloma, odnosno po kliznoj površini, dok se kod debritnih tokova početna struktura i materijal u potpunosti razgrađuju tokom kretanja”, pojašnjavaju iz Zavoda. Kao rezultat toga, navode, klizna masa kod klizišta uglavnom ostaje cjelovita i, nakon pokretanja, često prelazi u stanje granične ravnoteže ili se kreće vrlo sporo, što je teško uočiti bez monitoringa. Stoga klizišta ostaju pod stalnom prijetnjom reaktivacije.
Slične padavine teško će pokrenuti tok ”S druge strane, kod debritnih tokova, kao što je slučaj iznad Donje Jablanice, većina koherentnog, nekoherentnog i tehnogenog materijala biva mobilizirana i uključena u tok, nakon čega se taloži u depozicionoj lepezi. To znači da je kvartarni pokrivač i deponirani tehnogeni materijal u padinskim koritima uglavnom erodiran do podloge (matične stijene), zbog čega je dalja erozija većinom ograničena”, pojašnjava direktor Geološkog zavoda. U slučaju kamenoloma, dodaje, visokoenergetski debritni tok mobilizirao je većinu tehnogenog materijala deponovanog u njegovom koritu, a stabilnost kosina radnog platoa zahtijeva posebnu analizu.
”S obzirom na navedeno, debritni tok slične magnitude nije za očekivati čak ni u slučaju padavina sličnog intenziteta”, ističe. Povratni period i oprez pri planiranju gradnje Međutim, debritni tokovi imaju svoj povratni period – takvi događaji su se već događali u geološkoj povijesti u istim koritima i sigurno će se ponovo događati. ”Ova činjenica mora se uzeti u obzir prilikom prostornog planiranja i izgradnje bilo kakve infrastrukture u depozicijskim lepezama i padinskim koritima podložnim ovakvim događajima. Ovakav pristup može pomoći u boljem razumijevanju specifičnih rizika vezanih za debritne tokove i potencijalno dugoročnijem smanjenju opasnosti u ugroženim područjima”, kaže Demir, direktor Geološkog zavoda FBiH. Brojni vjeruju kako je velikom broju žrtava u Donjoj Jablanici pridonio kamenolom koji nema nikakvih dozvola, udaljenom oko 500 metara od kuća u naselju, odnosno iznad kuće obitelji Imamović koja je oštećena.
Toni Nikolić, stručni savjetnik za inženjersku geologiju u Federalnom zavodu za geologiju, govorio je za Federalnu televiziju, naglasio je važnost detaljnog snimanja terena u Donjoj Jablanici prije bilo kakvog povratka stanovništva, posebno zbog nadolazećih zimskih uvjeta. Upozorio je da će padavine i temperaturne promjene izazvati dodatno otkidanje nestabilnih dijelova terena, što može dodatno ugroziti sigurnost. Dodao je da ozbiljnije analize neće biti moguće do proljeća te preporučuje izbjegavanje povratka u objekte na područjima koja su pogođena obrušavanjem stijena.
”Ne bih nikome preporučio da se vraća u objekte, pogotovo na mjestima gdje je prethodno dolazilo do obrušavanja stijena”, rekao je.
Izuzeta dokumentacija kamenoloma
Javnost je obaviještena da je istragu pokrenulo Tužiteljstvo HNK, te da je formiran tim tužitelja koji rade na predmetu, pa smo provjerili i do koje faze istrage su stigli.
”Vezano za Vaš upit, možemo Vas obavijestiti da tim tužitelja koji je formiran povodom tragedije koja se desila na području općina Jablanica i Konjic intenzivno provodi istražne radnje u suradnji sa policijskim istražiteljima, a o čemu smo javnost već ranije obavještavali. Po naredbi tužitelja obavljene su obdukcije tijela smrtno stradalih, te se čekaju pismeni nalazi obducenta”, navela je za Bljesak.info Ana Rajič glasnogovornica Tužiteljstva HNK-a.
Također, dodaje, po naredbi suda, a pod nadzorom Tužiteljstva HNK, istražitelji policije su izuzeli poslovnu dokumentaciju iz Ministarstva gospodarstva HNK, a vezano za firmu “Sani” d.o.o. Jablanica, u čijem sastavu je navodno bio i pomenuti Kamenolom, te su naređena određena vještačenja. Tužiteljstvo nastavlja rad na ovom predmetu, dok se konkretna sanacija čeka. Iz Vlade HNK-a za Bljesak.info su na upit o mogućoj sanaciji odgovorili kako u vezi kamenoloma nemaju ništa novo reći, kažu da je sve sada na pravosuđu.
