U posljednjih godinu dana cijena brašna pala je za 10 feninga po kilogramu. Međutim, paradoksalno, cijena hljeba i drugih pekarskih proizvoda zabilježila je rast.
S druge strane, pekari objašnjavaju da, pored brašna, u cijenu hljeba utiču i drugi troškovi, koji su u proteklom periodu znatno porasli, piše BN.
“Cijene kifle su nekada bile 10, pa 20 a sada 25 i 30 feninga, a toliko košta i kilogram pšenice. Prema tome, vidite kolika je razlika i koliko ne dolazi do usklađivanja cijena. Tu mi možemo reagovati tako što ćemo upozoravati, ali postoje institucije koje su zadužene da se time bave”, rekao je Jovan Vasilić, predsjednik ovog udruženja.
Naši sugrađani su također mišljenja da u ovakvoj situaciji nešto nije uredu i da bi cijena osnovne životne namirnice trebala da bude niža.
“Skupoća je velika, standard je opao. Za penzionere, katastrofa”.
“Kilogram hljeba, 2 kg brašna, 4 kg pšenice – to je paritet bio. Dugo vremena se to zadržalo, a sad je to u korist mlinske industrije daleko, daleko nepovoljnije.”
“Smatram da bi trebalo da se vodi računa o tome da ima ljudi koji ne mogu sebi da priušte te dodatne izdatke. Mislim da bi država trebalo malo da obrati pažnju i da koriguje cijene, odnosno da izvede kontrolu na maržu. Da vide kako to ljudi formiraju cijenu, jer izgleda, kako se meni čini, da svako formira cijenu kako hoće”.
“Hljeb je skup u odnosu na brašno. Tačno je, imaju i pekari izdatke, ali je ipak skupo. Samo, hljeb je nekada bio težak 1 kilogram, a koliko je težak danas? Da li ima 600 grama?”
Pekari cijene svojih proizvoda pravdaju činjenicom da je došlo do rasta najniže plate, te da sada, na mjesečnom nivou po zaposlenom izdvajaju dodatnih 382 KM.
“Naše preduzeće ima 120 zaposlenih. To je na mjesečnom nivou oko 40.000 KM i mi smo dali za ovih 10 mjeseci 400.000 KM je naše preduzeće dalo više ove godine nego prošle”, kaže Njegoslav Zagorac, vlasnik lanca pekara iz Bijeljine.
Zagorac dodaje da 80 posto svojih proizvoda pakuje u ambalažu koja je skuplja za 30 procenata, kao i to da najjeftinija mašina za pekarstvo košta 15.000 eura.
“Naše proizvode, bilo koje, ne možemo da dajemo za neku cijenu koja odgovara ekonomistima, udruženjima za zaštitu potrošača, koja odgovara penzionerima. Ne možemo. Jednostavno, pekari kada poskupe, onda znajte da im je dogorjelo, da to nije trka za profitom, nego jednostavno dogorjelo”, kategoričan je Zagorac.
Pekari dodaju da je veliki problem deficit stručne radne snage, te da je cijena njihovog rada prelazi 2.000 KM da je viša za minimalno 25 procenata, u odnosu na isti period prošle godine.
