Šta se krije iza lažnih dojava, pa ni hapšenja ne pomažu?
Nastavljaju se dojave bombi u srednjim školama u Kantonu Sarajevo. Danas opet nove, kako saznajemo, između ostalih, u Medicinskoj školi Jezero i Gimnaziji Obala.
Iako je posljednjih dana uhapšeno nekoliko osoba, izgleda da ni hapšenja ne pomažu, pa tako iz dana u dan, nove dojave. Na sreću, KDZ pregledom, svaki put se pokaže kako je dojava bila lažna. Bez obzira na to, kompletan sigurnosni sistem je opterećen i ovo sve košta. Ispašta MUP KS, uključeno je više KDZ timova, stotine hiljade KM se potroši… Najviše, zapravo, ispaštaju djeca. Ne pohađaju redovno nastavu, propuštaju slušati uživo gradivo, a nastava se svodi na online. Ispaštaju i roditelji, svi oni koji moraju usred radnog vremena otići po svoju djecu u vrtić ili školu.
A kad će se stvari riješiti, teško je reći. Očito hapšenja na pomažu. Ili je to toliko rasprostranjeno među djecom, da ni policija ne može stati u kraj, ili je, kako se govori, Tik-tok izazov, a od nedavno, iza kuloara su krenule i priče da se ovo dešava jer agencije koje se bave obezbjeđivanjem objekata, žele preuzeti i škole. Sve su to nagađanja. Saša Petrović, šef Odsjeka za borbu protiv kompjuterskog kriminala, ranije je za N1 kazao, u pitanju je dječija igra.
“Do sada su uhapšeni maloljetnici, djeca od 14 do 16 godina. Čitao sam grupe njihove na Instagramu, gdje se oni dogovaraju o slanju poruku, tu ima i plaćanja 2-3 KM da se pošalje dojava u školu. ‘Sutra imam test u školi, možeš li poslati’“, rekao je Petrović. Pored maloljetnika, uhapšen je i jedan 18-godišnjak, kojem je odmah određen pritvor, a koji se sumnjiči da je sedam puta lažno dojavio da su postavljene bombe u više škola u KS.
Nisu samo bh. škole bile žrtve “trenda dojava bombi”. Sve dojave, koje su se do sada pokazale kao lažne, zajedničke su mnogim evropskim obrazovnim insitucijama, počev od Francuske, Belgije, Litvanije, pa sve do batličkih zemalja. Zemlje u regionu, Srbija i Sjeverna Makedonija, prošle su godine također bile česte mete.
Djelimično, moglo bi pomoći, osloniti se na iskustva koja ima američki FBI sa svim vrstama anonimnih dojava. Američki FBI može biti kao pozitivan primjer u borbi sa svim anonimnim prijetnjama. Amerikanci su implementirali takovzani “tihi alarm”, odnosno, kada se prijetnja uputi ona direktno odlazi FBI-ju i onda oni hitno reaguju, dok onaj kome je e-mail upućen biva obaviješten od strane nadležnog organa da bude u pripravnosti.
Roditelji, ali i njihova djeca, kao rješenje za gotovo svakodnevne dojave o bombama, koje primoravaju na evakuaciju škola, smatraju da bi vlasti trebale razmišljati o tome da se škole vrate online nastavi, sve dok se stvari ne riješe.
