Slučaj kamenoloma u Donjoj Jablanici otvorio je niz sličnih pitanja u cijeloj Bosni i Hercegovini.
Brojni ekološki aktivisti su nakon razornog nevremena, u kojem je poginulo više od 20 osoba, u našoj zemlji intenzivirali svoju borbu.
Hitno preispitivanje
Traži se hitno preispitivanje koncesija za kamenolome, solarne i mini hidroelektrane, kao i hitno donošenje zakona o šumama na nivou Federacije.
Može li slučaj iz Donje Jablanice pokrenuti val promjena, kada je riječ o zaustavljanju zloupotrebe prirodnih resursa u Bosni i Hercegovini?
Građani i aktivisti širom BiH traže preispitivanje i pooštravanje dodjele koncesija u njihovim sredinama kako ne bi doživjeli sudbinu Donje Jablanice.
Posljednji prosvjed održan je u selu Miljkovići, na cesti Mostar – Čitluk, gdje su aktivisti naglasili da se događaju masovne prenamjene državnog šumskog i poljoprivrednog zemljišta u građevinsko zemljište.
Pitaju se kako je moguće da je investitor dobio dozvolu ako nema legalan pristupni put do solarnog postrojenja.
“Tražim da netko hitno zaustavi investitora, u ovom slučaju to je Marč d.o.o, graditelj, kako bi se proveo upravni spor. Ako su oni upravu, da imaju priključak, nek nastave raditi, ali sve je izvjesno i ono što je dostavljeno iz Autocesta Federacije, da oni nemaju dozvolu za priključak na magistralnu cestu”, kazao je za BHRT predstavnik neformalne grupe građana Mario Ćosić.
Stručnjaci i mještani
Ekološki aktivisti naglašavaju kako oni nisu protiv razvojnih projekata i investicija, ali zahtijevaju da se traži i uvažava mišljenje stručnjaka, a posebno glas mještana.
Podsjećaju i na Nepostojanje zakona o šumama na nivou Federacije i Hercegovačko-neretvanske županije što ostavlja otvoren prostor za slobodnu sječu šume u enormnim količinama, a bez nadzora i sankcija, prenosi BHRT.
“Jer oni znaju strašno puno i znaju generalno dosta. Oni tu žive i borave i znaju koji tu može biti utjecaj rijeka i kamenoloma i asfaltnih baza i sve te infrastrukture koja je danas vrlo zanimljiva za kapitalizam”, kazao je Adnan Đuliman iz Eko centra Blagaj.
O svemu se oglasila i direktorica Fondacije “Atelje za društvene promjene” Lejla Kusturica koja je navela:
“Jedan od prvih logičnih koraka sada bi bio da svaki nivo vlasti u Federaciji, ali i RS,uzme svoje prostorne planove i uzme mapu klizišta i da vidi da li na području klizišta se planiraju neke male ili velike hidroelektrane, rudnici ili kamenolomi. Takvi projekti moraju biti automatski poništeni i stopirani i ukinuti da ne bismo za pet godina bilježili neku katastrofu”.
Kamenolom u mostarskoj Bijeloj
Za donošenje odluka ključna je suradnja svih nivoa, smatraju u Ministarstvu trgovine, turizma i zaštite okoliša Hercegovačko-neretvanske županije.
“Mi moramo svi zajedno sjesti. Svi kantoni, općine, zajedno sa Federacijom u narednom periodu da razgovaramo kako regulirati ove oblasti, da postrožimo mjere za izdavanje dozvola i da to budu dozvole koje će se svake godine ili svake druge provjeravati, a ne ova dozvola izda se jednom, pa traje do beskonačnosti”, istaknuo je ministar trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK Emil Balavac.
Mnogobrojna klizišta srušila su i ugrozila kuće u Buturović polju. Stručnjaci upozoravaju da bi jedan od uzročnika mogle biti mini hidroelektrane protiv kojih se mještani i aktivisti bore godinama.
“Ja godinama se bavim tom problematikom i uvijek sam bio protiv i kao aktivist i kao profesor. Vidjeli smo na primjeru rijeke Doljanke što priroda može uraditi ako poremetimo taj ekosustav. Priroda vraća svom silom ako mi uništimo ono što je ona stvarala milijunima godina”, kazao je profesor zoologije i ekologije Sanel Riđanović.
Riđanović je podsjetio i na slučaj obrušavanja kamenoloma u mostarskoj Bijeloj u travnju ove godine koji još nije saniran.
Upravo u ovom slučaju Tužiteljstvo HNŽ je ovih dana formiralo predmet te su u fazi prikupljanja cjelokupne relevantne dokumentacije, nakon čega će biti saslušani svjedoci, provedena sva potrebna vještačenja, a sve kako bi se utvrdilo postoje li u konkretnom slučaju elementi kaznenog djela.
