Unatoč ogromnom turističkom potencijalu, prirodnim ljepotama, kulturnom naslijeđu i raznovrsnoj gastronomiji, BiH prema službenim statistikama bilježi najmanji broj turista u regiji.
Prošle godine našu zemlju je, prema podacima Agencije za statistiku BiH, posjetilo 1,7 milijuna turista, znatno manje u usporedbi sa susjednim zemljama. Srbija je imala 2,1 milijun turista, Crna Gora 2,6 milijuna, Slovenija više od 6 milijuna, a Hrvatska impresivnih 20 milijuna posjetitelja.
Brojke otvaraju brojna pitanja, a jedno je: koliko su one posljedica neprijavljivanja svih onih turista koji ulaze i borave u Bosni i Hercegovini, jer opći je dojam, prema onome što se može vidjeti na terenu, kako je broj turista koji posjete BiH daleko veći nego što pokazuju službeni podaci.
Nesklad između stvarnog i prijavljenog broja turista, skida zavjesu i sa svih, još uvijek nereguliranih pitanja u sektoru turističke djelatnosti u našoj zemlji piše Forbes BiH.
“Ako nije 50 onda je 40 sigurno”
“Problem neprijavljivanja gostiju je nešto s čime se suočavamo u Kantonu Sarajevo. Pretpostavka je kako od ukupnog broja turista čak do 30% bude neprijavljeno“, kažu u Ministarstvu gospodarstva Kantona Sarajevo.
U Republici Srpskoj, prema neslužbenim podacima, oko 50% noćenja je u sivoj zoni, navodi Ana Lakić iz Turističke organizacije Republike Srpske (TORS).
“Ako nije 50 onda je 40 sigurno. U prošloj godini u Republici Srpskoj je registrirano milijun i 112 tisuća noćenja, ta brojka je daleko veća. Statistika RS ne vodi evidenciju o boravku u privatnom smještaju“, ističe Lakić.
Slična situacija je i u Unsko-Sanskom kantonu, gdje, prema Arminu Amidžiću donedavnom direktoru Turističke zajednice grada Bihaća, značajan broj smještajnih kapaciteta često nije odgovarajuće evidentiran.
Dekapacitiranost inspekcije koja vrši provjere, te sama svijest “subjekata” koji su obvezni prijavljivati goste i naplaćivati boravišnu taksu, problem je u cijeloj BiH.
Lakić naglašava kako je u tijeku intenzivna suradnja s inspektoratom i poreznom upravom Republike Srpske kako bi se poboljšala kontrola nad ovim sektorom, te razmotrilo i uvođenje turističke inspekcije u ovom entitetu.
“Ukoliko vam netko nije dao račun za noćenje, nije vam dao ni za ostale usluge, što dovodi do ogromnih gubitaka zbog neplaćanja poreza. Radili smo analizu gdje smo uzeli 130 KM kao sumu koju gost troši po noćenju u BiH, to su milijunski iznosi“, kaže Lakić.
Tehnologija postoji
Nepostojanje jedinstvenog turističkog informacijskog sustava na razini BiH dodatno otežava praćenje turističkog prometa.
Zemlje u okruženju su problem evidencije turista riješile kroz platformu eVisitor, koja je, svojevremeno nuđena i BiH, a koja u realnom vremenu pruža uvid u sve turističke parametre, te predstavlja središnje mjesto prijave i odjave turista te obračuna i kontrole naplate boravišne takse. Prošle godine njegovo uvođenje najavila je Crna Gora, a o njoj razmišlja i RS.
Prije šest godina, 2018. godine, u našoj zemlji je pokrenut online sustav za prijavu boravka stranaca “e-stranac”. Ovaj sustav je prvenstveno uspostavljen radi unapređenja sigurnosnih aspekata, omogućujući državi pratiti koliko stranaca boravi u zemlji, gdje se nalaze, koliko dugo ostaju, te iz kojih zemalja dolaze.
Podijeljen je u dva dijela: jedan koristi Služba za poslove sa strancima (eStranac SPS), dok drugi koriste pravne i fizičke osobe koja pružaju usluge smještaja (eStranac). Pored jačanja sigurnosti, cilj sustava je bio olakšati prijavu gostiju, doprinijeti rastu turističkog sektora i unapređenju naplate javnih prihoda.
U RS-u, službena statistika Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske je jedini relevantan izvor praćenja turističkog prometa i praćenje noćenja po uplatama boravišne takse koje se vode u TORS-u na mjesečnoj razini. U Federaciji BiH u nekoliko njenih županija evidentiranje turističkog prometa se vrši i kroz korištenje online platforme za prijavu boravka turista (www.prijava.ba), za koju su iz Ministarstva gopodarstva KS pojasnili kako nudi sve potrebne statističke podatke (broj turista, indeks kretanja, dob, njihovo prosječno zadržavanje itd.) i jednostavna je za upotrebu.
Iznajmljivači ugušeni nepotrebnom administracijom
“Potrebno je unaprijediti komunikaciju između javnog i privatnog sektora, ljudima objasniti koliko je važna boravišna taksa, kako se ona vraća u zajednicu, ali je nužno i centralizirati sustav, ako se ne može centralizirati na razini BiH, može na razini FBiH, kako bi olakšao i pojednostavio postupak prijave, a ne da na tri strane prijavljujemo jednog gosta (unos podataka na prijava.ba, unos fizički u knjigu stranaca, te digitalni unos u e-stranac). To nije userfriendly sustav koji bi motivirao ljude biti dio sustava i svoje goste redovno prijavljivati. Ljudi se tijekom tri mjeseca sezone “uguše” administracijom, inspekcijom, umjesto da se bave gostima. Ali, unatoč tome, vidljivo je kako se sve više rade prijave gostiju, znam i po našoj turističkoj zajednici, svake godine ima sigurno 15,20 posto više prijavljenih gostiju u odnosu na prošlu godinu”, kaže Amidžić.
Nasiha Pozder, federalna ministrica okoliša i turizma kaže kako ministarstvo provodi javnu nabavku za digitalizaciju u turizmu čime bi se trebao unaprijediti sustav prijavljivanja gostiju, ali i praćenja njihovih dolazaka i boravka na području FBiH.
“Ovim projektom želimo dati novi zamah turizmu, jer trenutno turističku statistiku na temelju sustava za prijavu i odjavu turista obavljaju: Turistička zajednica KS, Turistička zajednica HNK, Turistička zajednica TK, Turistička zajednica SBK, zatim Ministarstvo privrede USK i Turistička zajednica grada Ljubuški. U tom smislu potencijalno dostupni podaci odnose se na pet od ukupno deset županija u Federaciji BiH i mi želimo prenijeti taj sustav na ostalih pet, odnosno čitavu Federaciju, što uključuje ZDK, Kanton 10, Posavski kanton, BPK i ZHK”, kaže Pozder i dodaje kako vjeruje kako će on biti primjenjen tijekom 2025. godine.
Jedan sustav kaže jedno, drugi drugo
“Konkretno u praksi to će značiti: raspolažem podacima, naprimjer za Srednjobosanski kanton; po federalnom Zavodu za statistiku evidentirano 114.435 noćenja, a prema sustavu prijava.ba, kojim upravlja nadležna županijska TZ 158.058 noćenja. To su ogromne razlike i uvođenje u sustav će donijeti veliku korist turizmu, radnicima u turizmu i našoj čitavoj privredi”, govori Pozder.
“Ovim pojektom ćemo poboljšati ovu oblast i vjerujem kako ćemo u sljedećoj fazi dodatno unaprijediti sustav za prijavu, kao što funkcioniraju e-visitor sustavi. Kamo sreće to uvezati na prostoru cijele države, jer bi tako imali efikasne alate razvijati naš turizam, ali tu je potrebna politička volja koje nažalost često nedostaje kada treba unaprijediti životno važna pitanja u našoj zemlji. Ovo je tek prva faza projekta, uveli smo koordinaciju s resornim kantonalnim ministrima, sastajemo se i s turističkim radnicima i znalcima, imamo stalnu komunikaciju s resornim ministrom u RS i vjerujem kako ćemo zajednički unaprijediti ovu oblast“. kaže Pozder.
Različiti zakonodavni okviri i pravila
Nepostojanje jedinstvenog turističkog informacijskog sustava na području BiH nije jedini izazov turističke djelatnosti. Ova oblast opterećena je neujednačenim zakonodavstvima i pravilima koja se primjenjuju ovisno o teritoriji.
U Federaciji BiH, turizam je u nadležnosti Federalnog ministarstva okoliša i turizma, a zbog specifičnog uređenja Federacije, županije imaju značajnu autonomiju u reguliranju turističke djelatnosti. Svaka županija može imati svoja pravila i propise o turizmu.
U Republici Srpskoj, turizam je centraliziraniji i reguliran kroz Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske. Zakon o turizmu uređuje osnovna pravila i propise koji se odnose na turističke djelatnosti.
U Federaciji BiH ni svaka županija nema svoju turističku zajednicu, a ne postoji ni ujednačen način prihodovanja odnosno financiranja turističkih zajednica.
Turistička organizacija Republike Srpske financira se iz naplate boravišne takse. Dio od 20% ide Turističkoj organizaciji RS, a 80% lokalnim turističkim zajednicama, kojih je trenutno oko 44. Takse su definirane prema razvijenosti lokalne zajednice, te se kreću u rasponu od 0,5 KM do 3 KM po gostu po noćenju.
Kanton Sarajevo i HNK ubiru i članarinu i boravišnu taksu. USK, SBK, PK i TK ubiru boravišnu taksu, dok ZHK, HBŽ, BPK i ZDK nemaju ni jedno ni drugo (nisu osnovane TZ, iako postoje županijski propisi). No, jednako kao i kod naplate boravišne takse, i u slučaju plaćanja članarine, stvari se ne odvijaju bez poteškoća. Mnogi gospodarski subjekti koji su dužni plaćati članarinu u iznosu od 0,05 posto od svojih prihoda, to ne čine.
“Tijekom šest mjeseci mog mandata uvidio sam koliko je neuređenosti, od nekih 4.000 gospodarskih subjekata preko 50% njih ne plaća članarinu, nisu u sustavu, i evo zadnjih šest mjeseci radimo s odvjetnicima i našim službama na uređivanju ove oblasti. Imamo rezultate, ali je pred nama još posla”, kaže za Forbes BiH Haris Fazlagić, predsjednik Turističke zajednice kantona Sarajevo.
Inspekcija radi svoj posao, ali su njihove ingerencije ograničene,” dodaje.
“Reći ću vam primjer, ako imate dužnika od 20, 30, 50 tisuća KM, inspekcija mu napiše kaznu 3.000 KM prvi put, drugi put izađe i napiše mu kaznu 3.000 KM, tu se njihove ingerencije završavaju. Dužniku je lakše platiti inpekcijske kazne nego ono što su dužni”.
Harmonizacija propisa
Novi Zakon o turizmu, koji je u pripremi nakon deset godina čekanja, zbog složenih nadležnosti i političkih usklađivanja, predstavlja ključni korak ka unapređenju turističke oblasti u Federaciji BiH. Cilj njegove izrade je harmonizacija propisa unutar Federacije BiH i usklađivanje sa pravnom stečevinom Europske unije u oblasti turizma.
Ministrica Pozder ističe kako je cilj novog zakona i ujednačavanje naplate boravišne takse i članarine na cijelom području Federacije BiH.
“Radna skupina je analizom postojećih županijskih zakonskih rješenja utvrdila nužnost uvođenja turističke članarine kako bi se turizam mogao sustavno razvijati i dugoročno primjenjivati”, navodi ministrica i dodaje:
“Nadam se kako ćemo u ovoj godini imati zakon u nacrtu i otvoriti javnu raspravu što prije jer će nam taj zakon nakon usvojene Strategije razvoja turizma za razdoblje 2022 – 2027. dati pravi okvir i put kojim treba ići naš turizam koji postaje sve značajnija grana našeg gospodarstva.
Bosna i Hercegovina ima sve preduvjete za razvoj uspješnog turističkog sektora, ali je za napredak ključno osigurati usklađenu legislativu, pojačan inspekcijski nadzor, podizanje svijesti o važnosti prijavljivanja djelatnosti i gostiju te uspostavu jedinstvenog turističkog informacijskog sustava na razini cijele zemlje. U suprotnom, BiH će i dalje statistički zaostajati za susjedima, ostajući turistički potencijal koji može donijeti mnogo koristi za ekonomiju zaključuje Forbes BiH.
Forbes BiH | Manager.ba
