Bosna i Hercegovina, baš kao i druge zemlje u regiji, već godinama se bori s crnim tržištem duhana i duhanskih prerađevina. Međutim, šta se događa kada susjedi počnu čistiti svoj teren? Ostaje li naša zemlja tada glavno utočište za sve koji žele brzo, a ilegalno zaraditi?
U posljednjih nekoliko dana, u kratkom razmaku, Ministarstvo unutarnjih poslova i Carinska uprava su u Hrvatskoj uhapsili više grupa švercera s ukupno više od 80 tona duhana i cigareta, koji su oštetili državni budžet za više od devet miliona eura neplaćenih akciza.
Radi se o velikim akcijama koje su, osim odlične organizovanosti i posvećenosti, pokazale i rasprostranjenost problema crnog tržišta duhana u cijeloj regiji. No, nakon što se jedan tok presjekao, poznato je kako se vrlo brzo pojavljuje drugi, najčešće malo dalje od prethodnog mjesta događaja. Zato, nameće se pitanje šta po ovom pitanju rade nadležne institucije u BiH?
Unatoč akcijama, neki još uvijek izbjegavaju zakon
Prema istraživanju agencije IPSOS iz decembra 2023. godine, ilegalna potrošnja duhanskih proizvoda u Bosni i Hercegovini iznosi 35%, od čega čak 30,9% pripada potrošnji ilegalnog rezanog duhana.
Kako je to veliki problem, agencije za provedbu zakona Bosne i Hercegovine poput SIPA-e, UIO i Granične policije, pojačale su broj akcija i zapljena, a kroz proteklih nekoliko godina napravile su značajne pomake po pitanju crnog tržišta duhana i duhanskih proizvoda.
Spriječeni su novi gubici u državnom budžetu i omogućeno je da se bar dio crnog tržišta stavi “pod kontrolu”. Međutim, iako rezultata ima, pravi je izazov držati korak sa švercerima, koji nastavljaju pronalaziti načine da izbjegnu zakon, a svakim smanjivanjem zapljena i akcija, crno tržište se automatski eksponencijalno povećava.
Šta kažu iz UIO i Granične policije BiH?
Na upit Klix.ba o ovoj temi, UIO obrazlaže kako je povećanje poreznog opterećenja duhana i duhanskih proizvoda u BiH u periodu 2009. do 2019. rezultiralo stalnim rastom maloprodajnih cijena cigareta i duhana za motanje i pušenje. Do opredjeljenja pušača za ilegalne proizvode, tvrde, doveo je nagli rast cijena na tržištu.
Prema tabeli izdanih akciznih markica koju su nam ustupili na uvid, može se primijetiti da se ukupan broj izdanih akciznih markica od 2009. do 2023. godine, dvostruko umanjio, i to bez značajnog smanjenja broja pušača u BiH.
Međutim, važno je naglasiti da posljednjih nekoliko godina nije dolazilo do novog rasta poreskog opterećenja na duhan i duhanske proizvode. Uz to, u proteklom periodu, agencije za provedbu zakona u BiH su radile dobar posao u suzbijanju šverca. Sve to rezultiralo je značajnim oporavkom tržišta.
UIO tablica izdanih akciznih markica u periodu od 2009. do 2023. godine
Najkritičnija je 2020. godina, nakon što je BiH zahvatila pandemija koronavirusa i kada su se sve aktivnosti prebacile u online svijet. Taj period rezultirao je i procvatom online trgovine ilegalnog duhana, što je za švercere bio pravi raj. Broj izdanih markica te godine iznosio je 184.976.310.
Ipak, kroz protekle četiri godine, ističu iz UIO, pojačani su napori u rješavanju ovog problema, a desili su se i momenti ključni za smanjenje crnog tržišta duhana i duhanskih prerađevina u BiH. Između ostalog, Upravni odbor UIO od od 2019. godine više nije podizao iznos posebne akcize na cigarete.
Interesantno je i da se cijena ilegalnih cigareta sve više približava cijeni ilegalnih te za sada iznosi 4,3 KM po paklici, što nije drastična razlika u odnosu na proizvode u regularnom prometu. Također, “podebljale” su se i zajedničke akcije zaplijene duhana i duhanskih prerađevina na crnom tržištu u BiH, presjecajući tako lance šverca.
Pa tako, u ustupljenom tabelarnom pregledu, od 2020. pa do kraja prve polovice 2024. godine, vidimo da je ukupna vrijednost oduzetog duhana i duhanskih prerađevina 11.616.869 KM.
UIO tabelarni pregled oduzetog duhana i duhanskih prerađevina u periodu od 2020. do kraja prve polovice 2024.
Svemu je značajno doprinijela i kampanja “Stop švercu“, putem koje građani pomoću anonimnih otvorenih linija UIO mogu prijaviti svaki oblik nezakonite trgovine duhana i duhanskih proizvoda. Kampanja je u prethodne tri godine zabilježila veliki odaziv građana, što je dovelo do oduzimanja značajne količine cigareta u vrijednosti nekoliko desetina miliona KM.
Svoje rezultate u prvoj polovici 2024. godine s nama je podijelila i Granična policija BiH.
“U prvih šest mjeseci 2024. godine, Granična policija zaplijenila je i privremeno oduzela 1.360 paklica cigareta bez akcizne markice, ukupne procijenjene vrijednosti 5.440 KM te 70 kilograma rezanog duhana. Kontinuirano radimo na sprečavanju svih oblika prekograničnog kriminaliteta, kao i na presijecanju lanca krijumčarenja cigareta i duhanskih proizvoda te odlično sarađujemo sa svim policijskim agencijama i Upravom za neizravno oporezivanje u BiH”, rekla nam je Franka Vican Bošković, glasnogovornica Granične policije BiH.
U poređenju sa rezultatima drugih domaćih agencije za provedbu zakona, kao i rezultatima agencija susjednih zemalja, nemoguće je ne primijetiti da su ove količine zaplijenjenog duhana i duhanskih proizvoda izuzetno male.
Svi su složni: Regionalna saradnja je imperativ
Kako možemo zaključiti, svaka zapljena je mala pobjeda u ovoj kompleksnoj borbi, a iz državnih agencija naročito ističu da je ključna međusobna saradnja država u regiji.
“Pored saradnje sa ostalim agencijama za provođenje zakona u BiH, Sektor za provođenje propisa UIO ostvaruje i kvalitetnu suradnju sa partnerskim agencijama iz regiona kroz pružanje informacija, kako o nelegalnom prometovanju duhana i duhanskih prerađevina, rutama kretanja krijumčarene robe, tako i o nelegalnom djelovanju lica i grupa”, kazali su nam iz UIO.
Zaključak je to bio i Regionalne konferencije o suzbijanju ilegalne trgovine duhanskim proizvodima u Herceg Novom 2023. godine, gdje su predstavnici BiH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije istaknuli potrebu za još efikasnijom saradnjom. Zajednički nastupi, razmjena informacija i koordinisane akcije, složili su se, jedini su način da se ozbiljno pristupi ovom problemu.
Problem crnog tržišta duhana nije nešto što će nestati preko noći. Kontinuirana je to borba koja zahtijeva upornost, resurse i međusobno povjerenje između regionalnih i naših državnih organa te samih građana.
Dinamična priroda ovog problema pokazuje da je potrebno dodatno unaprijediti saradnju svih aktera. Da li će to donijeti konkretnije rezultate, vrijeme će pokazati. No, poduzimanje ovakvih poteza definitivno daje nadu da bi zajednički napori mogli izroditi još efikasnije poteze.
