KONJIC / DR. ZEHRA SAVJETUJE – Kako očuvati mentalno zdravlje u poplavi ružnih vijesti?
U ljudskoj prirodi je da za sebe i sve one koje voli želi najbolje. Tako je jednostavno željeti. A svi želimo da budemo sretni, voljeni, materijalno situirani, društveno omiljeni i psihofizički zdravi…
Da, svi mi za sebe želimo, molimo i tražimo sreću, očekujući da nam društvo pruži potrebne uslove za ostvarenje iste. U konačnici u 21 stoljeću i eri demokratije na svim nivoima (o kojoj se nerijetko samo govori ali se ista i ne provodi) morali bi imati osnovne uvjete za funkcionalno sretan život.
Tražeći sreću i duševni mir okružujemo se sebi dragim ljudima, radimo i trudimo se pa stvorimo sopstvene mikro-kosmose u kojima se osjećamo dobro i zastićeno.
A šta? Šta kad se desi i sve nas pogodi STVARNOST?
Nakon covid epidemije, izolacija, maski, razdvojenosti i gubitka onih najboljih medju nama…. Nastavi se ratom u Ukrajini, pa u Palestini … Djeca, ruševine, slike stradanja…
Mediji dalje izvještavaju o stalnim političkim previranja u zemlji, pa se strah od ratova svjetskih razmjera neprimjetno širi…
Onda ostanemo ekonomski zatečeni rastom cijena zbog inflacije… Gubimo ljude koje volimo, ostajemo bez radnih mjesta, borimo se za društvenu postojanost minimuma ljudskih prohtjeva…pa odlazak mladih, niska primanja, sve više karcinoma, sve više duševnih bolesnika, zlostavljanja, femicid, crna hronika…
Kako se zaštititi od ovoliko teških tema i tegobnih vijesti? Šta da učinimo? Kako da se borimo da ostanemo fizički ali i psihički zdravi kad nestane nasih mikrokosmosa?.. Kako onda dalje ?.
Kako očuvati mentalno zdravlje u toj poplavi ružnih vijesti, kako sačuvati svoj duševni mir? Kako se zaštititi bar toliko da bi smo mogli zaštititi one koje volimo.
Krenućemo od definicije mentalnog zdravlja: Mentalno zdravlje je definisano kao stanje blagostanja u kojem svaka osoba ostvaruje potencijal na svim poljima života,adekvatno reaguje na svakodnevni stres i produktivno doprinosi svojoj zajednici. Dakle mentalno zdravlje nije samo odsustvo duševnih poremećaja i bolesti..
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u BiH godišnje se u prosjeku počini i do 500 samoubojstava. (3)
U Bosni i Hercegovini je u 2020. godini samoubistvo izvršilo 411 osoba, od čega 193 u Federaciji BiH, a 218 u entitetu Republika Srpska (5)
U Bosni i Hercegovini svaki treći dan jedna osoba sebi oduzme život.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, ona će 2020. godine postati druga najčešća bolest u svijetu.(3) ovi podaci jasno pokazuju koliko je mentalno opterećenih ljudi u našoj zemlji koji nisu u stanju da se nose sa postojećim permanentnim stresom. Živimo u društvu u kojem još uvijek, nažalost, mnogi vjeruju da psihologu ili psihoterapeutu idu samo „ludi“dok u razvijenom svijetu gotovo svaki čovjek ima svog psihologa.Imajte to na umu i borite se protiv samoosudjivanja na patnju,brigu i strah kako vas ne bi proglasili duševnim bolesnikom. Trebamo znati da na mentalno zdravlje mogu uticati brojni faktori uključujući i genetske predispoziciju(nasledje) ,uticaj okoline , svakodnevne navike i fizičko zdravlje.Stoga treba biti posebno obazriv ukoliko u porodici postoji duševno oboljeli pacijent i srodnik sklon depresivnom stanju i sl.
Pratite sebe i svoje osjećaje,pomirite se sa sobom ,pratite one koje volite . Ovo su vremena u kojima svi osjećamo strah,tjeskobu, bespomocnost i nevjericu a to su tegobe koje dugoročno mogu da dovedu do ozbiljnih mentalnih bolesti kakav je PTSD…Simptomi na koje posebno treba obratiti paznju su : sniženo raspoloženje,stalni osjećaj tuge,bezvoljnost,povlaćenje u sebe, nemogućnost da uživa u stvarima koje je do tada osoba preferirala i voljela,povlačenje u sebe, odsustvo komunikacije, pominjanje namjere da naudi sebi ili drugima .Možemo naći i neke od sljedećih simptoma: nesanica, košmarni snovi vrtoglavica,omaglica,slabost u nogama,osjećaj da će izgubiti svijest, pritisak u prsima, stezanje u grlu i otežano disanje, lupanje srca, preznojavanje, drhtanje ruku ili cijelog tijela, susenje usta, dijareja,povečan ili smanjen apetit , hronični umor i brza iznenadna promjena raspoloženja kada ima atake plača i „histerisanja“. Ako ovakvi simptomi traju duže od 2 sedmice zahtjevaju stručnu pomoć psihijatra ili psihologa i bez oklijevanja se treba javiti pripadajućoj zdravstvenoj ustanovi.
Postoje i brojne smjernice za samopomoć koje mogu u potpunosti ili bar djelimično uspostaviti balans u svakodnevnom životu i održati dobro mentalno zdravlje.
Preporučuje se:
1.Učiniti sve napore kako bi se održao pozitivan životni stav
Napraviti pauze u gledanju, čitanju ili slušanju vijesti, uključujući one na društvenim mrežama. Pažljivo birajte medijske izvore koji prezentuju aktuelnosti i smanjite slusanje vijesti na oko maksimalno 2x dnevno Uzastopno slušanje o pandemiji,ratu, inflaciji može biti uznemirujuće.
2. Povećati fizičku aktivnost (čak i u zatvorenom prostoru,kroz tjelesne vjezbe,sobno biciklo..) Ujutru i naveće radite vježbe disanja(udahnite duboko,istegnite tijelo,ispruzite ruke prema gore i zadržite dah na kratko,ponoviti vjezbu 2-3 puta)
3. Voditi računa o higijeni sna (odlazite na počinak u isto vrijeme, i ustajte u isto vrijeme, neka san traje 6-8 sati max, presvucite se i održavajte higijenu prije odlaska na poćinak,izbjegavajte popodnevni „san“osobito ako vas muči nesanica)
4. Voditi računa o zdravoj prehrani (po mogućnosti jesti češće manje obroke sa puno povrča , nemojte jesti u kasnim većernjim satima, najbolje ne jesti iza 20 h(osim voća) sedmično bar jedan dan jedite ribu ili morske plodove,izbjegavajte masno,slano i prženo,možete koristiti i vitamin C 500 mg 3-5 dana mjesecno, u zimskom periodu (nacicete u literaturi da su to mjeseci koje u svom nazivu imaju slovo r) koristite vit D , a u sezoni viroza i“ prehlada“i svakodnevno pod nadzorom liječnika. Izbjegavajte alkohol,opojna sredstva i cigarete.
5.Ostvariti društvene kontakte na najbolji mogući način(telefon,video pozivi,društvene mreže,uživo poštujuči potrebne mjere..) Razgovarajte s ljudima kojima vjerujete o svojim problemima i jasno i glasno progovoriti o sebi,svojim željama, stremljenjima i nadama, pričajte i o svojim strahovima i psihičkim padovima..
6.Aktivno se uključite u grupe ljudi sa sličnim ili istim interesovanjima(hobi,posao, misljenje oživotu) ,nastojte da razumijete i pružite pomoć drugim ljudima, pomaganje drugima jača sopstveni osjećaj sreće i povećava samopouzdanje
7. Organizirati aktivnosti u kući u doziranoj mjeri: gledanje TV a (serija, filmova), igranje društvenih igara, igrice na kompjuteru, čitanje knjiga, crtanje, sviranje, pjevanje
8. Prema sopstvenim vjerskim naklonostima organizirati upražnjavanje isti (meditiranje, molitva/namaz, odlazak u Džamiju,crkvu..)
9.Prema sopstvenim naklonostima baviti se sportom (planinarenje,plivanje,skijanje, kolektivni sportovi poput fudbala,kosarke i sl…. Ukljućiti se u sportske klubove, ućestvovati u manifestcijama)
10. Prema sopstvenim naklonostima baviti se društveno korisnim radom, upražnjavati slobodno vrijeme hobijima ili drugim kreativnim tehnikama (pisanje, crtanje, pjevanje i sl.).
11.Ukoliko niste motivirani za spostke aktivnosti i hobije nadjite svoj način i odvojite vrijeme za relaksaciju (vez,rukotvorine,kuhanje, čitanje,slušanje muzike, kupka ili tuširanje, razgovor sa prijateljima ili članovima porodice, šetnja i/ili rad u bašti, sadnja cvijeća na balkonu, ukrasavanje predmeta,kukičanje…)
12.Ukoliko su tegobe vrlo intezivne,praćene halucinatornim fenomenima ( vizuelnim ili slusnim prividjanjima) ,suicidalnim ili homocidalnim mislima i nakanama (opasnost po sebe ili druge) odmah potraziti stručnu pomoćJaviti se psihologu ili psihijatru . Pomoć je potrebno potražiti i ako tegobe traju duže od 2 sedmice.
Ono što je važno znati u ovim teškim vremenima kada stres postaje stalan i samo mijenja svoj oblik(pandemija,ratovi, inflacija,,,) je da znate: Svaki čovjek je jedinka za sebe i svako od nas različito reaguje na stres. Svi mi zaslužujemo ono što sebi sami želimo, sreću, fizičko i mentalno blagostanje,a za sebe i svoju sreću se moramo boriti. Od pamtivjeka se ljudi bore protiv bolesti,bijede i ratova , sad je takvo vrijeme ,sa svim tim nedaćama morate da živite i da- morate da ih preživite. Osjećaji su ljudski, tuga,očaj, beznadje i bjes- sve je to poziv za pomoć koje vaše tijelo vama šalje . Stavite sebe u centar svog života kako bi ste mogli da budete funkcionalni i dobri sebi i onima koje volite, pazite na svoje tijelo i um,a ako tuga i očaj predugo traju javite se po stručnu pomoć .
Dr Zehra Halilović-Begić
Neuropsihijatar
Konjic-BiH
Izneseni statisticki podaci preuzeti iz dole navedene literature
1.https://www.diskriminacija.ba/…/pandemija-i-infodemija…
2.https://globalanalitika.com/jedan-od-najvecih-izazova…/
3-https://www.slobodnaevropa.org/…/mentalno…/25133231.html
4.https://ec.europa.eu/…/non-communicable…/mental-health_h
