Konjičanka Smaila Mulić-Al Bunni, neurologinja s tri subspecijalizacije, priprema se za doktorat na Oksfordu

Piše: ISMET SMAJLOVIĆ – novikonjic.ba

Osim profesionanog, intelektualnog podviga, naznačenog u naslovu, koji je načinila Konjičanka Smaila Mulić-Al Bunni, povod da nastane ovaj zapis je bio i u tome što je njen otac svoje gimnazijske profesore “prekorijevao” što su na njegovoj predratnoj generaciji trenirali strogoću, a sačinitelj ovog zapisa bi ga “uvjeravao” da nisu ostali “blaženi u neznanju”, da, eto, nisu “preučili”, kako bi nobelovac Andrić znao reći. Ublažavajuće, anestezirajuće je bilo to što sam kao argument prizvao samoostvareni uspjeh kćerke mu Smaile, koju je već osvojeno golemo znanje odvelo izvan Bosne, u svijet nauke, novih saznanja.

Doktorica Smaila je ovih dana iz njene Evrope pristigla u zavičaj, u svoj Konjic. Oči su joj bile naseljene modrom rijekom, hercegovačkim nebom, zavičajnim brdima, a kad smo zametnuli eglen na terasi ponad Neretve, bilo je tu i podsjećanja, dozivanja djetinjstva, đakovanja pod Vrtaljicom.

A kad sam se pripremao za razgovor sa Smailom, sa jedne od fotki nastalih negdje u Evropi preda mnom je bljesnuo njezin lik sa “osmijehom kao ajet o džennetu”, upravo onaj lik koji ide uz ovaj zapis. Smiješak je kazivao o pribranosti, blagosti, samopouzdanju, saglasju sa životom ove naše Konjičanke, koja, očito je, svoje življenje osmišljava radom, ljubopitljivošću, otvorenošću spram drugih kultura, svjetonazora.

Doktorica je ovom zapisivaču kazivala kako se zaputila u podvig zvani – sticanje novih, širih znanja. Ponajprije je pripomenula, onako sestrinski, da su joj i braća Smail i Jasmin po znanja išli u svijet, onaj istočni, za razliku od nje koja druguje sa Evropom. Zapravo, Smail se školovao na vojnoj akademiji u Ankari, a Jasmin osvajao informatička znanja na Univerzitetu Sakarya. Godine 2014. Smaila biva proglašena najboljim studentom u generaciji i na Medicinskom fakultetu sarajevskom, dobija stipendiju Fonda “Dr. Nedžad Beganović”, godinu i po za ino-kompanije vodi kliničke studije u ustanovama u BiH. U susret Evropi kreće još u toku studija, najprije u Francusku, a kasnije kao ljekar na seminare i kongrese u Portugal, Tursku, Austriju, sa već osvojenim znanjima iz engleskog i njemačkog jezika.

Ova 34-godišnja Konjičanka kazuje kako je iznalazila načine da isfinansira ta svoja studijska putovanja. Zamolbama, potkrijepljenim dokazom o najboljem studentu, osmišljenim planovima, obraćala se mogućim spozorima njenog nauma da se školuje u svijetu. Prepoznajući njen dar za bavljenje medicinskom naukom, Ambasada Francuske u BiH finansira joj troškove i učešće na ljetnoj školi, a i Rotari klub iz Beča je bio veoma podsticajan. Pamti, dobro pamti plemeniti čin Elvedine Busuladžić iz jedne sarajevske turističke agencije koja joj je finansirala odlazak na kongres ljekara u Portugal. ”Dobrotvori koji umiju prepoznati nečiju žeđ za znanjem pa im pripomoći, blagoslov su ljudskog roda i to se ne zaboravlja” – reče.

Smaila je svoja ljekarska znanja i umijeća ponajviše primijenjivala na švajcarskim klinikama, radeći kao neurologinja. Nakon položene tri subspecijalizacije (EEG-elektroencefalografija, ENMG-elektroneuromiografija, neurovaskularni ultrazvuk), sprema se za doktorat na Oksfordu i u fokusu njenih istraživanja će biti autoimune upale mozga, koje još uvijek, kako naglasi, nisu dokraja odgonetnutne. U Londonu je i Smailin suprug dr. Asem Al Bunni, ali sa doktoratom iz arhitekture i ima status univerzitetskog profesora.

Doktorica Smaila je iznosila i svoja viđenja o medicini. U Švajcarskoj, u kojoj okončava boravak i rad nakon provedenih osam godina, zdravstvo ima izuzetan rejting, što je primjereno vrednovano. Na pitanje kakav medicinski tretman imaju, recimo, naši dijasporci, gastarbajteri, te imigranti, odgovoreno je da je spram njih “odnos profesionalan, pravedan”. A kako je u obrazovanju? – priupitao je ovaj autor-nekadašnji prosvjetar, nakon učestalih štrajkova prosvjetara u Engleskoj, susjednoj Hrvatskoj, a tek u BiH. Reče da su i prosvjetni radnici dobro vrednovani u ovoj Smailinoj privremenoj domovini.

I  dok nastaje ovaj zapis, a dan je 9. avgust, doktorica Smaila je navijestila porodično putovanje ka Mediteranu, do Jadrana, a poslije opet medicina, nauka. (Nedavno je četverolist mladih bh. naučnica, među kojima se s pravom našla i Smaila, proglašen bh. Marijama Kiri 21.vijeka). Tako se rodu konjičkih Mulića, koji su glasovitim učinili umjetnici drvorezbarenja, univerzitetski profesori, pisci, slikari, ljekari, pridružila i Smaila, otišavši u svijet po znanje koje će joj, zasigurno, otvarati nove vidike, još raznovrsnije profilisati profesionalnu biografiju, čineći je istinskim građaninom svijeta.