Dok se u našoj zemlji računa uglavnom na glasove penzionera, pojedine evropske zemlje pažnju su posvetile maloljetnicima i dozvolile da i oni glasaju na izborima. Takva opcija u Bosni i Hercegovini nije ni razmatrana, a mladi ostaju tek dio obećanja i radna snaga u političkim kampanjama. Je li evropska praksa za nas nedostižna?
Njemačka, Austrija, Belgija, Malta i Grčka su prvi put ove godine omogućile starijim maloljetnicima pravo glasa na izborima za Evropski parlament. Mladi u današnje vrijeme brže sazrijevaju, pa je ovaj iskorak za svaku pohvalu, smatra Vehid Šehić, bivši član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine. Nema ništa protiv toga da se ta praksa uvede u Bosni i Hercegovini. Međutim, upitno je da li smo za ovako ozbiljan korak spremni.
“Pristalica jesam, ali moramo prije toga napraviti reformu obrazovnog programa, obrazovnih institucija, naročito osnovne i srednje škole, koje moraju imati i vaspitni karakter. Da ih obrazuju na način da se moraju izboriti za svoju slobodu, da moraju imati svoje mišljenje, a ne mišljenje drugih”, dodaje on.
Ova opcija u Bosni i Hercegovini nikada nije ni razmatrana, kaže Šehić, i dodaje da je potrebno, prije svega, izboriti se sa svim izbornim nepravilnostima, kojima svjedočimo tokom svakog izbornog procesa.
“Zato što se godinama bavimo reformom izbornog zakonodavstva. Imamo taj problem da u našem Ustavu još postoji diskriminacija. Nismo elementarne stvari omogućili građanima Bosne i Hercegovine”, ističe Šehić.
Mlade je potrebno što prije uključiti u izborni proces, jer bi to doprinijelo demokratizaciji društva, smtraju politički analitičari.
“Dvije su poruke koje se mogu poslati na taj način: uvažavanje stajališta mladih ljudi i pokazivanje da im se daje prostor za aktivno učestvovanje u političkim procesima, a s druge strane da se spriječi to hvatanje u kandže političkih partija i disciplinovanje, pretvarajući ih u poslušnike i dobre stranačke vojnike”, objašnjava politička analitičarka Tanja Topić.
Maloljetnike je neophodno edukovati i o političkom životu i samom izbornom procesu, pa tek onda im omogućiti pravo glasa. Sve drugo je zloupotreba i kršenje prava djeteta, smatra ombudsmanka za djecu RS-a Gordana Rajić.
“Ako bismo razmišljali o tome da se maloljetnicima omogući pravo glasa, potrebno je da ti isti mladi budu uključeni u kreiranje izbornih procesa i politika, jer ipak je u pitanju njihova budućnost i tek onda bi to pravo glasa imalo pravi smisao”, dodaje ona.
U nekim evropskim zemljama, moguće je glasati već sa 16 godina. U Bosni i Hercegovini penzioneri su već godinama najaktivnija glasačka populacija, dok su, po mišljenju mnogih, mladi pasivni. Stoga, njihova edukacija i pružanje mogućnosti starijim maloljetnicima da se uključe u izborni proces svakako je nešto o čemu trebamo razmišljati.
