Alma Vila Humačkić: Rasla sam sa ginekologijom i ona je bila dio mene mnogo prije nego sam i sama postala ginekolog
U svijetu ginekologije i akušerstva, neka imena se ističu po svojoj posvećenosti, stručnosti i predanosti poboljšanju zdravlja žena. Jedno od tih istaknutih imena u Bosni i Hercegovini je Dr. Alma Vila Humačkić, doktorica koja je proglašena ginekologom godine 2023. po izboru čitatelja i pratitelja portala i časopisa Roditelj. Njen kontinuirani rad i izuzetna posvećenost pružanju vrhunske zdravstvene njege ženama prvashodno u Mostaru i Hercegovini, donijeli su još jedno priznanje i poštovanje. U ovom ekskluzivnom intervjuu, imat ćemo privilegiju da čujemo direktne uvide i savjete od dr. Alme Vile Humačkić o zdravlju žena, trudnoći, izazovima s kojima se suočavaju ginekolozi danas, kao i o njenim planovima za budućnost unapređenja zdravstvene njege žena kada je u pitanju Odjel ginekologije Kantonalne bolnice „dr. Safet Mujić“ u Mostaru. U nastavku ćemo zajedno istražiti misli i viziju ove istaknute stručnjakinje, piše Roditelj.ba
Kao ginekolog godine 2023., možete li nam reći nešto više o vašem profesionalnom putu? Šta je bilo presudno u odabiru ginekologije kao poziva?
Koliko daleko sežu moja najranija sjećanja uvijek sam znala da ću postati ljekar. U tom smislu je išlo i moje obrazovanje tako da sam nakon trećeg razreda gimnazije kao odličan učenik ostvarila pravo da polažem četvrti razred i upisem Medicinski fakultet u Sarajevu. Nažalost već na prvoj godini studija počeo je rat u BIH a Sarajevo je ostalo izolovano od ostatka svijeta. Nakon nepunu godinu dana provedenih u opkoljenom i ratom razrusenom Sarajevu u veoma teškim uslovima uspijevam konvojem u kom su bile žene i djeca da preko okupirane teritorije izađem iz Sarajeva i dođem u Mostar. Nakon toga odlazim u Ljubljanu gdje uspijevam upisati medicinski fakultet koji završavam u roku. Tokom studija sam bila u grupi studenata koji su se bavili istraživačkim radom na temu degenerativnih neuroloških bolesti te smo nakon uspješno završenog projekta dobili ponudu za dalju edukaciju na Neurološkoj klinici u Ljubljani. Neurologiju sam tada doživljavala kao riznicu najuzbudljivijih mogućnosti i izazova ali moje želje su uvijek bile usmjerene samo na jednu stranu, prema ginekologiji. Ta prekrasna izazovna disciplina u kojoj se prepliće precizna otvorena hirurgija, endoskopska hirurgija koja je upravo tih godina u Evropi uzimala svoj puni zamah, dijagnostika i naravno porodiljstvo kao privilegija koja nam pruža mogućnost rada na izvoru života. Obzirom da je moja majka, koja je bila moj najveći uzor u afirmativnim godinama, bila ginekolog i neizmjerno mnogo voljela svoj posao i svaki dan nasmijana odlazila na posao, negdje sam još u tinejdžerskim godinama razvila beskompromisnu ljubav prema ovoj divnoj i zahtjevnoj disciplini. Rasla sam sa ginekologijom i ona je bila dio mene mnogo prije nego sam i sama postala ginekolog. Tri godine sam radila u primarnoj praksi čekajući da se otvori mjesto za specijalizaciju i kada sam je konačno dobila kreće edukacija i usavršavanje u Sarajevu i Ljubljani u trajanju od 4 godine, nakon čega sam specijalizirala u Sarajevu i od tada sam zaposlena u KB „dr. Safet Mujić“ Mostar od 2010. na mjestu zamjenika, a 2013. na mjestu šefa odjela Ginekologije i akušerstva .
Ponijeli ste titulu ginekologa 2023. godine po izboru pratitelja časopisa i portala Roditelj. S obzirom da se radi o trudnicama, mama tj. roditeljima šta za vas predstavlja ova titula?
Jako sam ponosna na titulu ginekologa godine po izboru čitatelja časopisa Roditelj, jer sam mnogo godina truda, ljubavi i odricanja uložila u svoj rad i obrazovanje kao i rad cijelog odjela na čijem sam čelu sad već cijelu deceniju. Porodiljstvo je sklizak teren, bez obzira koliko se trudite i radite najbolje koliko znate i možete i u interesu pacijenta, uvijek će postojati neka nepredvidiva situacija sa nepovoljnim ishodom i neko ko će vam se jako zamjeriti. Trudim se racionalno sagledati sve uspone i padove, izvući lekciju iz svake situacije i nikada ne prestati raditi na sebi. Kada ste na čelu jedne ovako zahtjevne discipline vi morate rješavati i biti involvirani u sve najteže i najkomplikovanije slučajeve tako da vas malo koja komplikacija ili nepovoljan ishod može zaobići. Uprkos tome, radost i energija, osmjesi, suze radosnice i neizmjerna sreća na porodima svaki put izmame ono najljepše u nama i pomislimo da vrijedi ovo svih uspona i padova, nespavanja, dilema i pravih odluka u pravo vrijeme. Ne postoji ništa tako iskreno i čisto, tako duboko i jako, predano i odano kao ljubav majke prema djetetu a najsvjesniji smo te energije upravo na porodu. Ja lično se svih ovih godina iskreno divim svim tim prekrasnim, hrabrim ženama, koje stoječki podnose trudove, satima dišu, hodaju, tiskaju kako bi podarile život a onda onako iscrpljene danima, mjesecima i godinama ne spavaju kako bi kroz dojenje i posvećenost dale najoptimalnije uslove za zdrav psihički i fizički razvoj. Upravo zbog toga što tako beskrajno cijenim i divim se trudnicama ova titula ima poseban značaj. I sama sam majka dvoje prekrasne djece i prošla sam kroz dva nimalo lagana prirodna poroda te i s te strane mogu shvatiti i razumjeti svu patnju i bol, strahove i izazove kroz koje roditelji prolaze. Hvala svim dragim damama koje su glasale i za mene i za moje kolege koji su sve vrsni ginekolozi jer sa svim vasim pohvalama i primjedbama i mi postajemo bolji doktori i bolji ljudi.
Koje su najčešće zdravstvene probleme s kojima se žene suočavaju danas, i kako bi trebalo da se ti problemi tretiraju i prevazilaze?
Najčešći problem iz sfere reproduktivnog zdravlja danas predstavlja sterilitet bračnih partnera, koji se definiše kao izostanak začeća u godini nezaštićenih odnosa. Problem s plodnošću danas ima svaki 7. par ili 15% partnerstava i nažalost taj procent je u stalnom porastu. 50% steriliteta je ženska neplodnost, 40 % muška a u 10% uzrok steriliteta je nepoznat. Osim uobičajnih uzročnika neplodnosti, kao što su infekcije, anatomske promijene reproduktivnih organa, endometrioza, hormonalne smetnje i biološko starenje, sve više se spominju i faktori okoline- epigenetika, ishrana, izloženost toksičnim supstancama i radioaktivnom zraačenju, stres. Danas se bračna neplodnost može liječiti metodama potpomognute oplodnje koje su samo djelimično uspješne i zato je potrebno raditi na prevenciji infekcija kod oba spola i hirurškom ili medikamentoznom rješavanju opstrukcija unutar reproduktivnog trakta, zato su redovni ginekološki pregledi ključ zdravog reproduktivnog života. Iz sfere ginekološkog zdravlja najveći problem predstavljaju ginekološki karcinomi, maligna oboljenja koja su u stalnom porastu što se tumači načinom života, štetnim životnim navikama, utjecajem radne i životne sredine te značajnim produljenjem životnog vijeka. Najučinkovitiji način smanjivanja smrtnosti od malignih bolesti je njihova prevencija, rano otkrivanje i pravovremeno liječenje te rehabilitacija nakon liječenja, odnosno edukacija bolesnika u svrhu sprječavanja povratka bolesti i pravilnog načina života. Za sve ginekološke karcinome značajan je izostanak simptoma u ranim fazama bolesti, zato su neophodni preventivni pregledi kao i preventivno cijepljenje protiv viskoonkogenih tipova HPV koji uzrokuju kaarcinom grlića maternice.
Kako biste savjetovali žene da vode zdrav način života u cilju očuvanja reproduktivnog zdravlja?
Cilj medicine je prevenirati a ne liječiti. Zdrav način života ima mnogobrojne benefite, a očuvanje reproduktivnog zdravlja je samo jedan od njih. Drastične promjene u tjelesnoj težini mogu postati riziko faktor za neplodnost. Zdrava i balansirana ishrana je ona koja ispunjava sve nutritivne potrebe žene. Pored toga moramo istaknuti važnost tjelovježbe koja smanjuje nivoe stresa i dovodi do ravnoteže hormonalnog statusa. Zdrav način života također podrazumijeva i prestanak konzumacije duhana i alkohola.
Kompletan tekst je na linku