Popis radnih obaveza je koristan kako biste bili na pravom putu, ali s vremena na vrijeme može vas primorati da se osjećate loše zbog stvari oko kojih se ne snalazite.
Da biste se riješili osjećaja razočarenja, profesor na američkom Univerzitetu Georgetown i autor knjige “Spora produktivnost (Slow Productivity)” Cal Newport je istakao da je potrebno na nekoliko načina napraviti samoprovjeru popisa radnih obaveza. Prema njegovim riječima, to prvenstveno znači prepoznati to da smo jako loši u predviđanjima.
“Ako sjednem na početku mjeseca i kažem: ‘Koliko mislim da ovaj mjesec mogu uraditi posla?’ Sigurno je da ću tom prilikom biti divlji optimista, što znači da ću vjerovatno biti razočaran kada dođem do kraja mjeseca”, ukazao je.
Newport je napomenuo da je to normalna i na neki način dobra stvar. To znači da imate ambiciozne ciljeve i da ste motivirani da ih ostvarite. No, to zahtijeva i pogled na svakodnevne prepreke koje vam stoje na putu.
“Započnite tako što ćete sagledati koliko ste uradili tokom dužeg vremenskog perioda. Ljudi su stvarno loši u procjeni vremena koje im je potrebno za intelektualne poslove. Dakle, da biste imali bolju predstavu o tome koliko zaista možete uraditi u određenom vremenskom okviru, prisjetite se koliko ste postigli u posljednja tri mjeseca ili u posljednjih godinu dana”, sugerisao je.
Obratite pažnju na stvari na koje ste ponosi, na to šta je utjecalo na ishod onog što ste radili i da li ste većinu svog vremena i energije potrošili radeći na onome što ste zaista željeli raditi.
Zatim je potrebno da provjerite da li postoji neusklađenost između radnih zadataka koje ste izvršavali iz dana u dan i da li vas oni vode do sjajno odrađenog posla. Recimo da ste se osjećali više zauzetim nego ikada između sastanaka i pisanja emailova, ali ste razočarani zato što ste ispunili dva od svoja četiri cilja.
Razlog za razočarenje može biti u tome što produktivnost previše mjerite na osnovu aktivnosti ili malih zadataka koji vas zaokupljaju tokom radnog vremena. No, kada razmišljate o produktivnosti prema rezultatima, onda počinjete vidjeti da su ti mali zadaci bili prepreka na putu ka cilju.
Svijest o tim preprekama može biti od pomoći kada budete određivali buduća očekivanja na poslu. Osim toga, može vam pomoći da prekinete užurbani posao kako biste napravili mjesta za napredak.
Da biste eliminisali ove male zadatke koji vas zaokupljaju, razmislite koliko ih možete pojednostaviti. Napravite listu prioriteta, a Newport preporučuje i to da u toku sedmice odredite dan kada uopće nećete imati sastanke i/ili da u toku radnog vremena odredite vrijeme koje ćete posvetiti samo onome što smatrate najprioritetnijim. Još jedan od principa spore produktivnosti jeste manje raditi, ali više kvalitetno, piše CNBC.
