Kako je prosuti šećer postao važniji od masovnog pomora pčela u Mostaru
Ni dva mjeseca koliko je prošlo od željezničke nesreće koja se, podsjetimo, dogodila 10. marta u prigradskom naselju Opine, praktično, na ulazu u Mostar, industrijski šećer koji se nalazio u prevrnutim vagonima nije uklonjen!
Tako se masovni pomor pčela nastavlja. Naša ekipa je i danas svjedočila groznom prizoru na mjestu nesreće, gdje je skoro cijelo područje prekriveno uginulim pčelama. Širi se i nesnosan smrad, a nažalost, pčele i dalje umjesto na ispašu dolaze na to mjesto u potrazi za sladežom i, praktično, guše se u tom šećeru.
Očajni pčelari
Kako su ranije iznosili očajni pčelari okupljeni oko Pčelarskog društva „Vrijesak“, one pčele koje prežive , zapravo, sada donose otrov u košnice.
I, dok se agonija pčelara nastavlja, dotle se postavlja pitanje šta su uradile nadležne insitucije.
Služba za inspekcijske poslove Grada Mostara proglasila se nenadležnom, jer je područje na kojem se dogodila nesreća, kako su rekli, u pružnom pojasu koje pripada Federaciji BiH. Stoga, njihovi komunalni inspektori su, kazali su nam, kontaktirali Federalnu upravu za inspekcijske poslove (FUZiP).
U odgovoru koji smo dobili iz FUZiP-a su nam, pak, kazali da su ih o ovoj situaciji obavijestili nezadovoljni građani nakon čega su iz Federalnog urbanističko-ekološkog inspektorata odmah kontaktirali nadležnu kantonalnu inspekciju Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša Hercegovačko-neretvanskog kantona koja je, naveli su, provela postupak inspekcijskog nadzora i subjektu nadzora naložila mjere za otklanjanje rasutog šećera.
Odgovor iz FUZiP-a
– Na osnovu usmenog zahtjeva Glavnog federalnog veterinarskog inspektora po ovlaštenju i uz uvažavanje činjenice da u predmetnom slučaju veterinarska inspekcija nije nadležna za postupanje, federalni veterinarski inspektori su izvršili obilazak mjesta na kojem je došlo do nezgode i prosipanja veće količine šećera.
Na licu mjesta u naselju Opine, između magistralne ceste M-17 i pruge Sarajevo-Ploče, zatečena je veća količina industrijskog šećera. Jedan dio šećera je pokriven folijom koja je učvršćena kamenjem i paletama. Pomenuto izgleda kao nedovršen posao i privremeno rješenje, a nije poznato ko je izvršio prekrivanje. Preostali dio industrijskog šećera, odnosno zatečene mase koji nije prekrivena, zaprljan je prašinom, blatom, kamenjem, zemljom i sl., ali i nekom crnom materijom koja podsjeća na ulje. U tom dijelu su se uslijed kišnih padavina stvorile „šećerne lokve“ koje intenzivno privlače pčele. Pošto se radi o neprirodnom, a vjerovatno i zagađenom izvoru hrane za pčele, evidentno je ugibanje istih.
Koristimo ovu priliku da upozorimo na ugroženost pčelinjih zajednica zbog nesaniranja mjesta nezgode-stoji u odgovoru na naš upit iz FUZiP-a.
Nadalje, u vezi pomora pčela na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća Mostara, načelnica Gradskog odjela za privredu, komunalne i inspekcijske poslove, Amira Trbonja je kazala kako je lično kontaktirala „Željeznice F BiH“, ali „da joj je rečeno kako oni ne mogu pomjerati šećer dok Uprava za indirektno oporezivanje ne obavi svoj dio posla“.
Pojašnjenje smo, stoga, zatražili i od Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, a u njihovom odgovoru je navedeno da je predmetna roba, to jest, sirovi šećer koji se nalazio u vagonima teretnog voza „Željeznica FBiH“ od polaznog carinskog ureda CR Željeznička stanica Čapljina upućena po pojednostavljenom postupku provoza robe željeznicom do odredišta ureda CI Brčko.
Šta kažu iz UIO BiH
– Pet vagona u kojima se nalazilo 202.520 kg šećera se prevrnulo pri čemu je došlo do rasipanja šećera po pružnom nasipu, okolnom zemljištu i po prostoru autopraone koja se nalazi neposredno uz pružni prelaz. Kako je u noći kada su se vagoni prevrnuli pa sve do pregleda robe od strane carinika (oko 30 sati) bez prestanka padala kiša značajan dio šećera se istopio od kiše. Carinici su postupili po Uputstvu o pojednostavljenom postupku provoza željeznicom. Radnici Željeznica FBiH uklonili su šećer i pruga je osposobljena.
Po prispjeću u odredišni centar osam vagona šećera koji nije oštećen je ocarinjen. Trećeg aprila 2024.godine uvoznik robe firma STUDEN-AGRANA Rafinerija šećera d.o.o. Brčko Industrijska broj 4 Brčko, putem svog ovlaštenog zastupnika “Belisar” d.o.o. Brčko podnijela je CI Mostar Zahtjev za otpis robe u kojem je traženo da se izvrši otpis robe koja je potpuno uništena ili nepovratno izgubljena-naveli su iz UIO BiH.
To je, kažu, podrazumijevalo da je dalje postupanje sa rasutim šećerom bilo u nadležnosti vlasnika robe firme STUDEN-AGRANA Rafinerija šećera d.o.o. Brčko i „Željeznica F BiH“.
– Cijeli postupak se odužio jer je angažovan i sudski vještak poljoprivredne struke (26.04.2024., na lice mjesta izašao 27.04.2024.g) koji je izašao na teren i utvrdio da je prosuti šećer neupotrebljiv, što je konstatovao i svojim nalazom od 30.04.2024.godine . Istog dana je Komisija CI Mostar je 30.04.2024.napravila Zapisnik o pregledu robe i isti dostavila Odsjeku za carinske poslove RC Tuzla na dalju nadležnost. CI Mostar 07.05.2024.godine dobila je Zahtjev za sačinjavanje Zapisnika za uništenje carinske robe od uvoznika STUDEN-AGRANA Rafinerija šećera d.o.o. Brčko Industrijska broj 4, Brčko. U navedenom Zahtjevu tražili su da CI Mostar sačini zapisnik o uništenju carinske robe ( sirovog šećera koji se prosuo iz pet vagona u količini 202.520,00kg )-naveli su nam iz UIO BiH.
Pravljenje zapisnika
Da bi CI Mostar, pojasnili su, mogla sačiniti navedeni zapisnik i isti dostaviti uvozniku i „Željeznicama FBiH“, „Željeznice FBiH“ trebaju prvo da podnesu Zahtjev za uništenje robe pod carinskim nadzorom.
– Nakon odobravanja zahtjeva, šef CI Mostar formirat će komisiju koja će pristupiti uništenju robe i nakon uništenja napraviti Zapisnik o uništenju carinske robe pod carinskim nadzorom. Od strane Željeznica Federacije, 08.05.2024.godine dobili smo dopis da će Zahtjev za uništenje robe pod carinskim nadzorom podnijeti čim sklope ugovor sa komunalnim preduzećem za zbrinjavanje otpada i da očekuju da će to biti u roku od par dana-zaključili su u odgovoru koji su nam uputili iz UIO BiH.
