Na izgradnji hidroelektrane Dabar, aktivirana su gradilišta u zoni mašinske zgrade, brane Pošćenje, kao i na nasipu Grebak, a na ovom projektu koji izvodi kineska kompanija Gezhouba group angažovano je oko 100 kineskih radnika, rekao je Srni direktor preduzeća Hidroelektrana Dabar Slaviša Stajić.
Stajić je objasnio da je na nasipu Vranjača u toku gradnja pristupnog puta, pa će i to gradilište biti aktivirano u narednih 15 dana.
On je objasnio da, kad je riječ o mašinskoj zgradi, potrebno je izmještanje elektroinfrastrukture i vodovoda kojim se snabdijeva naselje Pađeni, a kada sve to bude završeno radiće se na iskopu.
“Kad je riječ o kanalu kroz Dabarsko polje, čim se voda povuče, izvođač će ući u te radove”, rekao je Stajić.
On je dodao da je preliminarni dizajn, koji je obaveza izvođača, kompletiran i potvrđen, a kada počne građevinska sezona očekuje se intenziviranje radova na svim gradilištima.
Stajić je rekao da je pokrenut postupak eksproprijacije za dalekovod, a nakon toga preostaje da se intenzivira eksproprijacija u zoni akumulacije.
“Na taj način ćemo riješiti sve imovinskopravne odnose za kompletno zemljište na projektu hidroelektrane Dabar”, rekao je Stajić.
On kaže da je 15. decembra planiran početak radova na dalekovodu, a s obzirom na zahtjevnost objekata, nastojaće se da se u toku ove godine završe pristupni putevi, kao i temeljenje brana i nasipa, kao i da se završe injekcioni radovi u nasipima Grebak, Vranjača i brane Pošćenje.
“Trenutno je na projektu angažovano oko 100 kineskih radnika, prema informacijama koje imamo od izvođača, kineska Gezuba grupa, a radove na nevesinjskom platou, kao podizvođač izvodi firma Integra sa domaćom radnom snagom”, rekao je Stajić.
Hidroelektrana Dabar je investicija vrijedna 661 mil KM, pripada projektovanom hidroenergetskom sistemu hidroelektrana na Trebišnjici i predstavlja najvažniju hidroelektranu u sistemu Gornji horizonti.
Riječ je o najvećem projektu u bivšoj Jugoslaviji u posljednjih više od 30 godina, snage 160 megavata, koja će omogućiti proizvodnju struje za dodatnih 50 odsto postojećeg Hidrosistema na Trebišnjici.
(akta.ba)
