Da su školske klupe i učionice u srednjim školama širom Bosne i Hercegovine sve praznije i da zvono na odmor poziva sve manje đaka pokazuju podaci koji kažu da je u razmaku od 10 godina u srednjim školama upisano skoro 50.000 učenika manje, točnije 48.529 učenika, a broj škola, prema Agenciji za statistiku BiH, ostao je isti.
Tako je u 311 srednjih škola u školskoj 2023/2024. godini upisan 107.821 učenik, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za 115 učenika. Desetljeće ranije, odnosno na početku školske 2013/2014. godine, školovanje je započelo 156.350 učenika.
Svoje znanje učenicima u ovoj školskoj godini, prema podacima Agencije, prenose 12.554 nastavnika, dok je prije 10 godina taj broj bio 13.037, što je manje za 483, pišu Nezavisne novine.
Ako uzmemo u obzir da odjeljenje ima oko 25 učenika, prema ovim podacima, BiH je ostala bez oko 1.941 odjeljenja.
Aleksandar Majić, demograf, ističe da je, ako se promatra posljednjih 30 godina, očigledno smanjenje broja učenika kako u osnovnim, tako i u srednjim školama i u Republici Srpskoj i u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Kako navodi, objašnjenje za takve procese je prije svega niska stopa fertiliteta.
“Kad pogledamo statistiku, mi jednostavno vidimo da se manjak učenika u osnovnim školama reflektira i na srednje škole, a to se onda naravno reflektira i na visoko obrazovanje. Mi koji smo i zaposleni u visokom obrazovanju konstantno se suočavamo s manjkom studenata, ali osjeća se i manjak radne snage, znači manjak radnog kontingenta”, kaže on.
Prema njegovim riječima, ovi trendovi će se nastaviti, ali ne u ovom intenzitetu.
“Mi smo imali nagli pad nataliteta tijekom 2000. godine, gdje se, konkretno govorim za prostor Republike Srpske, drastično smanjio broj rođenih. Međutim, posljednjih desetak godina mi imamo između 9.000 i 9.500 rođenih u Republici Srpskoj, a na razini BiH to je oko 26.000 živorođenih. Ali, nažalost, u posljednje vrijeme sve je učestalija emigracija. Iseljavanje stanovništva imat će sve veći efekt na buduće generacije i na budući kontingent osnovnoškolske i srednjoškolske populacije”, navodi on za Nezavisne novine.
Vladimir Vasić, sociolog, ističe za Nezavisne novine kako su ključni resursi za razvijanje društva upravo ljudi i znanost, dodajući da demografski krah ubrzava urušavanje obrazovnog sustava.
“Višedesetljetna socioekonomska i društveno-politička kriza u BiH iznjedrila je katastrofalne demografske posljedice po bh. društvo, koje se najviše ogledaju u egzodusu upravo obrazovanih mladih ljudi. Dakle, mi indirektno protjerujemo mlade obrazovane ljude, a što se direktno manifestira u poražavajućim statistikama upisne politike od osnovnih, preko srednjih škola pa do fakulteta”, naveo je on.
Prema njegovim riječima, smanjene upisne kvote u osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju osjetit će se kasnije i na visokom obrazovanju.
“Društvo koje sebe dovede u opasnost da uništava obrazovanje i znanstveni potencijal na ivici je sunovrata. Rješenje je u jačanju populacijskih i socijalnih politika, ali ako danas krenemo, a nećemo, posljedice takvih mjera se tek u budućnosti mogu osjetiti. Do tada – tko bude bio ovdje”, govori Vasić za Nezavisne novine.
Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata obrazovanja, znanosti i kulture RS, kazao je kako je u školama u Republici Srpskoj zaposleno točno onoliko nastavnika koliko dozvoljavaju propisi.
“Mi kao sindikat moramo sačuvati svako radno mjesto u školama. Nesporna je činjenica da je djece sve manje, ali radnicima poslodavac mora osigurati posao”, rekao je Gnjatić nedavno za Nezavisne novine.
Prema njegovim riječima, potrebno je redovno pratiti situaciju kako ne bi došlo do toga da radnici budu proglašeni tehnološkim viškom.
