POJAČAN NADZOR NOVČANIH TRANSAKCIJA SARADNIKA I SRODNIKA POLITIČARA

Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, usvojen u februaru u Bosni i Hercegovini, donosi niz novina za finansijske institucije, mjenjačnice, privredna društva, ali i kripto sektor.

Rizik od pranja novca u BiH se procjenjuje kao “srednji/visok”, na osnovu sveukupne procjene prijetnje od pranja novca u BiH, koja je “srednja/visoka”, s trendom “bez promjena” i procjene “Podložnosti pranju novca na nivou države” u BiH kao “srednje”.

Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti bio je jedan od uslova na putu evropskih integracija BiH i prilikom njegove izrade prioritet je bilo usklađivanje s legislativom Evropske unije (EU).

Ministar finansija i trezora Bosne i Hercegovine (BiH) Srđan Amidžić kaže da je suština Zakona da se zaustavi potencijalno pranje novca, a samim tim i finansiranje raznih terorističkih i koruptivnih aktivnosti.

“Ovim Zakonom banke, mikrokreditne organizacije, institucije elektronskog novca i svi fizički i pravni subjekti koji učestvuju u bilo kojoj vrsti finansijskih transakcija, unaprijediće sistem sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma u BiH, doprinijeti efikasnijem upravljanju u bankarskom sektoru i identifikaciji stvarnih vlasnika gdje se jača transparentnost stvarnog vlasnika”, ističe Amidžić za Bloomberg Adriju i pojašnjava da tansparentnost stvarnog vlasnika u praksi znači širi pristup registrima stvarnih vlasnika.

Manje gotovine, više kontrole

Zakon ograničava plaćanje u gotovini na 15.000 eura, te se uvode novine u mjere praćenja klijenta kada se radi o transakcijama iznad 15 hiljada eura, ali i o učestalim, povremenim transakcijama u iznosu od hiljadu eura i više.

Preciznije su definisani i “bliži saradnici” politički eksponiranih osoba nad kojima se vrši pojačan nadzor. Amidžić kaže da se pod pojmom “politički izložene osobe” smatraju pojedinci koji obavljaju istaknute javne dužnosti u državi ili trećoj državi.

“To uključuje zvaničnike visokog ranga, a izuzima politički izložene osobe srednjeg ili nižeg ranga. Osim njih, u ovu kategoriju spadaju i članovi uže porodice politički izloženih osoba te lica koja su poznata kao njihovi bliski saradnici”, ističe Amidžić koji će iduće sedmice na četvrtoj Ddays konferenciji održati uvodno predavanje o najvažnijim izmjenama koje donosi novi Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.

Šta Zakon donosi bankama, a šta njihovim klijentima

Radenko Derkuća, član Uprave MF banke, kaže da se banke prirodno nameću kao obveznik broj jedan na koji se oslanja zakonodavac i Finansijsko-obavještajno odjeljenje Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) BiH.

“Sada imamo širi spisak obveznika, između ostalog tu su ovlašćeni subjekti za mjenjačke poslove, posrednici i zastupnici u osiguranju, berzanski posrednici… Međutim, od banaka se očekuje najveća uloga u postupku prikupljanja informacija i dokumentacije vezano za transakcije, poslovne odnose iz kojih transakcije proizilaze, identifikaciju klijenata i stvarnih vlasnika klijenata”, pojašnjava Derkuća.

Od banaka se očekuje da, u odnosu na druge obveznike, prednjače u procesu određivanja rizičnog nivoa klijenta u smislu procjene nivoa rizika pranja novca i finansiranja terorizma, te da u skladu s tom klasifikacijom odredi obim i učestalost mjera predviđenih Zakonom.

“Zakon sa sobom nosi određene novine u dijelu identifikovanja i praćenja klijenata. Banke sada imaju dodatne zahtjeve prema klijentima. Svi znamo da se dodatni zahtjevi često izjednačavaju s usporavanjem procesa na što klijenti svakako ne gledaju blagonaklono. S druge strane Banke i ostali obveznici Zakona nose veliku odgovornost u smislu sprovođenja Zakona i u tom smislu nema mjesta kompromisu”, naglašava Derkuća.

Međutim, on smatra da se potencijalno nezadovoljstvo klijenta može smanjiti ili može potpuno izostati ukoliko komunikacija bude otvorena.

“Važno je da klijenti prepoznaju koristi koje proizilaze iz izmijenjenog načina rada, a koji će biti vidljivi kroz ugovore i opšte uslove poslovanja. Suštinsko pitanje koje se provlači kroz Zakon i kojim banke i ostali obveznici treba da se bave je osnovno načelo poslovanja “upoznaj svog klijenta”. U tom smislu banke ne treba i ne mogu da imaju isti tretman prema novim klijentima i povremenim klijentima u odnosu na dugogodišnje, provjerene klijente koje dobro poznaju”, precizira Derkuća.

Suština je, dodaje, da postoji dosta prostora za unapređenje rada banaka u smislu primjene Zakona i umanjenja potencijalnog negodovanja klijenata.

“Aktivnosti banaka treba da budu usmjerene na klijenta kako bi pronašli najbolja rješenja i kako bismo im bili podrška u poslovanju, a da se s druge strane ne naruše zakonski propisi”, poručuje Derkuća.

Virtuelna imovina i mjenjačnice

Prvi put Zakon je prepoznao pružaoce usluga virtuelnih valuta kao obveznike provođenja mjera ovog zakona. U Zakon je uveden pojam virtuelnih valuta, regulisane obaveze pružalaca usluga virtuelnih valuta, te nadzor nad njihovim radom.

Zakonom se unapređuje i koordinacija kako bi se spriječila zloupotreba virtualne imovine i pranje novca, odnosno Cyber kriminal.

Jedna od novina u novom Zakonu je i ta da će regulator (Agencija za bankarstvo Republike srpske) posredstvom banaka kontrolisati i subjekte koji se bave mjenjačkim poslovima pa možemo konstatovati da je i to jedna od novih uloga banaka u primjeni ovog Zakona.

Podzakonski akti

Radi boljeg razumijevanja i jednostavnije implementacije Zakona usvojeni su ili tek treba da budu usvojeni određeni podzakonski akti.

Riječ je o Pravilniku o sprovođenju zakona, Odluci Agencije za bankarstvo o minimalnim standardima sprečavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, Registru stvarnih vlasnika, Listi pokazatelja sumnjivih indikatora, Smjernicama FOO, Listi visokorizičnih zemalja, Nacionalnoj procjeni rizika BiH, Uputstvu o primjeni ciljanih i proporcionalnih mjera prema rizičnim neprofitnim organizacijama…

“Jasnije zakonske odredbe, kao i niz podzakonskih akata u značajnoj mjeri olakšavaju obveznicima zakona, naročito bankama, primjenu samog Zakona”, zaključuje Derkuća.

“Ono što je jako bitno, novim Zakonom se uspostavlja mehanizam koordinacije na strateškom nivou svih agencija i institucija u Bosni i Hercegovini u vezi sa sprečavanjem pranja novca, finansiranja terorizma te sprečavanja finansiranja širenja oružja za masovno uništenje”, poručuje Amidžić.

(akta.ba)