Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini –  Dan u kom odlučujemo o svakodnevnici

Piše: Amina Čilić / novikonjic.ba

Lokalni izbori su prilika da građani biraju svoje predstavnike u lokalnoj vlasti. To su isti oni koji će donositi odluke o važnim pitanjima koja utiču upravo na Vaš svakodnevni život.

Na lokalnim izborima biraju se: načelnik/gradonačelnik koji/a predstavlja općinu /grad i vodi lokalnu upravu i Općinsko/Gradsko vijeće. To je faktički skupština koja donosi propise i odluke o radu općine/grada.

Pravo glasa na Lokalnim izborima 2020. godine imalo je 3.283.194 birača. Na Lokalnim izborima 2020. godine u Konjicu pravo glasa imalo je 22.280 birača. U Konjicu je to pravo iskoristilo 12.697 birača, a od tog broja – glasača do 30 godina bilo je 2.366.

Na Lokalnim izborima 2020. godine u BiH izlaznost iznosila tek 50%. Statistika Koalicije NVO “Pod lupom” pokazuje da je to najniža izlaznost na svim lokalnim izborima, osim na onima iz 2014. godine kada je iznosila svega 46,8%. Birani su načelnici i općinska vijeća u 120 općina, gradonačelnici u 22 i gradska vijeća u 21 gradu, te Skupština Brčko.

Raspisivanje ovogodišnjih Lokalnih izbora očekuje se u prvoj polovini maja, a njihova realizacija planirana je u prvoj sedmici oktobra 2024. godine.

Zašto je vlast bitna?

Možda se pitate: “Da li stvarno postoji velika razlika ko sjedi na čelu moje općine/grada?” Odgovor je – apsolutno. Zbog svog direktnog djelovanja na mnoge oblasti lokalna vlast ima značajan i vidljiv uticaj na svakodnevni život.

Njeno djelovanje možemo vidjeti i na polju infrastrukture. Stanje puteva, trotoara, javne rasvjete, parkova i odvodnjavanja – sve to je nadležnost lokalne vlasti. Loše održavana infrastruktura može otežati kretanje, onesposobiti poslovanje ili čak predstavljati sigurnosni rizik.

Privlačenje investicija, stvaranje novih radnih mjesta i podrška lokalnom preduzetništvu su ključni zadaci lokalne vlasti. Dobra ekonomska politika na lokalnom nivou doprinosi boljem standardu života svih građana, a njena efikasnost i i transparentnost najvidljivija je kroz usluge koje građani imaju (dostupnost i cijena vode, struje, javnog prijevoza i otpreme otpada i slično).

Važno je napomenuti, da je lokalna vlast odgovorna i za finansiranje škola, zdravstvenih ustanova, domova kulture i sportskih objekata, a veliki uticaj imaju na na programe socijalne zaštite i podrške ranjivim grupama.

Registracija birača i lokalne izborne komisije

Birači koji glasaju u BiH dijele se na dvije kategorije: birači koji glasaju na redovnim biračkim mjestima i birači koji glasaju u odsustvu (raseljene osobe unutar BiH).

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK) vodi Centralni birački spisak (CBS) na osnovu evidencije nadležnog državnog organa. Također, CIK vodi evidenciju o interno raseljenim osobama koje imaju pravo da odaberu da li će glasati u svom trenutnom ili predratnom boravištu.

Izborne komisije na lokalnom nivou (općinske, gradske i izborna komisija Brčko distrikta BiH) nadležne su, između ostalog, za određivanje biračkih mjesta, formiranje i obuku biračkih odbora, organizovanje izbornog dana i objedinjavanje izbornih rezultata sa biračkih mjesta na svojoj teritoriji. Sastav lokalne izborne komisije, uvažavajući odredbe Izbornog zakona BiH i Zakona o ravnopravnosti spolova, treba odražavati spolnu zastupljenost od najmanje 40% pripadnika/ca manje zastupljenog spola.

Propusti na izborima

Važno je da su tokom izbora građani upoznati sa svim nepravilnostima i da ih znaju prepoznati.

Kada su u pitanju Lokalni izbori iz 2020. godine Asmir Orman iz Koalicije pod lupom izjavio je, da je na izborni dan prijavljeno ukupno 200 “kritičnih situacija”, ali ni jedna nije bila u općini Konjic. Kritične situacije su veće nepravilnosti, kao izborna krađa, nedozvoljavanje promatračima prisustvo na biračkom mjestu i slično.

Posmatrači/ce Koalicije NVO „Pod lupom“ su zabilježili, da je širom Bosne i Hercegovine lokalnim izbornim komisijama uloženo 58 prigovora na izborni proces u 33 općine i grada. Uloženi prigovori uglavnom se odnose na žrijebanje za članove biračkih odbora i registraciju birača za glasanje putem pošte.

U Izvještaju o građanskom nestranačkom posmatranju lokalnih izbora 2020. godine koalicije NVO “Pod lupom” istaknuto je, da ono što inače karakteriše lokalne izbore u BiH, jeste zaoštrena retorika na lokalnom nivou koja biva zabilježena u većem broju općina/gradova gdje je kampanja obilježena tzv. „ratovima“ plakatima, „botovanjem“ na društvenim mrežama i pokrenutim “divljim” portalima koji uglavnom služe za diskreditovanje političkih protivnika, po potrebi evociranje ratnih trauma i podizanje međuetničkih tenzija.

Dalje se navodi, kako su pritisci na birače/ice i kupovina glasova na izborima u BiH već su postali uobičajena praksa. Glasine o kupovini glasova zabilježene su u više općina/gradova gdje se ti iznosi kreću u rasponu od 50 do 150 KM. Takvi razgovori i dogovori bivaju općeprihvaćeni i građani/ke ne zaziru od prodaje glasova.

Predmetni izvještaj bilježi i evidentan porast broja političkih subjekata širom BiH koji se prijavljuju za učešće na izborima u osnovnim izbornim jedinicama u kojima nemaju nikakvo djelovanje, općinski odbor, službene prostorije niti se planiraju ozbiljno nadmetati u izbornoj utrci, i gdje se obično prijavljuju za učešće sa samo jednim kandidatom / kinjom, što može upućivati na zaključak – da se to radi sa namjerom da se ostvari trgovina mjestima u biračkim odborima.

Kada su u pitanju ostale nepravilnosti, Izvještaj bilježi tradicionalno, veliki broj političkih subjekata provodio je aktivnosti izborne kampanje prije njenog zvaničnog početka, posebno u segmentu plaćenog oglašavanja.

Pritisci na birače/ice i kupovina glasova na izborima u BiH već su postali uobičajena praksa. Glasine o kupovini glasova zabilježene su u više općina / gradova gdje se ti iznosi kreću u rasponu od 50 do 150 KM. Takvi razgovori i dogovori bivaju općeprihvaćeni i građani/ke ne zaziru od prodaje glasova. Po učestalosti, najveći broj nepravilnosti u procesu glasanja na izborni dan odnosi se na porodično glasanje, vraćanje birača jer nisu na izvodu u Centralnom biračkom spisku, neisticanje imena članova biračkih odbora sa pripadnošću političkom subjektu na biračkom mjestu potom, da ista osoba pruža pomoć pri glasanju većem broju birača te da kopije rezultata glasanja (tzv. žute kopije) nisu istaknute ili jasno vidljive na biračkom mjestu.- sve je to zabilježeno u Izvještaju Koalicije NVO “Pod lupom”.

Građanima je bitno da znaju kako sve informacije o počinjenoj nepravilnosti mogu bez problema prijaviti Općinskoj/Gradskoj izbornoj komisiji ili Koaliciji “Pod lupom”.

Šta možete učiniti kao građanin?

Javnost bi trebala biti svjesna važnosti lokalnih izbora i njihovom uticaju na naš svakodnevni život.

Često možemo uočiti, da predstavnici političkih partija baziraju svoj predizborni program na stvarima iz “visoke politike”, odnosno raspravlja se i u eter šalju razne polemike i diskusije vezane za nadležnost državnog, ili entitetskog nivoa vlasti i zbog kojeg građani nemaju potpunu sliku stvari koje se riješavaju upravo na lokalnom nivou?

Izborna godina – postaje godina radova, gradnje i otvaranja. Na nama je da uvidimo period realizacije nekih projekata i da razmislimo da li je upravo taj realizirani projekat plus koji će presuditi za koga ćemo glasati.

Da ponovimo gradivo. Naša stvarnost je rupa na putu, mali broj mjesta u vrtičkim ustanovama, dotrajala rasvjeta, nepostojanje dječijeg igrališta itd. Informisani i aktivni građani čine razliku. U konačnici građani mogu doprinijeti tako što će između ostalog zatražiti debatu o ključnim temama. Neće se zadovoljiti samo općim obećanjima već će zatražiti od kandidata da se konkretno izjasne o planu rješavanja problema kao što su nezaposlenost, zbrinjavanje otpada ili stanje škola.

Građani trebaju postavljati pitanja – kako političari planiraju da finansiraju svoje programme, šta će učiniti za poboljšanje transparentnosti u radu lokalne uprave, šta će finansirati iz budžeta, odnosno od njihovog novca i sva ostala važna pitanja za funkcionisanje određene lokalne zajednice.

Važno je postavljati pitanja kandidatima, analizirati njihove programe, i identificirati one čija gledišta se poklapaju sa vašim prioritetima. Glasajte za program, ne stranku. Izgradite stav da ćete glasati za onoga ko nudi najbolja rješenja za vašu zajednicu, bez obzira na partijsku pripadnost.

Briga o zajednici ne prestaje izborima. Pratite kako se sprovode obećanja i programi.

Budite aktivni građanin i okupljajte se sa svojim sugrađanima, razgovarajte o potrebama lokalne zajednice, i zajedno vršite pritisak na izabrane funkcionere da rade u interesu svih.

Na lokalnim izborima građani biraju one koji bi trebali da im svakodnevni život učine lakšim i boljim. Da li smo spremni podignuti se od nivoa on-line kritičara sa društvenih mreža i dati stvarni doprinos za dobrobit svih? Potrebno je da shvatimo, da iskorištavanjem našeg građanskog prava nije neka usputna stvar, već djelo koje mnogo doprinosi godinama koje su ispred nas.

Vaš glas ima moć!