Nakon što su Fadil Novalić, Fikret Hodžić i Fahrudin Solak zatražili odgađanje izvršenja kazne zatvora, koju su dobili zbog zloupotrebe položaja ili ovlaštenja, mnogi su se zapitali kada je i koliko moguće izbjeći izvršenje ovakve kazne.
Prema Zakonu BiH o izvršenju krivičnih sankcija pritvora i drugih mjera, ukupno odgađanje izvršenja kazne po svim osnovama može trajati najduže 12 mjeseci.
Okolnosti pod kojima je odgađanje moguće propisane su u članu 145. stavu 1 koji ima devet tačaka.
Razlozi za odlaganje izvršenja kazne postoje najprije ukoliko je osoba oboljela od teže akutne bolesti i u tom slučaju se odgađanje kazne omogućava sve vrijeme dok bolest traje.
Razlozi koji odgađaju odlazak u zatvor na tri mjeseca
Ukoliko se desio smrtni slučaj ili teška bolest u užoj porodici osuđene osobe, on/ona ima pravo tražiti odgodu izvršenja kazne.
Također je to moguće ukoliko je odgađanje potrebno radi izvršenja ili dovršenja izuzetno neodgodivih poljskih ili sezonskih radova ili radova izazvanih elementarnim nepogodama ili drugim udesom, a porodica osuđenog lica nema drugih članova porodice sposobnih za rad, niti se zbog slabog imovnog stanja ili iz drugih opravdanih razloga može angažovati drugo lice za obavljanje ovih poslova.
Još jedna tačka se odnosi na obavljanje privatnih poslova i upravo je to ono na šta se poziva odbrana Fadila Novalića, a odlazak u zatvor može po tom osnovu odgoditi najviše tri mjeseca.
“Ukoliko je osuđeno lice obavezno da izvrši određeni posao koji je već započelo, a u slučaju neizvršenja posla nastala bi neotklonjiva ili znatnija šteta za njega ili članove njegove uže porodice, odnosno za lice, odnosno organizaciju prema kojoj je u obavezi”, navodi se u Zakonu.
Razlozi koji odgađaju odlazak u zatvor na šest mjeseci
Odgađanje zatvorske kazne je moguće i kada je to potrebno osuđenom licu zbog završetka školovanja ili polaganja ispita za koji se pripremalo.
U slučaju da je zajedno sa osuđenim licem osuđen i njegov bračni drug ili drugi članovi zajedničkog domaćinstva ili ako se oni već nalaze na izdržavanju kazne zatvora, a istovremenim izdržavanjem kazne svih tih lica bilo bi ugroženo izdržavanje maloljetnih, bolesnih ili starih članova domaćinstva, osuđena osoba može dobiti odgađenje zatvorske kazne.
Kazna se odgađa i kada je osuđena osoba žena, koja doji dijete mlađe od godinu dana ili koja je trudna. Ovo je jedina tačka koja propisuje odgađanje izvršenja kazne i duže od 12 mjeseci, tačnije do navršene prve godine života djeteta.
Također se izvršenje presude odgađa ukoliko je osuđena osoba jedini hranilac porodice, a stupanjem na izdržavanje kazne zatvora bilo bi ugroženo izdržavanje porodičnog domaćinstva.
Na kraju, privremeno se može izbjeći odlazak u zatvor i ukoliko je podnesena molba za pomilovanje, što je također uradio Fadil Novalić. Prema ovom osnovu, kazna može biti odgođena do trenutka odluke o pomilovanju.
Postupak podnošenja zahtjeva za odgađanje kazne
Molba za odgađanje izvršenja kazne zatvora podnosi se u roku od tri dana od dana uručenog uputnog akta. Ako je razlog za odgađanje izvršenja kazne zatvora akutna bolest iz stava (1) tačka 1. člana 145. ovog zakona koja je nastala nakon predviđenog roka, molba se može podnijeti do dana kada osuđena osoba treba da se javi radi izdržavanja kazne.
U molbi se moraju navesti razlozi i dokazi o činjenicama koje opravdavaju odgađanje.
O molbi za odgađanje izvršenja kazne zatvora odlučuje Krivično odjeljenje Suda koje je dužno donijeti rješenje u roku od pet dana od dana prijema molbe. Do donošenja rješenja o molbi odgađa se početak izvršenja kazne zatvora.
Protiv rješenja kojim se odbija ili odbacuje molba za odgađanje izvršenja kazne zatvora, osuđena osoba ima pravo žalbe u roku od tri dana od dana prijema rješenja predsjedniku Suda. Žalba također odgađa izvršenje kazne.
Predsjednik Suda dužan je donijeti rješenje po žalbi iz stava (1) ovog člana u roku od tri dana od dana prijema žalbe, a u roku od pet dana od dana donesenog rješenja dužan je dostaviti ga Krivičnom odjeljenju Suda.
