Zahvaljujući jedinstvenim rafting turama na Neretvi, kao i turističkom atrakcijom koju nudi “Titov bunker” te naporu lokalnog stanovništva grad Konjic pozicionirao se kao nezaobilazna turistička destinacija. Samo pola sata vožnje od ovog grada nalazi se još jedan bh. grad koji svojim znamenitostima može postati turistička atrakcija. Međutim za razliku od Konjica, Jablanica se ne nalazi na turističkoj mapi BiH. Zašto?
Na samo 22 kilometra udaljenosti nalaze se dva grada sa bogatim turističkim potencijalima – Konjic i Jablanica. Prirodna bogatstva poput Boračkog, Jablaničkog i Grabovičkog jezera, planina Prenj, Čvrsnica, Bjelašnica, Visočica, rijeke Neretva, Doljanka i Šanica, zatim značajna kulturna-historijska obilježja poput Titovog bunkera, Muzeja ‘Bitka za ranjenike’, Stare Ćuprije i Muzeja drvorezbarstva u Konjicu te četiri nekropola stećaka stvorili su preduslove za razvoj turizma. Uz sve nabrojano, ova dva grada mogu se pohvaliti i nevjerovatnom gastro-ponudom.
No, samo je Konjic uspio da iskoristi svoje potencijale i da napravi uspješnu turističku priču koja iz godine u godinu bilježi bolje rezultate dok Jablanica usprkos svojim potencijalima i dalje ostaje tranzitna lokacija za turiste koji se odluče da svoj godišnji odmor provedu u Bosni i Hercegovini.
Obostrani trud
Prvi turistički koraci grada Konjica desili su se s otvaranjem Stare Ćuprije (Konjičke Ćuprije) kada je grad krenuo sa prvim modernim pristupima u turizmu jer se do tada sav turizam pretežno svodio na jednodnevne izlete, kako pojašnjava i sam Sanjin Bubalo, turistički vodič i vlasnik agencije “Visit Konjic”.
“Ja uvijek mogu da kažem da se kombinovano desio taj turistički bum, s tim što uvijek ću naglasiti da bez pojedinaca turizam u gradu Konjicu se ne bi razvijao. Nekolicina turističkih agencija su uključene u zajedničke odluke. Mi se često družimo, dogovaramo, razgovaramo kako bi poboljšali cjelokupne usluge rada na cijelom lokalitetu općine Konjic i šire. I zajedničkim nekim naporima se dogovaramo i usmjeravamo koji su nam fokusni pointi za razvoj novih turističkih atrakcija”, pojašnjava Bubalo.
Foto: Tačno.net
Upravo je nedostatkog zajedničkog napora i pojedinaca i lokalne vlasti taj koji koči razvoj turizma i iskorištavanje turističkih potencijala u Jablanici. Sličnog mišljenja je i Haris Ćosić, vlasnik agencije “Visit Jablanica” koji je jedan od rijetkih pojedinaca u ovom gradu koji je odlučio da pokrene svoj biznis i na najbolji način predstavi ono što Jablanica može da ponudi turistima.
“Pa nekako su po meni dva neka razloga koja su ujedno i povezana – nezainteresiranost lokalnog stanovništva, a i nedovoljna, da kažem, ulaganja lokalne samouprave. Smatram da bi barem jedna strana trebala da pokrene taj dio. Ili da ljudi počnu da sami ulažu svoja sredstva u turizam ili da jednostavno postanu svjesni da se od turizma može živjeti, pa da tim onda pokuša i lokalna samouprava podići na veći nivo ulaganja u turizam. A s druge strane smatram da bi jednako mogla i naša lokalna samouprava napraviti taj prvi korak, jednostavno pogurati ljude i natjerati ih da se bave turizmom”, pojašnjava Ćosić.
Mišljenje da je općina Jablanica još uvijek nezainteresovana za pitanje turizma potvrđuje i činjenica da u Općini nije upražnjeno mjesto za osobu koja će raditi u sektoru za turizam u ovom gradu iako je sistematizacijom to mjesto već odavno potvrđeno. U Jablanici također nema ni podružnice Turističke zajednice HNK niti postoje podaci o posjetama i noćenjima turista u Jablanici, što nam je potvrdio i Ćosić. Uskoro je planirano otvaranje nekadašnjeg hotela ‘Jablanica’, samo pod novim nazivom ‘Park’.
Samir Temim iz Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanskog kantona navodi da je zbog pandemije koronavirusa zatvorena njihova podružnica u Jablanici.
“Opština Jablanica kao i sve druge opštine u našem Kantonu su se izjasnile da žele da imaju svoju turističku zajednicu, a to im Zakon koji trenutno važi u našem kantonu omogućava. Mi smo očekivali da će se tu formirati turistička zajednica opštine Jablanica ali ne znam dokle se tu došlo”, pojašnjava Temim.
Rafting na Neretvi i Atomska ratna komanda (Titov bunker) – dva diferencijalna proizvoda grada Konjic
Rafting na Neretvi i Titov bunker trenutno su dvije najpopularnije turističke atrakcije u gradu Konjicu. No, dodatnu vrijednost grada Konjic u kontekstu razvoja održivog turizma predstavljaju potencijali, resursi i aktivnosti koje su ekološki prihvatljive, kao što su planinarenje, biciklizam i rafting.
“Grad Konjic ima postojano turističko tržište koje se zasniva na strategiji diferencijacije – tačnije, strategija koja se temelji na jedinstvenom proizvodu na tržištu, koji su odraz želja i potreba potrošača. Dva diferencijalna proizvoda grada Konjica su rafting na rijeci Neretvi i posjeta Atomskoj ratnoj komandi (Titov bunker), jer pružaju jedinstven doživljaj i čvrsto su vezani za mjesto ‘’proizvodnje’’. Potražnja za raftingom na biseru grada, smaragdnoj rijeci Neretvi, raste iz godine u godinu jer pruža jedinstveno iskustvo ispunjeno avanturom i adrenalinom, a savršeno je za ljubitelje netaknute prirode kao i za sve dobne skupine”, navodi Ajla Greda, direktorica Agencije za ekonomski razvoj “PRVI KORAK” d.o.o Konjic.
Iz godine u godinu Titov bunker ima sukcesivni porast broja posjetilaca, pojašnjava Greda.
“Tokom 2023. godini broj gostiju je iznosio oko 38.000, tačnije porastao je za 35% u odnosu na 2022. godinu, predstavljajući ujedno i najbolju posjećenost do sada”.
Bunker.ba
Općina Konjic i Agencija za ekonomski razvoj “PRVI KORAK” implementiraju projekat „Konjic održiva turistička destinacija“ kako bi se doprinijelo boljem razumijevanju principa održivog razvoja turizma, jačanju mehanizma za koordinaciju, stvaranju uslova za unapređenje usluga u sektoru turizma i promocije Konjica kao poželjne turističke destinacije.
“Održivi sistem upravljanja destinacijom sa fokusom na uređenje raftingom i drugim turističkim uslugama na rijeci Neretvi osigurao bi i bolji uvid u broj posjetilaca i korisnika rafting usluga, što bi predstavljalo osnovu za daljnje analize podataka, dok bi ostvarivanje prihoda po osnovu utvrđenih taksi osiguralo dugoročnu finansijsku održivost”, ističe Greda.
Model razvoj turizma u Konjicu mogao bi se primijeniti i na Jablanicu uzimajući u obzir sličnost u prirodnim bogatstvima i kulturno-historijsko naslijeđe.
Kako naglašava Ćosić, kako bi to uspjelo, potrebna je profesionalizacija usluga ali i pokretanje zajednice.
“Konjic je počeo prije Jablanice da pruža određene usluge u turizmu. Naravno, prije svega mislim na rafting, a kasnije i na Titov bunker. To su nekako i slične aktivnosti, s tim da spomenemo da je rafting aktivnost koja je popularnija u svijetu i od nje su veći prihodi. Samim tim veći broj ljudi počeo je da se bavi turizmom. Imate, ne znam tačan broj, sigurno 20-30 iznajmljivača samo za rafting. Dakle, i to je jedna stvar koja jednostavno mora rezultirati pokretanjem zajednice kada je u pitanju turizam”, ističe Ćosić.
Smatra kako veliki broj prihoda za porodice i za zaposlenike tjera ljude da budu bolji i da takav slučaj u Jablanici skoro pa ne postoji.
“Rekao bih možda splavarenje, koje je postalo u zadnjih sedam-osam godina popularna aktivnost i sada vidimo da se stvarno dosta ljudi uključilo u to. To je slično u Konjicu, s tim da je malo rafting, rekao bih ja, izašao kao profesionalna aktivnost s boljim uslugama. To je ono što je bio glavni uzrok da se Konjic pokrene kao turistička destinacija”, ističe Ćosić.
Temim iz Turističke zajednice HNK naglasio je da kad su krenuli s razvojem turizma prije 20 godina u Hercegovačko-neretvanskom kantonu i da su već tada postavili cilj da Hercegovina bude turistička destinacija i da unutar nje imaju razvijena turistička mjesta.
“Naravno, Mostar, Međugorje i Neum bila su neka tri stuba za razvoj turizma, a onda smo počeli da širimo i radimo na mnogim projektima koji vezuju čitav naš Kanton. Kada je u pitanju Jablanica, odnosno njeni potencijali, naravno Jablaničko jezero i Muzej ‘Bitka na Neretvi’ koji je posljednjih godina, kako je sređen, sve više privlači goste. I sve je veći broj sadržaja i smještajnih kapaciteta na Jablaničkom jezeru koji se iznajmljuju. Mislim da u Jablanici mogu biti zadovoljni kako ovo sve ide, međutim, u samom gradu mislim da fali smještajnih kapaciteta i mislim da je velika šanse opštine Jablanica u razvoju tog ruralnog i seoskog turizma jer još uvijek ima oko Jablanice divnih sela koji bi se mogli iskoristiti kao turističke destinacije. Mi smo radili na razvoju seoskog turizma tako da mislim da tu još ima dobrih potencijala. I naravno ono što je još bitno za razvoj turizma, za zadržavanje gostiju jeste što veći broj događaja, manifestacija koje će sve turiste na prvom mjestu privući, a onda ih tu zadržati”, naglašava on.
Foto: Tačno.net
Sanjin Bubalo iz ‘Visit Konjic’ smatra kako je Jablanica još uvijek ostala na ‘one day’ turama za turiste koja je vezana za gastro ponudu u vidu jablaničkog pečenja koje je daleko poznato.
“Mišljenja sam da multi day (višednevne) ture i turistički kapaciteti u vidu smještaja ugostiteljskih kapaciteta trebaju da budu na većem levelu tako da bi u Jablanici turisti mogli da se zadržavaju na dva, tri, pet i više noćenja. Naravno, kamp Bagrem blizu Jablanice on rad super priču zadnje tri godine, nalazi se na obali Jablaničkog jezera i veliki broj turista iz cijelog svijeta dolazi i uživa u unikatnim prizorima i ambijentu koji taj kamp nudi”, zaključuje Bubalo.
Prema izvještaju Federalnog zavoda za statistiku u 2023. godini je u gradu Konjicu ostvareno čak 17.340 noćenja.
“Nažalost, zbog nedostatka postojanja razvijenog sistema turističke statistike kako na području Konjica, tako i u HNK, onemogućava se uvid u realno stanje dolazaka i noćenja gostiju, ali se za sada ovi dostupni podaci smatraju dovoljno pouzdanim kao odraz trendova u turizmu”, pojašnjava Greda.
Istog mišljenja je i Tamim koji također smatra da veliki problem za statističku obradu ukupnog broja turista koji dolaze ne samo na područje Jablanice i Konjicu nego i cijele Hercegovine za Turističku zajednicu HNK predstavljaju neprijavljeni objekti i objekti koji rade na crno, dodaje Tamim.
“Veoma je mali broj objekata koji prijavljuju Turističkoj zajednici HNK svoje goste, koji plaćaju boravišnu taksu. O samim brojkama ne mogu govoriti jer bi to bilo proizvoljno”.
Bubalo također naglašava kako se u budućnosti planira i Neretva tour da kolegama sa ostalih područja Hercegovine, uključujući i Jablanicu.
“Gledamo da napravimo jednu unikatnu turu koja će se zvati Neretva Tour koju ćemo podijeliti na nekih tri do četiri faze gdje ćemo mi raditi gornji dio toka Neretve, a oni će raditi srednji dio toka Neretve, a kolege dole južnije (Mostar i Čapljina), oni će raditi južni tok rijeke Neretve i tako da turistima u nekih osam dana možemo uraditi cjelokupnu prezentaciju Neretve”.
