Danas se obilježava 26. godišnjica korištenja aktuelne zastave Bosne i Hercegovine. Ova zastava je, 4. februara 1998. godine, zamijenila dotadašnju zastavu Republike BiH.
Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Saša Magazinović na društvenoj mreži X je podsjetio na važnost ispravnog postavljanja zastave i istakao da se često primjećuje njen nepravilan položaj.
“Na današnji dan, kada se navršava 26 godina od kada koristimo današnju zastavu države Bosne i Hercegovine, prilika je da se podsjetimo da istorijski gledano, naopako postavljena zastava znači kapitulaciju i predaju, još od doba Napoleona. Srednjovjekovne tvrđave sa naopako okrenutom zastavom su označavale da su se već predale ili da tu vlada neka bolest – u svakom slučaju da postoji neki problem”, istakao je Magazinović.
Prema njegovim riječima, iako nije riječ o namjernom kršenju protokola, zastava se često ističe naopako, posebno u vertikalnom položaju. Magazinović naglašava da pravila jasno definišu postavljanje zastave u horizontalnom položaju, a veksilologija (nauka o zastavama) precizira da se u vertikalni položaj dovodi zakretanjem iz horizontalnog položaja za 90 stepeni u pravcu kazaljke na satu.
“U suštini, pravila su jasna. Zakon je definisao zastavu u horizontalnom položaju. Veksilologija je precizna – ako zakonom nije drugačije određeno (a kod nas nije) i ako na zastavi ne postoji grb (a na našoj zastavi ga nema), onda se zastava u vertikalni položaj dovodi zakretanjem iz horizontalnog položaja za 90 stepeni u pravcu kazaljke na satu. Također treba da znamo da su proporcije naše zastave 2:1 i da je sve drugo pogrešno”, naglasio je Magazinović.
Sadašnja zastava Bosne i Hercegovine je prvobitno nametnuta političkim putem 4. februara 1998. godine, da bi je potom 2001. godine usvojio Parlament Bosne i Hercegovine. Zamijenila je tada zastavu s ljiljanima koja je bila državna zastava BiH od nezavisnosti i njenog priznanja od strane Ujedinjenih naroda (UN) 1992. godine.
Izabrana je tamno plava, koja korespondira sa plavom bojom zastave Evropske unije (EU).
Žuti trougao predstavlja geografski izgled Bosne i Hercegovine, zvijezde predstavljaju evropsko okruženje Bosne i Hercegovine, a tri ugla trokuta simboliziraju tri konstitutivna naroda u BiH, Bošnjake, Srbe i Hrvate.
Dugo vremena su politički predstavnici konstitutivnih naroda u BiH iznosili radikalno različite prijedloge zajedničke državne zastave, oko kojih nisu mogli postići dogovor. Bilo je prijedloga za zastavu sa podijeljenim poljima za Federaciju i Republiku srpsku ili za tri konstitutivna naroda, pa čak i jedan za zastavu sa dva različita lica.
Ipak, početkom 1998. godine, visoki predstavnik za BiH Carlos Westendorp odbacio je sve dotadašnje prijedloge i izašao sa nekoliko neutralnih prijedloga, oko kojih poslanici Parlamentarne skupštine ponovo nisu uspjeli sakupiti potrebnu većinu.
Nakon toga, 3. februara 1998. godine, Vestendorp je sam donio odluku o nametanju Zakona o zastavi BiH, kojim je proglasio sadašnju zastavu koja se koristi na cijelom teritoriju BiH.