Eldina Kašić je pobjednica izbora “Hercegovka godine” za 2023. godinu.
Sve pohvale za našu lijepu, ponosnu Hercegovku, Konjičanku Eldinu.
Konjic ima mnoge razloge za ponos.
Svečana dodjela titule održana je u Širokm Brijegu, u salonu La Viva gdje se održalo svečano proglašenje pobjedica izbora Hercegovka godine za 2023.
Eldina je završila srednju medicinsku školu. Ima 21 godinu i svakodnevno provodi aktivnosti kako za svoju zajednicu tako i za cijelu BiH.
Posjeduje crni pojas u karateu i mnoštvo osvojenih medalja.
Članica je Gorske službe spašavanja “Prenj” – Konjic, gdje svakodnevno prolazi obuke za spašavanje ljudi.
Prvi je ženski skiper na Neretvi, a u slobodno vrijeme bavi se ronjenjem i planinarenjem
Organizatorica je novogodišnje humanitarne akcije “Ubaci sitnicu za osmijeh na licu” kao i učesnica mnogoh drugih akcija. Eldinin trud i zalaganje su poznati i priznati u zajednici u kojoj živi.
Kandidatkinje za ”Hercegovku godine” 2023. bile su i:
Kristina Perić iz Mostara, glavna je urednica, novinarka i glavna istražiteljica portala Hercegovina.info već četiri godine. To su ujedno najplodnije godine u njezinoj karijeri, i tu je pokazala svoju hrabrost, svoju energiju i ostvarila unutarnju potrebu da mijenja svijet i traži pravdu.
Po prvi puta nominacija za Hercegovku godine stiže za jedan cijeli kolektiv. Riječ je o ŽKK Zrinjski 2010 – klubu koji pomiče granice uspješnosti iz godine u godinu, a godina za nama je godina velikih uspjeha za Mostarske Plemkinje.
Marina Šimunović iz Mostara. Marina je rodjena Mostarka, magistrica ekonomije i fitness trenerica koja u svom klubu Vizija tijela trenira zene svih uzrasta i pomaze im da steknu ponovno izgubljeno samopouzdanje i zavole svoj odraz u ogledalu.
Majka dvojice djecaka, supruga koja uspješno vodi posao kao magistrica ekonomije i fitness trenerice vec 15 godina. Godinama je organizirala humanitarne akcije i plesne manifestacije za pomoć onima kojima je potrebna.
Branka Perić je dama u pravom smisli te riječi. Rođena je 1953. godine. Upravni tehničar u mirovini. Teško je ne primijetiti Brankinu gracioznost, profinjen stil odijevanja i izrazito toplu narav koju upotpunjuje osmijehom. Uvijek vesela i pozitivne naravi. Onaj ko se nađe u Brankinu društvu uvijek osjeti toplinu kojom zrači. Branka obožava Hercegovinu, hercegovačku tradiciju, pjesmu i ples.
Bezvremenska ljepota koja se godinama ne mijenja. Jedina neostvarena želja Branke je sviranje instrumenta harmonika. Međutim, s obzirom na njenu volju za životom, pjesmom i veseljem, ne bi nas iznenadilo da (već za neko vrijeme) vidimo je sa harmonikom u naručju.
Mirjana Puljić je prije svega svestrana žena. Majka troje djece i supruga. Živi na Buni. Po struci ekonomist menadžer i menadžer za odnose s javnošću. Obzirom da za nju kao stručnjaka “nije više bilo mjesta” u državnoj instituciji, ona nije kukala već je “zasukala rukave” i sa svojom porodicom odlučili na djedovini otvoriti restoran Velika Ada u Blagaju. Doslovce iz pepela.
Dženana Dedić, lider u realizaciji projekata za zajednicu u kojoj živi, a to je naša lijepa Hercegovina. Dženana Dedić, osnivačica i direktorica Agencije lokalne demokratije Mostar. Komercijalistica sa preko 30 godina radnog iskustva u nevladinim i međunarodnim organizacijama na upravljanju projektima, budžetiranju i finansijama, a nakon dugogodišnjeg iskustva i dodatne edukacije na upravljanju projektima iz oblasti demokratije, ljudskih prava i lokalnog razvoja. Certificirana ekpertica vijeća Evrope za Evropsku oznaku izvrsnosti u loklanoj upravi (ELoGE). Članica timova za izradu lokalnih razvojnih strategija i dokumenata. Jedna je od osnivačica Balkanske mreže za lokalnu demokratiju i članica Upravnog odbora Mreže za izgradnju mira.
Izvrsna novinarka, njeno ime je Antonela Musa. Jedna divna hercegovka, završila je studij novinarstva na Sveučilištu u Mostaru, te je dobitnica Rektorove nagrade za najbolje studente 2008/2009. Novinarstvom se bavi više od deset godina, a u svom radu, između ostalog, posvećena je pisanju pozitivnih priča o ljudima koji inspiriraju, motiviraju i potiču društvo na bolje sutra.
Te priče, koje pokazuju kako bosanskohercegovačka stvarnost zapravo može biti drugačija, pronašle su svoje mjesto u Dnevnom listu, ali i na različitim mrežnim stranicama. Također, okušala se i kao voditeljica brojnih kulturnih manifestacija na području Ljubuškog.
Lidija Ratzlaff (Pandža) rođena je 1968. godine u Mostaru koja se otisnula u svijet, te deset godina živjela i radila u Kanadi a danas je sa prebivalištem u Houstonu, Texas USA. Diplomirani inženjer građevine po struci, influenserica, model a prije svega uzorna supruga i majka.
Uz ljepotu kojom zrači nemoguće je ne primijetiti toplinu duše sa kojom Lidija odiše. Uspješna poslovna žena koja je godinama među boljima u svojoj poslovnoj karijeri. Možemo slobodno reći kako je Lidija jedna uspješna Hercegovka u tuđini, koja je uspjela ostvariti svoju karijeru, osnovati porodicu i postati uspješna žena daleko od rodne grude. Lidija ima 105 000 žena pratitelja na Instagramu.
Zorica Galić, diplomirana profesorica predškolskog odgoja. Rođena prije 46 godina u Mostaru, gdje završava osnovnu i srednju školu. 1997. završava pedagoški fakultet. 25 godina radi kao odgajatelj u dječjem vrtiću. Odgojila je, skrbila, usmjeravala mnoge generacije djece. Još uvijek je u kontaktu sa velikom većinom njih, koji su danas mladi ljudi. Živi u Mostaru, voli kreativnost, umjetnost, strastvena je sakupljačica kaktusa i sukulenata. Žena, majka, kraljica, baš je te vrline krase.
Nazvala bih je “zamjenska mama” jer ju sva djeca u vrtiću tako i doživljavaju. Za sve njih ima strpljenja i ljubavi, kao da su njena vlastita djeca. Odlaskom iz vrtića ta ljubav ne prestaje.Oni i dalje svrate da vide svoju dragu Zoricu koja ih je učila prvim i najosnovnijim stvarima u životu, a možda i najvažnijim.
Katarina Zovko Ištuk je mostarska pjesnikinja i slikarica, kojoj je pored obitelji velika ljubav poezija i naravno njena Hercegovina koju je opjevala u bezbroj pjesama. Katarina je izdala zbirku pjesama, pod nazivom Kako Lijepo Istina Stoji, i trenutno su u pripremi još dvije zbirke pjesama. Nominirana je jer u bezbroj pjesama na najljepši način opjevala svoju Hercegovinu. Katarinine pjesme prenose mnogi portali i sudeći po komentarima one su jako dobro prihvaćene u narodu.
Daniela Žderić, za koju moju možemo slobodno kazati da je lavica sa Neretve, Majka troje djece i supruga. Svi mi u Metkoviću smo ponosni na Danielu i zahvaljujući njezinoj stručnosti, usavršavanju i trudu, u Metkoviću su žene s najljepšim frizurama.
Daniela je frizer po struci, potječe iz porodice u kojoj je njena majka bila frizer, brat, a njena kćer, također, krenula majčinim stopama. Daniela je izuzetno povezana sa svojom bakom Ružom Dodig iz Čapljine, tačnije iz Gabela polja i ta ljubav je “posebna priča”. Daniela živi u radi u Metkoviću. Ima skoro 30 godina radnog staža frizera. Vlasnica je Salon Nela Art Hair koji se nalazi u Metkoviću.
Snježana Zovko, rođ. Bošnjak, rođena je 1965. u Mostaru. U rodnom gradu završava osnovnu školu i Gimanziju „Aleksa Šantić“. Paralelno pohađa nižu i srednju Muzičku školu I. i II. st., odsjek violina u klasi prof. Vilka Jutta. Od godine 1983. angažirana je kao honorarna članica u Simfonijskom orkestru Mostar, a od 1. 10. 1985. zasniva radni odnos na mjestu vođe drugih violina.
U periodu 2001/2. lektorica je u Dnevnom listu. Na Pedagoškom fakultetu diplomira 2007., odsjek kroatistika-germanistika i stječe zvanje prof. njemačkog jezika i književnosti i prof. hrvatskog jezika i književnosti. Dobitnica je Rektorove nagrade. Od 2005. direktorica je privatne Škole stranih jezika „Novi svijet d.o.o. Mostar“. U periodu 2012./13 – 2017./18. lektorica je njemačkog jezika na Filozofskom fakultetu u Mostaru. Od rujna 2016. obnaša dužnost ravnateljice Simfonijskog orkestra Mostar.
Zdravka Boras iz Posušje rođena 1971. u Posuškom Gracu kraljicu slastica, ponosnu majku i baku, svojim slasticama sladi Posušane a i dalje. Njene neumorne ruke rade nevjerojatne slastice kako za svadbe, tako za krizme,pričesti krstitke tako i za humanitarne akcije. Svaka riječ je suvišna za ovu ženu jer ona svojim vedrim duhom i osmjehom radi neumorno 24 sata. Svoje znanje prenosi na svoju kćerku Valentinu. Ove godine je predstavljala Općinu Posušje na sajmu u Mostaru.
Ivana Erić Brajković ima 29 godina i rođena je i živi u Čapljini. Bachelor ekonomije – smjer marketing, već 12 godina radi kao profesionalni vizažist i kozmetičar. Svoj je hobi, za vrijeme studiranja pretvorila u svoj posao. Radila na televiziji kao vizažist, a posljednjih 6 godina aktivno radi kao kozmetičar i vlasnica je salona ljepote BUTIK LJEPOTE u Čapljini i pomaže ljudima koji imaju probleme sa kožom lica. Njezin rad u salonu ljepote je posvećen uskom području, te se specijalizirala za određenu problematiku. Uz svoj posao, aktivno se bavi poslom influencera, na društvenim mrežama Instagram, TikTok i Youtube. – alias MISS SIRUSHO na društvenim mrežama.
Ana Marija Begić naša hercegovka koja svoju zemlju promovira na najljepši način, a to je sportskim uspjesima. Majka i otac od Ana-Marije su iz Posuškog Gradca, pa se s ponosom može reći da je Ana prava Hercegovka. Cijeli posuški kraj, kao i cijela Hercegovina diči se Ana-Marijom, a imamo puno razloga za to. Dole navodimo uspjehe naše “Hercegovke godine” koju ćemo podržati svim srcem jer pored svih ovih medalja, zaslužila je i onu ponosnog kraja “Hercegovka godine”
Branka Ljevak, rođena je 1997. godine u Mostaru. Majka je četverogodišnjeg sina Erica koji je bio i glavni motiv za pokretanje brenda Eki Peki Play. Branka se bavi proizvodnjom plastificiranih i didaktičkih interaktivnih knjiga za djecu.Upravo kroz odrastanje sina dobila je ideju za napraviti neki zanimljiv, a poučan sadržaj kroz koji se djeca mogu igrati, a u isto vrijeme i razvijati svoje motoričke sposobnosti. Svi proizvodi iz Eki Peki Play brenda su plastificirani kako bi bili dužeg trajanja, a u isto vrijeme i sigurni za djecu.
Biljana Glibo rođena je 1973. godine u Ričici (Uskoplje). Osnovnu školu završila je u Pajić Polju, a srednju glazbenu u Sarajevu. Magistrirala je glazbenu umjetnost na FPMOZ u Mostaru, smjer glazbena kultura i etnomuzikologija. Od 1993. živi i radi u Rami u osnovnoj školi «Marko Marulić» u Prozoru, «Ivan Mažuranić” na Gračacu i nekoliko godina u školi «Veselko Tenžera» na Uzdolu kao nastavnica glazbene kulture. U svim školama osniva dječje pjevačke horove. Od 1998. godine u ratu porušenom Uzdolu postaje voditeljica HKUD-a Uzdol i župnog hora fra «Stjepan Barišić» s kojima postiže zapažene rezultate kako na smotrama folklora tako i na susretima horova BiH. Za ovo društvo postavila je veliki broj koreografija.
Nevenka Rezo rođena je 1955. na Blidinju/Rakitno. Majka 4 djece, baka 9 unučadi i prabaka jedne curice. Nevenka živi u Rakitnu. Rođena na selu koje voli iznad svega i česta je tema u njezinim pjesmama. Zaljubljena u prirodu i starine. Te je i to opisala na poseban način u svojoj knjizi. Nevenka je radi toga počela i pisati jer kaže to je najbolji način da bi sačuvala stare običaje kojima je naša Hercegovina poznata. To prenosi i na mlađe naraštaje.
Dr. Mulija Džudža, specijalistica za neurologiju i psihijatriju. Rođena 1937. godine u Mostaru. Potječe iz stare mostarske građanske porodice. Medicinski fakultet i specijalizaciju završila u Sarajevu i jedna od najmlađih magistranata i doktora nauka u Bosni i Hercegovini. Na širokom području neurološke psihijatrijske struke pretežno se bavila problemima socijalne psihijatrije.
Cijeli svoj život posvetila je kako i sam kaže da pomogne narodu. Majka troje djece od kojih su dvoje liječnici specijalisti, a jedan specijalizirani dizajner za nakit i druge vrijednosne predmete. U vrijeme kad su međugorski vidjeoci dovedeni k njoj na ispitivanje, te 1981. godine, bila je pročelnica Odjela za psihijatriju Neuropsihijatrijske bolnice dr. Safet Mujić u Mostaru. Tog 29. 6. 1981. dr. Mulija Džudža bez dvojbe postala dio velike historije jer je njezino stručno mišljenje o “vidjeocima” bilo od iznimne važnosti tog trenutka.
Djecu sam zajedno s pratnjom otpravila od kud su i došli, uz dijagnozu: da su djeca svjesna, trijezna i potpuno zdrava i uz opasku da su toga dana umjesto njih u mojoj ordinaciji trebali biti oni koji su ih ovamo poslali. Ono što je još vrlo interesantno jest da niko nikada poslije nije tražio zapisnik s ovoga susreta niti da se ja o ovome slučaju izjasnim, kazala je dr. Džudža u jednom intervju prisjećajući se tog povijesnog događaja – piše Jabuka.tv.