Kockanje iz godine u godinu postaje sve veći problem, raste broj uplatnih mjesta, a kockanju se odaju hiljade građana Sarajeva, uključujući i veliki broj mladih osoba i srednjoškolaca. Prema podacima Porezne uprave FBiH, djelatnost priređivanja igara na sreću klađenjem obavlja 12 privrednih društava, s ukupno 2.027 aktivnih uplatnih mjesta.
Problem roditelji
Isti podaci pokazuju da samo u Sarajevu imaju 183 aktivna uplatna mjesta, od kojih je 35 u općini Centar, 77 u općini Novi Grad, 52 u općini Novo Sarajevo i 19 u općini Stari Grad.
Sanela Pekić, stručna saradnica za programe za prevenciju ovisnosti u Udruženju za prevenciju ovisnosti NARKO-NE, govorila je za Avaz o ozbiljnosti ovog problema.
“Kada govorimo o igrama na sreću i podacima koji su povezani s kockanjem i klađenjem u našoj zemlji, možemo zaključiti da je to veliki problem koji zabrinjava. Procjenjuje se da u BiH ima oko 50.000 patoloških kockara, a većina njih je počela kockati kao maloljetnici. Mi imamo veliki problem s dostupnošću i pristupačnošću kladionica koje krše zakon i dozvoljavaju maloljetnicima da se klade. Dodatni problem su roditelji koji ne smatraju da je kockanje rizično ponašanje i odobravaju da njihova djeca odlaze u kladionice”, kazala je Pekić.
Potrebno je, dodaje, ukazivati na rizike kockanja. Kockanje i klađenje su lahak način gubitka novca.
Kršenje zakona
U KS je 2019. godine usvojena inicijativa da se kladionice udalje od škola i vjerskih objekata hiljadu metara, ali to u praksi ipak nije primjenjeno.
“Nijedan zakon, pa ni Zakon o igrama na sreću, ne može se retroaktivno provoditi. Što znači da su ti priređivači imali otvorene poslovnice prije donošenja ovog zakona koji ograničava udaljenost. Tako da je potrebno mijenjati Zakon da bi se bolje regulisao taj segment”, rekla je Pekić.
Istaknula je kako ovisnost o kockanju ima brojne posljedice, kao i svaka ovisnost.
“Što je osoba mlađa kada krene da kocka, u većem je riziku od razvoja ovisnosti. Posljedice do kojih dovodi kockanje kod maloljetnika su zanemarivanje školskih obaveza, svih važnih aktivnosti u koje je bio uključen, dugovi, depresija, sklonost suicidalnim mislima uslijed pritiska zbog gubitka novca i dugova, činjenje kaznenih djela, nasilno ponašanje, korištenje alkohola i drugih psihoaktivnih supstanci kako bi smanjio stres i anksioznost, konflikti s nastavnicima, roditeljima”, istakla je ona.
Poduzete mjere
Kanton Sarajevo i Ministarstvo za odgoj i obrazovanje KS, zajedno s Institutom za razvoj predfakultetskog obrazovanja KS, prepoznali su ozbiljnost problema kockanja među maloljetnicima i u Katalog izvannastavnih i posebnih programa su uvrstili program prevencije kockanja mladih “Ko zapravo pobjeđuje?”, koji će vanjski saradnici Instituta provesti sa svim učenicima prvih razreda srednje škole u KS.
Avaz.ba
