Iz Ministarstva poljoprivrede Unsko-sanskog kantona i ministarstva poljoprivrede Republike Srpske upozoravaju trgovce da je došlo vrijeme da se dogovore sa otkupljivačima i farmerima o maloprodajnoj cijeni mlijeka koje je preskupo za potrošače, pogotovo za porodice s djecom i penzionere kojima je mlijeko osnovna hrana, a košta u prodavnicama i do 2,50 maraka.
Unsko-sanski kanton (USK) je najveći proizvođač mlijeka u Federaciji BiH s ukupno 30 posto proizvodnje u odnosu na ukupne proizvedene količine u ovome entitetu.
U Unsko-sanskom kantonu povećana je otkupne cijene mlijeka za 15 feninga po litri, tako da ona trenutno iznosi u zavisnosti od kvaliteta mlijeka 80 do 90 feninga, potvrdio je Sulejman Kulenović, ministar poljoprivrede u Vladi USK.
– Predstavnici udruženja proizvođača mlijeka iz našeg kantona imali su sastanak s menadžmentom mljekare Meggle, koja je najveći otkupljivač i postignut je zadovoljavajući dogovor. Po podacima s kojima raspolažemo u USK nije se smanjila proizvodnja mlijeka bez obzira na skupu hranu za krave, jedino je došlo do malog smanjenja ljeti kada se desio toplotni udar. Prošle godine u našem kantonu je proizvedeno 38 miliona litara mlijeka, a iste rezultate očekujemo i u ovoj godini – pojašnjava ministar Kulenović.
U Unsko-sanskom kantonu ne zatvaraju se farme, u odnosu na ostatak BiH gdje se sve češće zatvaraju neke farme.
– Naše mljekare USK sufinasira po litri mlijeka 11 feninga i plus što Federacija BiH daje za poticaje proizvodnje mlijeka. Sada naši mljekari kada se saberu svi poticaji i povećana otkupna cijena mlijeka po litri imaju oko 1,30 maraka jer i općine neke pomažu proizvođače. Zbog toga se i ne zatvaraju farme jer USK finansira i proizvodnju steonih junica – ističe ministar poljoprivrede.
Hoće li doći do poskupljenja mlijeka jer su u Meggleu povećali otkupnu cijenu?
– Mislim da neće doći do novog poskupljenja osim ako trgovci ne povećaju svoju maržu. Recimo da bi Meggle mogao prodati još par miliona litara mlijeka više da ga ima. Vlada USK će se potruditi da se na farmama poboljša kvalitet mlijeka, pa će pomoći u nabavci kvalitetnije hrane. Cijene koncentrata su podignute do neba i to nas sprečava da podignemo proizvodnju jer to moramo uvoziti. Naši farmeri se trude da sami povećaju proizvodnju hrane za svoje životinje – zaključuje Kulenović.
Mladen Stojanović, načelnik Odjeljenja za stočarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske, kaže da se otkupna cijena mlijeka s vremena na vrijeme koriguje naviše, ali to je nedovoljno s obzirom na maloprodajne cijene.
– Proizvođači mlijeka zadnji su u tom nizu, a otkupna cijena mlijeka još je niska i nije stimulativna za veći obim proizvodnje. Oni koji proizvode mlijeko pokušavaju da se održe s obzirom na previsoke cijene hrane za životinje. U isto vrijeme enormno povećanje cijena zabrinjavajuće je i za domaće potrošače jer cijena mlijeka u maloprodaji je iz dana u dan sve veća. Mlijeko najviše koriste djeca i najstariji ljudi i postavlja se pitanje kako će oni kupovati mlijeko jer raspolažu sa malo sredstava za život. Hitno se mora donijeti odluka o cijeni mlijeka jer je dostigla već maksimum – upozorava Stojanović.
Prema mišljenju našeg sagovornika, postoje dva scenarija da se ovaj problem riješi.
– Prvi scenarij je da će se proizvodnja mlijeka početi gasiti zbog visokih cijena hrane za životinje, a s druge strane, postavlja se pitanje da li više potrošači mogu kupovati mlijeko po enormno visokim cijenama. Zato se mora napraviti dogovor proizvođača, otkupljivača i trgovaca kako da na najjeftiniji način osiguraju dovoljne količine mlijeka za domaće potrebe – predlaže Stojanović.
Otkupna cijena mlijeka u entitetu RS kreće se od 0,70 do 0,99 maraka.
– Uz ovu otkupnu cijenu proizvođači mlijeka imaju i dodatne poticaje od RS-a po 25 feninga po litri i iduće godine će se i povećavati. Ali postavlja se pitanje dokle mogu budžeti i u RS-u i FBiH povećavati poticaje jer i budžeti imaju svoje granice. Međutim, cijene mlijeka su dostigle maksimalni nivo jer mlijeko sebi više ne mogu priuštiti naši penzioneri sa primanjima od 400 maraka – ističe Stojanović.
Faktor/Novikonjic
