Glavni grad Albanije Tirana bit će danas domaćin sastanka na vrhu između Evropske unije i zemalja zapadnog Balkana.
Bosnu i Hercegovinu predstavljat će predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović. Sastanak na vrhu prilika je da se ponovno potvrdi ključna važnost strateškog partnerstva između EU-a i zapadnog Balkana, regije koja ima jasnu perspektivu prema EU-u, naglašeno je iz Evropske unije.
Glavne teme rasprave bit će “zajedništvo u pogledu ruske agresije na Ukrajinu, intenziviranje političkog angažmana te jačanje sigurnosti i izgradnja otpornosti na inostrano uplitanje, suočavanje s izazovima koje predstavljaju migracije te borba protiv terorizma i organiziranog kriminala”.
Očekuje se da će čelnici na kraju sastanka na vrhu potpisati Zajedničku izjavu, kao i izjavu o roamingu između EU i regionalnih telekom operatera čemu bi trebali svjedočiti predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel te predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.
Na sastanak na vrhu pozvani su predstavnici svih 27 država članica Evropske unije i partneri sa zapadnog Balkana, a predviđeno je da čelnici raspravljaju o saradnji s obzirom na zajedničke izazove koji proizlaze iz ruske agresije na Ukrajinu.
Konkretnije će razmotriti kako postupati u odnosu na njezine negativne učinke na energetsku sigurnost i sigurnost snabdijevanja hranom na zapadnom Balkanu.
Ujedno će razmotriti i napredak postignut u oblasti integracije zapadnog Balkana u unutrašnje tržište EU-a, oblasti modernizacije njihovih platnih sistema u skladu sa standardima EU-a, u digitalnom području, u oblasti provedbi zelenih traka EU-a i zapadnog Balkana, inicijative za olakšavanje prekogranične logistike i kontinuiranog protoka robe.
Sastanak na vrhu pružit će priliku za raspravu o koordiniranim djelovanjima u području sigurnosti i odbrane što je postalo još važnije u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu. To uključuje borbu protiv inozemnih manipulacija informacijama i poboljšanje kolektivne kibernističke sigurnosti.
Čelnici će razmijeniti mišljenja o zajedničkom razmatranju pitanja upravljanja migracijama jer su se brojke koje se odnose na zapadnobalkansku migracijsku rutu u protekloj godini znatno povećale. To uključuje usklađivanje s viznom politikom EU-a i saradnju u pogledu sustavâ vraćanja.
S tim u vezi, uoči sastanka na vrhu Evropska komisija predstavila je Akcioni plan EU-a za zapadni Balkan što je dokument koji identificira 20 operativnih mjera strukturiranih u pet oblasti i to jačanje upravljanja granicama duž ruta, brzi postupci azila i podrška prihvatnim kapacitetima, borba protiv krijumčarenja migranata, jačanje saradnje u ponovnom prihvatu i vraćanju migranata kao i postizanje usklađivanja politike viza.
