Fond za odbranu novinara i novinarki u Bosni i Hercegovini (BiH) predstavlja sveobuhvatan sistem pravne zaštite novinara i novinarki i bit će održiv dugoročno. Prvi Nacrt Fonda će biti usvojen do kraja godine, a od naredne godine bi trebao biti dostupan novinarima u BiH.
Udruženje BH novinari predstavili su danas u Sarajevu misiju i ciljeve Fonda za zaštitu novinara. Istakli su da je formiranje Fonda kruna aktivnosti Udruženja koje provode kroz podršku Liniji za pomoć novinarima, a koji uključuje pravne usluge novinarima i medijima i edukaciju. Borka Rudić, generalna tajnica Udruženja BH novinari, kazala je danas da je došao trenutak da ta pomoć poprimi jedan sveobuhvatan oblik i da bude dugoročno održiv, s obzirom na to da se Udruženje gotovo 20 godina bavi pružanjem besplatne pravne pomoći novinarima u BiH.
„U BiH na entitetskim nivoima, na kantonima, postoje zakoni o pružanju besplatne pravne pomoći i BH novinari kao organizacija želi da uđe u taj sistem pomoći kako bi se osiguralo trajno finansiranje ovih usluga prema novinarima i novinarkama“, izjavila je Rudić.
Prednost ovoga Fonda je, prema riječima Marka Divkovića, predsjednika BH novinara, u tome što će Fond pružati veću sigurnost i imat će veći broj angažovanih advokata.
„Free Media Help Line za sada funkcioniše na principu donacija i objektivno smo imali ozbiljnih teškoća. Nije se moglo svim kolegicama i kolegama izaći u susret. Fond će imati drugačiju strukturu ustroja i mnogo veće mogućnosti jer nažalost i više će potreba imati“, kazao je Divković.
Dodao je da su sve analize pokazale da su novinari sve manje zaštićeni i pravno i sigurnosno i ekonomski, te da su ta tri elementa sve gora.
Prema evidenciji BH novinara, kako je podsjetila Rudić, u BiH je aktivno oko 300 slučajeva tužbi za klevetu a BH novinari su u ovom trenutku angažovani na nešto više od deset posto tih tužbi kroz tim od 22 advokata iz cijele BiH. Takođe, aktivno je i 43 slučaja SLAPP tužbi koje su usmjerene na zaustavljanje pisanja novinara o temama koje su od javnog značaja.
Osnova za uspostavljanje Fonda, na čijoj Strategiji rade profesori Lejla Turčilo i Vuk Vučetić, proizlazi iz, kako je izjavila Turčilo, tri ključna elementa.
„Prvi je izrazito nepovoljan i politički i ekonomski i društveni kontekst u kojem djeluju mediji u BiH. To je jedno izrazito nepovoljno okruženje i ono se ogleda kako u sve rigidnijoj legislativi tako i u slučajevima iz prakse koji podrazumijevaju različite vrste i pritisaka i nasilja nad novinarima i medijskim slobodama. Drugi element je potreba da se Liniji za pomoć novinarima na određeni način proširi dijapazon djelovanja i da u isto vrijeme postane ili učini se samoodrživim kroz različite mehanizme finansiranja, a ono što je treći stub, uslovno rečeno, ili osnov za uspostavu samog Fonda jeste da zaista imamo primjere dobre prakse iz zemalja u kojima već postoje vrlo slični mehanizmi za zaštitu i odbranu novinara“, izjavila je Turčilo.
„Dakle, nećemo pribjeći copy-paste metodi pa preuzeti neke primjere dobre prakse s obzirom da one nerijetko ne profunkcionišu u BiH, tako da je ovaj lokalni kontekst vrlo važan i uklapanje u lokalni kontekst takođe“, kazala je.
Osnovni zadatak Fonda jeste, kako je dodala, da bude mehanizam za pravnu zaštitu medija i novinara u smislu jednake zaštite kada su novinari optuženi zbog svog novinarskog djelovanja, poput tužbi za klevetu i SLAPP tužbi, i sa druge strane da Fond bude podrška kada su novinari ti koji su tužitelji zbog napada ili pritisaka iz okruženja od različitih aktera u društvu.
Dugoročno cilj Fonda jeste, zaključila je Turčilo, unapređenje medijskog okruženja i pravnog okvira u BiH.
