Nestabilno vrijeme donosi teške izazove za pčelare, te se pčelarska zajednica u BiH suočava s dramatičnim smanjenjem prinosa meda, što prijeti dodatnim poskupljenjem ovog prirodnog slatkiša.
Katastrofalno vrijeme koje je zahvatilo ovu regiju ostavilo je pčelare bez prinosa meda, prisiljavajući ih da svoje košnice hrane pogačama i sirupima kako bi pčele ostale žive. Sada, kada se vrijeme konačno stabiliziralo, razočaranje je veliko jer meda nema ni za pčele, ni za pčelare.
Mirsad Kurić, pčelar iz Bihaća s gotovo 300 košnica, izjavljuje da je ova godina za pčelare jednostavno izgubljena. Njegove košnice su gotovo prazne, a nemogućnost vrcanja meda ili prodaje dovodi u pitanje cjelokupnu ekonomsku održivost njegovog posla.
Zekija Kozlica, iskusna pčelarka s 15 godina iskustva, također dijeli ovo iskustvo i naglašava da je njena jedina briga trenutno preživljavanje njenih vrijednih pčela.
Cijena meda naglo raste, postajući luksuz koji si prosječni potrošači ne mogu priuštiti. Spekulira se da bi cijena tegle meda mogla dostići čak 30 konvertibilnih maraka, što će postaviti veliki izazov za one koji su se navikli na uživanje u ovom zdravom i prirodnom proizvodu.
Mirsad Kurić apelira na solidarnost među potrošačima, ukazujući da med često služi i kao lijek, ne samo kao slatkiš. On ističe da bi bilo korektno da cijena meda ostane stabilna kako bi svi zajedno izvukli pčelarsku zajednicu iz krize.
Međutim, kako bi pčelari prebrodili ovu krizu, bit će neophodna i pomoć nadležnih vlasti. Posao pčelarenja vitalan je za mnoge ljude u Federaciji, a oko 4.500 do 5.000 ljudi aktivno se bavi ovom djelatnošću. Bez adekvatne podrške, mnogi bi mogli biti primorani odustati od ovog važnog i tradicionalnog zanimanja.
Očekuje se da će pčelari, udruženi u pčelarskim organizacijama, intenzivirati svoje napore u lobiranju za podršku i pomoć kako bi prebrodili ovu tešku situaciju, piše BHRT.
