Sve opasnije oluje prijete BiH: Je li poigravanje čovjeka s prirodom došlo na naplatu
Nepogode kakvima svjedočimo ovih dana u različitim dijelovima BiH i regiona, snažne vjetrove, grad, jake kiše, imali smo i ranije, ali prvi put se one dešavaju u serijama, ukazuje istaknuti bh. stručnjak, hidrolog, bivši dekan i profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu UNSA-e akademik Muriz Spahić.
Na pitanje koliko je čovjek doprinio sve ekstremnijim vremenskim uvjetima, on odgovara parafrazirajući prastaru izreku – radite od Zemlje šta hoćete, a ona zna kako će vam vratiti.
Nastanak pijavica
– I ličnim iskustvom, kroz bavljenje klimatologijom, meteorologijom, hidrologijom, mogu potvrditi da je ovakvih pojava bilo jednom ili dvaput tokom ljeta, a sada imamo seriju sukcesivnih pojava na određenim mjestima i to nisam zapamtio. Kad tražimo uzroke, moramo utvrditi otkuda tolika količina padavina, zašto su se desile poplave, a to je već serija problema u koju je upetljan i čovjek – kaže akademik Spahić.
Iznad Prijedora se zamalo formirao tornado. Avaz
Pojašnjavajući nastanak razornih pijavica, on podsjeća da je ova godina veoma topla te pruža idealne uvjete za ciklonske aktivnosti koje nam liče na tajfune, odnosno tornada.
– To nastaje kao produkt izdizanja enormno toplog i vlažnog zraka koji započne vrtloženje zraka u sebi, uvlači zrak izvan vrtloga u svoje središte, izdiže ga i obrazuje oblak koji se potom spušta do zemlje. Na moru se takva pojava naziva pijavica, a na kopnu vrtlog. Ovakva vrtloženja imaju ogromnu brzinu kretanja, pa na moru usisavaju ribe, a na kopnu mogu čupati stabla i nositi automobile, jer brzina kretanja u novoformiranoj zračnoj masi iznosi do 150 do 200, čak i više od 200 kilometara na sat – navodi Spahić.
Najviša šteta
Dodaje da se takve zračne mase kreću prema područjima s najnižim zračnim pritiskom, a to su i ovaj put prostrane ravnice, gdje je tlo najzagrijanije.
– Zato niska područja dožive najviše štete, a kada takav sistem skrene prema planinama, onda se razbija i nestaje. Zato će planinski dijelovi BiH rijetko imati ovakvih nepogoda s katastrofalnim posljedicama – kaže akademik Muriz Spahić.
Očito da je i čovjek kumovao, prvenstveno zato što smanjuje biljne mase na površini zemlje, površine pod šumama, intenzivira poljoprivrednu djelatnost kojom se mijenja kapacitet podloge, te na druge načine utječe na ukupne promjene klime – naveo je akademik Spahić.
