Pogibija mlade doktorice Azre Spahić koja je izgubila život 26. maja, kada je na nju naletio pijani mladić bez vozačke dozvole, ponovo je aktuelizirala pitanje sigurnosti ulica Sarajeva, postojećih neadekvatnih zakonskih propisa i odgovornosti nadležnih.
Gostujući u emisiji Istraga, sarajevski advokat Alen Nakić pojasnio je kako radnje koje su u BiH okarakterisane kao prekršaji u zemljama našeg susjedstva i zemljama EU-a su krivična djela.
Kao primjer je naveo Hrvatsku koja u svom Kaznenom zakonu ima krivično djelo propisano članom 226. – Obijesna vožnja u cestovnom prometu.
Kod nas nema tog krivičnog djela, nažalost, nema, a ono glasi: “Sudionik u cestovnom prometu koji iz obijesti teško krši propise o sigurnosti prometa vozeći u stanju nesposobnosti za vožnju izazvanoj trošenjem alkohola uz koncentraciju od najmanje 1,50 g/kg alkohola u krvi, ili droge ili psihoaktivnih lijekova, ili vozeći u zabranjenom smjeru, ili pretječući na nepreglednom mjestu kolonu vozila, ili vozeći brzinom koja prelazi pedeset km/h iznad dopuštene u naseljenom mjestu ili području s naznačenim ograničenjem brzine, izazove opasnost za život ili tijelo ljudi, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine”.
Komisija za saobraćaj i komunikacije Zastupničkog doma PSBiH nedavno je održala tematsku sjednicu o sigurnosti saobraćaja te je, između ostalog, razmatrala i ovaj prijedlog.
Član ove komisije Jasmin Emrić kazao je za Faktor da se, među ostalim, razmatrao i tzv. švicarski model gdje se nesavjesnim vozačima koji više puta ponavljaju prekršaje oduzima vozilo.
– Bilo je dosta diskusije kako to sve reguilirati i provoditi. Razmatrat će se i opcija da se u Krivični zakon uvedu drastični prekršaji za one koji prekršaje ponavljaju i za koje se definitivno utvrdi da su nesavjesni vozači, odnosno prijetnja na cestama. Za takve će se uvesti kaznena mjera zavora – govori nam Emrić.
Naglašava da je bilo prijedloga da se izradi potpuno novi zakon, a da se s tim hitno izvrše izmjene i dopune Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH kako bi se prije svega omogućila naplata nenaplaćenih novčanih kazni za prekršaje.
– Oko toga se dosta razgovaralo, bili su predstavnici svih nivoa vlasti i svi su saglasni da se moraju raditi izmjene i dopune ovog zakona, iako za to postoji inicijativa još od 2017. i ona je “išla” prema resornom Ministarstvu prometa i komunikacija, međutim Ministarstvo nije ništa uradilo po tom pitanju – kaže Emrić.
Kako je naglasio, svi konkretni prijedlozi će biti pretočeni u set zaključaka koji će komisija usvojiti na narednoj sjednici i uputiti prema nadležnim institucijama, prije svega Vijeću ministara i Ministarstvu za promet i komunikacije.
– Kompleksan je posao – zaključio je Jasmin Emrić.
