U Mostaru je u ponedjeljak održana konstituirajuća sjednica Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine.
Predsjednik Glavnog vijeća HNS-a Božo Ljubić kazao je kako se sjednica organizira malo duže vremena nakon održanog Sabora jer je najprije cilj bio imenovati predsjednika, a zatim i sve članove Glavnog vijeća.
– To nismo mogli uraditi dok nisu imenovani članovi Vijeća ministara i Vlade Federacije BiH jer je odluka Predsjedništva HNS-a bila da čelna mjesta u odjelima Glavnog vijeća zauzmu čelni ljudi u institucijama Vijeća ministara i Vlade Federacije BiH, odnosno čelni ljudi kulturnih i naučnih institucija kao što su HNK i Sveučilište u Mostaru. Cilj je da ti odjeli budu pandan ministarstvima u Vijeću ministara i Vlade FBiH – otkrio je Ljubić.
HNS je osnovan i prvo zasjedanje imao potkraj 2000. godine kada je na čelu HDZ-a BiH bio Ante Jelavić. HDZ je tada proglasio Hrvatsku samoupravu kao odgovor na Alijansu za promjene, a pobuna je ugušena tenkovima SFOR-a i upadom u Hercegovačku banku. Presijecanjem finansijskih tokova spriječen je pokušaj podjele Federacije BiH i formiranja trećeg entiteta.
U početku je bilo zamišljeno da HNS bude nevladina organizacija kao “nadstranačko tijelo koje bi okupljalo sve političke predstavnike Hrvata u BiH”, a u kojem su trebali biti i predstavnici akademske zajednice, društvenog života pa i Katoličke crkve u BiH.
Od 2002. do 2011. HNS koji se i danas vodi u registru kao udruženje građana bio je u statusu mirovanja. U martu 2011. godine predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović i predsjednik HDZ-a 1990 Božo Ljubić obnovili su rad HNS-a, a nakon formiranja Federalne vlade u kojoj ponovo nije bilo HDZ-a.
Obnovom rada Sabora i formiranjem Glavnog vijeća HNS-a i njegovih odjela, treći entitet je dobio svoju zakonodavnu i izvršnu vlast, o kojoj je Čović govorio tada, a sada teoriju pretače u praksu. Prisjetimo se i njegove izjave u izbornoj noći 2010. godine, nakon objave prvih rezultata općih izbora.
– Dobro večer iz Mostara, budućeg glavnog grada hrvatske federalne jedinice u Bosni i Hercegovini. Moramo svu svoju snagu usmjeriti da građanima Bosne i Hercegovine kažemo kako je treći entitet, ili treća federalna jedinica s hrvatskom većinom, jedina realnost naše zemlje – govorio je tada Čović.
Jedna od posljednjih predstavljenih vizija teritorijalnog uređenja BiH od prije nekoliko godina, nastala kao rezultat analize HNS-a, podrazumijeva treći entitet u okviru postojećih granica Federacije BiH. Pored općina u kojima Hrvati čine više od dvije trećine ukupnog stanovništva, u sastavu trećeg entiteta bi, vjeruju autori te analize, trebale biti “mješovite” općine kao što su Mostar, Jajce, Vitez, Novi Travnik, Stolac, Busovača i Kiseljak. HNS je napravio analizu po kojoj bi blizu 83 posto Hrvata živjelo u hrvatskoj federalnoj jedinici.
Glavno vijeće HNS-a, odnosno Čovićeva vlada u sjedni osim predsjednika i generalnog sekretara, kako je to Ljubić pojasnio, umjesto dosadašnjih 13 imat će 16 odjela, ali nije precizirao njihove resore.
Na stranici HNS-a još nije u skladu sa posljednjom odlukom Glavnog vijeća promijenjeno te stoji da je to 13 odjela (ministarstava). To su: Odjel za ustavno-pravna pitanja, Odjel za finansijska pitanja, Odjel privrede, Odjel za prostorno planiranje, građenje, infrastrukturu i komunikacije, Odjel za međunarodne odnose, Odjel za nauku i obrazovanje, Odjel za kulturu i sport, Odjel za branitelje HVO-a i Domovinski rat, Odjel za analitiku i nacionalnu sigurnost, Odjel za iseljeništvo, Odjel za Drugi svjetski rat i poraće, Odjel za socijalna pitanja i koordinaciju civilnog nevladinog sektora, Odjel za medije i informiranje.
Godinama su brojni politički analitičari upozoravali da je Glavno vijeće sa svojim odjelima vlada tzv. HRHB, te da nedostaje još jedino da ga se ugradi u Ustav FBiH i prikači na federalni budžet.
Nijedna politička odluka posljednjih godina nije donesena bez HNS-a i Glavnog vijeća, te svi oni koji Sabor vide tek kao puko udruženje građana griješe i time ignorišu opasnost djelovanja Čovićeve vlade, a posebno sada kada je Ljubić javno obznanio da će ti odjeli biti pandan federalnim i državnim ministarstvima.
I prije nego će 2011. ponovo HNS “bljesnuti” na bh. političkoj sceni, nakon devet godina mirovanja, Čović je 2009. aktuelizirao priču o trećem entitetu. Kazao je tada da će HDZ BiH “i dalje tražiti treći entitet, odnosno uređenje koje će na potpuno identičan način riješiti interese Hrvata, Srba i Bošnjaka”.
– Hoće li se to zvati treći entitet ili federalna jedinica, manje je važno od toga da ima svoju izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast – istakao je tada on.
Simboličnu poruku o ulozi i političkom značaju HNS-a poslao je Čović u oktobru 2018. godine kada je Ured člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda postao sjedište HNS-a. Ured člana Predsjedništva BiH u Mostaru otvoren je 11. aprila 2016, a koristio ga je Čović dok je bio član kolektivnog šefa države.
Nakon što je tada izgubio u utrci za novi mandat, Čović je odlučio da ovaj ured bude sjedište Predsjedništva HNS-a, a od oktobra 2018. do aprila 2019. godine Predsjedništvo BiH je plaćalo zakup prostorija.
