U Tuzli se danas održava sjednica Glavnog odbora SDP-a. Na dnevnom redu je sedam tačaka, a očekuju se i zaključci u vezi procesa formiranja vlasti, gdje predsjednik stranke Nermin Nikšić čeka dogovorenu premijersku funkciju.
A s obzirom da SDP u ovoj godini čeka mnogo unutarstranačkih izbora, nameće se pitanje da li Nikšić priprema teren za produženje svog mandata.
Nešto ranije smo pisali o tome kako se za razliku od nekih ranijih unutarstranačkih izbornih procesa, ovaj put iz SDP-a nema mnogo informacija. To je naročito utihnulo nakon ostavke Saše Magazinovića na mjestu predsjednika Glavnog odbora partije.
U jesen prošle godine, nakon općih izbora Nermin Nikšić je javno poručio da stranka neće mijenjati statut niti on namjerava produžavati svoj mandat na čelu stranke na taj način.
Poziv za sjednicu Glavnog odbora danas
Međutim, prema određenim informacijama iz SDP-a upravo se takav scenarij i realizuje u pozadini političke galame u FBiH. Naime, suprotno važećem Statutu SDP-a zakazan je 8. redovni Kongres i to bez ranijeg obaveznog raspisivanja izbora za Predsjednika SDP-a i bez izbora Glavnog odbora i drugih organa što je obavezna tačka redovnog Kongresa SDP-a.
Otkazivanje izbora za predsjednika SDP-a
Posljednji izbori za predsjednika SDP-a održani su u maju 2019. godine a raspisani su u martu iste godine. Uzimajući u obzir da je mandat predsjednika SDP-a četiri godine, izbori su trebali biti raspisani u martu 2023. godine, međutim rukovodstvo Glavnog odbora ne stavlja raspisivanje izbora na dnevni red. Napominjemo da se prema važećim unutarstranačkim pravilima Nermin Nikšić više nema pravo kandidovati na poziciju predsjednika.
Aktima SDP-a je propisano da se izbori za predsjednika moraju održati najkasnije 90 dana od dana kada je započeo mandat, a da oni moraju biti raspisani od 45 do 90 dana prije dana održavanja kongresa. Posljednji mandat Nermina Nikšića je počeo 23. juna 2019. godine što znači da je najkasniji rok za održavanje izbora 23. septembar 2023. godine, a oni moraju biti raspisani najkasnije do 8. augusta.
Problem za Nikšića jeste statutarna obaveza da se redovni kongres mora održati najkasnije do 23. augusta što bi značilo da do tog datuma moraju biti održani i predsjednički izbori jer se na Kongresu SDP-a potvrđuje mandat izabranom predsjedniku na izborima po sistemu “jedan član – jedan glas” na koje se Nikšić ne može ni kandidovati.
Aktuelnom lideru SDP-a u prilog ne ide ni činjenica hipoteka lošeg izbornog rezultata na prošlim izborima, gdje nije izabran direktno u parlament, a to nije uspio ni preko kompenzacione liste.
Izmjena Statuta
Ono što je novost, barem prema dnevnom redu odluke o održavanju Kongresa SDP-a 10. juna je i izmjena Statuta stranke. Šta će se tačno mijenjati u novom Statutu SDP-a za sada nije poznato, ali je evidentno da je ostavljena mogućnost promjene odredbi koje bi Nikšiću potencijalno omogućile produženje mandata na čelu stranke.
Za Izmjenu Statuta je potrebna dvotrećinska većina delegata na Kongresu SDP-a.
Bez izbora Glavnog odbora
Inače Statutom SDP-a je propisano da se redovni Kongres SDP-a održava jednom u četiri godine, najkasnije 60 dana od dana kada ističe mandat u organima stranke izabranim na prethodnom Kongresu SDP-a. Međutim Nikšić je odlučio ignorisati ovaj član Statuta i zakazati izbore 13 dana prije isteka mandata Glavnog odbora, a na dnevni red nije uvrstio izbor novog Glavnog odbora
Odluka o održavanju Kongresa SDP-a 10. juna sa tačkom o Statutu
Time se krši i član Statuta koji propisuje obavezu da Pravilnik o kandidovanju za članove u kolektivnim organima SDP-a, koje bira Kongres SDP-a, donosi Glavni odbor stranke istovremeno sa donošenjem Odluke o održavanju Kongresa. Jer Odlukom o održavanju Konresa nema niti pravilnika niti je planiran izbor novog Glavnog odbora.
Sve ovo je na neki način indicija da bi se nakon izmjene Statuta ostavila opcija da se na Kongresu i produži mandat aktuelnom Glavnom odboru i na taj način spriječi održavanje izbora za Glavni odbor SDP-a
U svemu ovome ključnu ulogu za Nermina Nikšića igra činjenica, da nakon ostavke Saše Magazinovića, Glavni odbor vodi Senad Subašić, Nikšiću blizak saradnik.
Iako je riječ o stranačkom statutu, to ne znači da ne postoji odgovornost za poštivanje propisa statuta, jer već smo ranije gledali kako se i tužilaštvo uključuje u slučajeve zloupotreba ili manipulacija čak i na unutarstranačkim izborima.
Klix.ba