Foto: FENA
Autor: Sejad Lučkin
Bakir Izetbegović, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA), govorio je za Faktor o aktuelnim temama, prvenstveno formiranju vlasti, odnosima unutar stranaka iz probosanskog bloka, “javnoj tajni” o odnosu Ambasade SAD-a u BiH prema stranci na čijem je čelu te drugim aktuelnim temama.
Osmorka je najavila potpisivanje sporazuma sa HDZ-om o uspostavljanju koalicije u Federaciji BiH. Je li to i za SDA “završena stvar”, jer još nije okončan izbor delegata za Dom naroda Parlamenta FBiH i mislite li da će taj savez moći funkcionisati?
– Za SDA to, naravno, nije završena stvar. SDA predstavlja veoma bitan segment bh. društva, patriotski orijentisane građane, većinom Bošnjake privržene tradicionalnim vrijednostima. Neosporne su i zasluge SDA za odbranu BiH i opstanak Bošnjaka, i neosporno je da je SDA pobijedila na oktobarskim izborima na svim nivoima kada su u pitanju zakonodavna tijela. SDA je u Federaciji BiH dobila podršku glasača skoro duplo veću od slijedeće najjače stranke. Ove činjenice se moraju poštovati ako želimo stabilne odnose u bošnjačkom i probosanskom korpusu, a time i u državi.
Napad na SDA je napad na zdravi i snažni dio bh. društva, pokušaj isključivanja političke volje tog patriotskog segmenta, opasno unošenje podjela u bošnjački korpus koje ne može donijeti ništa dobro. Eventualno isključivanje SDA, uz koaliranje manjih probosanskih stranaka sa HDZ-om i SNSD-om, je politička perverzija koju treba na vrijeme zaustaviti.
A što se tiče saveza HDZ i šarolike “Osmorke” u kojoj su se našli Naša stranka, Kukićeva i Kasumovićeva stranka, bit će zanimljivo posmatrati kako će to funkcionisati.
Da li je bilo poziva iz HDZ-a za pregovore sa SDA ili se lider HDZ-a Dragan Čović u startu opredijelio za “Osmorku” i time se “osvetio” SDA-u za nepristajanje na dogovor o Izbornom zakonu u Neumu?
– Prije desetak dana me Dragan Čović pozvao na sastanak u Mostar, sastanak samo nas dvojice. Prihvatio sam poziv, ali vrijeme za sastanak će biti kada se ustanovi sastav Doma naroda Parlamenta FBiH, a mjesto za sastanak bi mogla biti zgrada Parlamentarne skupštine u Sarajevu, gdje i Čović i ja imamo kabinete.
Ustavni sud BiH još se nije oglasio povodom apelacija Željka Komšića i Šefika Džaferovića vezanih za odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta o izmjenama Izbornog zakona i Ustava FBiH. Da li bi prihvatanje tih apelacija dodatno zakomplikovalo političke odnose u BiH?
– Odnose je zakomplikovala odluka visokog predstavnika jer je predsjedniku HDZ-a dala u ruke mehanizme kojima, ne samo da može određivati ko je legitman Hrvat u BiH, nego može određivati i koje političke stranke su legitimne i mogu, odnosno ne mogu učestvovati u vlasti. Ponižavajuće je kada Dragan Čović naredi “Trojki” da DF ne može biti dio koalicije, ili kada građanske i multietnične stranke SDP i Našu stranku naziva bošnjačkim, a njihovi predsjednici na sve to šute i, puni nade da će ih Čović uzeti u vlast odlaze na sastanke u centralu HDZ u Mostaru.
Interes javnosti izazvao je ručak Željka Komšića, Nermina Nikšića i Vas. O čemu ste razgovarali i da li je nešto i dogovoreno?
– Sastanak je inicirao predsjednik SDP-a i njega je zanimao stav DF i SDA u vezi sa popunom Kluba Srba u državnom Domu naroda. Kandidaturom Vojina Mijatovića SDP stvara iluziju da se bori za pravu stvar, za BiH, a protiv SNSD, a realno ide u susret Dodiku i omogućuje SNSD-u da dobije četvrtog delegata i time mogućnost nastavka blokada državnih institucija.
Rekao sam to Nikšiću i, ponudio mu, po treći put, da se zajednički odupremo rušiteljima BiH, da napravimo snažan probosanski front u kom bi okosnica bili SDA, SDP i DF, ali je dobrodošla svaka stranka koja ima istu, patriotsku političku agendu. Kazao sam njemu i Komšiću da nama nije bitno liderstvo niti pozicije u tom frontu, već nam je bitno ostvariti snagu koju su glasači dali probosanskim strankama. Ta snaga je 60 posto ruku u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, i uz nju ide i obaveza.
Ne treba pristati da se 60 posto svede na “bošnjačku kvotu” od 33 posto, i treba efektuirati činjenicu da probosanske stranke imaju znakovit broj Hrvata i Srba izabranih u državni i Federalni parlament. Barem po jedan ministar Hrvat u Vijeću ministara i u Vladi FBiH treba biti iz ovog bloka. Ovakve ponude sam uporno ponavljao i prije četiri godine predsjedniku SDP-a, u vremenu kada je SDA bila okosnica buduće koalicije i kada SNSD i HDZ nisu imali hipoteku blokada kakvu imaju sada. I odbijen sam. Možda ovaj put bude više pameti i odgovornosti.
Stranke “Osmorke” unatoč tome što ste rekli ipak posljednjih dana vršile su pravi medijski pritisak na SDA zbog izbora delegata iz reda Srba za državni Dom naroda. Optuživali su SDA da kroz Poret za državu daje četvrtog delegata i kontrolni paket SNSD-u. Da li se time željela skrenuti pažnja sa očitog srljanja “Osmorke” u zagrljaj Miloradu Dodiku i SNSD-u?
– SDA je jasno reagovala, a i javnost je prozrela ovu igru u kojoj će Osmorka optužiti SDA a, u stvari, isporučiti SNSD-u četvrtog delegata i ponuditi se Dodiku.
SDA bi, iako je na izborima dobila najviše glasova, mogla biti opozicija na državnom i federalnom nivou. Da li je unutar Stranke prihvaćen takav ishod trenutne političke borbe i ako se to desi šta, prema Vašem mišljenju, očekuje SDA u narednih četiri godine?
– Naravno da nije prihvaćen, mi imamo obavezu zastupati one koji su glasali za nas i donijeli nam pobjedu na izborima. Ako se ipak Pokret za državu proda zarad vlasti i fotelja Dodiku u RS-u, a “Osmorka” Čoviću u Federaciji, SDA će nastaviti sa misijom koja traje već decenijama. Zastupat ćemo interese i dignitet patriotskog jezgra Bosne i Hercegovine. I bit ćemo jaki sve dok to srčano radimo, bilo to iz pozicije ili opozicije.
Koji su razlozi koji su doveli do udruživanja više političkih stranaka protiv SDA?
-Želja za vlašću, pizma spram stranke od koje su uporno gubili izbore i podrška stranaca koji ih na to ohrabruju. Sinergija ta tri faktora.
U javnosti su prisutne tvrdnje da dio međunarodne zajednice, prije svih Ambasada SAD-a, aktivno radi na izbacivanju SDA iz vlasti. Da li je to tačno i ako jeste, zašto se radi na izbacivanju SDA, a ne, primjera radi, HDZ-a ili SNSD-a?
– Sreo sam se sa ambasadorom SAD-a prije nekoliko sedmica, i prvo što mi je kazao je da “on nema ništa protiv SDA”. Imali smo tog dana dug razgovor u kom sam ga ja podsjetio na niz neistina i teških optužbi koje su od strane američkih zvaničnika iznesene protiv SDA. Podsjetio sam ga na javno saopćenje Ambasade SAD od 9. juna u kom se tvrdi da “SDA i njeni funkcioneri pokušavaju blokirati ili uzurpirati istrage protiv korupcije”, a zatim i tvrdnje Gabrijela Eskobara na sastanku sa ministricom Turković održanom na Bledu 31. avgusta da “ljudi iz SDA imaju svoje sudije i tužioce” i da on “ima čiste dokaze o kontaktima sa organiziranim kriminalnim grupama”.
Upitao sam amabasadora otkud im takve tvrdnje, na čemu ih baziraju? Nisam dobio valjan odgovor, pa preostaje da pitanje ponovim javno – dakle, ko u SDA blokira i uzurpira istrage protiv korupcije, ko ima svoje sudije i tužioce, ko kontaktira sa organiziranim kriminalnim grupama? Sumnjam da imaju dokaze za ovakve tvrdnje, jer da ih imaju ne bi premijer Novalić završio na crnoj listi State Departmenta zato što je iskoristio evidenciju penzionera u Federaciji da ih obavijesti o naporima Vlade na popravljanju njihovog statusa, već bi to bili “oni koji imaju veze sa kriminalnim grupama, blokiraju i uzurpiraju istrage protiv korupcije”.
Lično vjerujem da su ambasador i američki zvaničnici olako povjerovali domaćim akterima, protivnicima SDA, na prvom mjestu ljudima iz Tužilaštva BiH koji se petljaju u politiku, i da su se bez provjere upustili u napad na političku stranku koja je uvijek bila najpopuzdaniji partner SAD po pitanju svega bitnog za BiH. U svakom slučaju ove tvrdnje i optužbe treba provjeriti i stvari raščistiti, jer ako one ostanu neprovjerene i nepotkrijepljene činjenicama, ostat će gorak ukus u ustima Bošnjaka koji vjeruju u prijateljstvo sa SAD. Otvorit će se prostor za spekulacije o islamofobiji i lobiranju. Jer, naš narod zna reći da “para buši gdje burgija ne može”.
Gdje sebe lično vidite u naredne četiri godine i čemu ćete posvetiti svoj politički angažman? Može li se SDA oduprijeti pritiscima političkih rivala, medija, pa i određenih krugova iz međunarodne zajednice, i iz ovog za Stranku burnog perioda izaći jača?
– Mislim da sam odgovor dao odgovarajući na prethodna pitanja. SDA je najjača politička stranka u BiH, ima sve razloge i obavezu da nastavi još snažnije sa političkom borbom za afirmaciju bosanskog, bošnjačkog i muslimanskog faktora u BiH. Muslimani su kontinuirano, i na različite načine maltretirani u posljednjih 150 godina. Kulminacija je bio genocid u posljednjem ratu. To su činjenice, i nećemo ih gurati pod tepih. Neko mora da ih ujedinjuje, brani i miri sa komšijama i širim okruženjem. Dok sam živ radit ću na tome. A zasada sam živ, i hvala Bogu zdrav, energičan, u sasvim dobroj fizičkoj i mentalnoj snazi.
